2023
Ko e Maama ʻo Māmaní—Ngaahi Pōpoaki Kimuí Ni mei he Kau Palōfita, Kau ʻAposetolo, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí
Tīsema 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Maama ʻo Māmaní—Ngaahi Pōpoaki Kimuí Ni mei he Kau Palōfita, Kau ʻAposetolo, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí

Vakai ki he meʻa naʻe toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, ko e Maama ‘o Māmaní.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene kei valevalé ʻoku tokoto ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú

ʻE kei ulo maʻu pē ʻa e māmá ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai ʻa e fakapoʻulí. Ko e maama ko iá, ʻokú ne ʻomi ʻetau ʻamanaki leleí mo e fiefiá, ʻoku maʻu ia koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ko e Maama ʻo Māmaní.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“ʻOku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e maama ʻo e māmaní he ko Ia naʻá Ne fakatupu ʻa e maama ʻoku ‘ʻalu atu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakafonu ʻa hono fuʻu lahi fau ʻo e ʻataá’ (T&F 88:12). Ko ʻene māmá ʻa e ʻmaama moʻoni ʻoku fakamaama ʻa e tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaníʼ (T&F 93:2). …

“… ʻOku fakamaama ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá mo ʻene ngaahi akonakí ʻa e hala ʻoku totonu ke tau fou aí.”1

ʻOku tau tokanga taha ki he maama ʻa Kalaisí tautautefito ʻi he taimi Kilisimasí, ka ʻoku ulo ia kiate kitautolu ʻi he taʻú kakato, pea te tau lava ʻo feinga ke vahevahe ʻEne māmá ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi lea ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku vahevahe ʻi he mītia fakasōsialé, ke mahino lahi ange kiate kitautolu ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa Kalaisi ko e Maama ʻo e Māmaní mo e founga te tau lava ai ʻo faʻifaʻitaki ki Heʻene māmá ʻi heʻetau moʻuí.

Ko Ha Maama Foʻou ʻOku Tafunaki ʻIate Kitautolu Takitaha

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“Te u fakamanatua ʻi he taʻú ni ʻa e Kilisimasí, ko hono tuʻo 99 ia. ʻI he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, kuó u ofo ʻi he tupulaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e angaʻofa ʻa e tangatá ʻa ia ʻoku hoko maʻu pē lolotonga ʻa e faʻahitaʻu toputapu ko ʻení. ʻI heʻetau fakamanatua hono ʻaloʻi ʻo Ia ko e Maama ʻo Māmaní, ʻoku tafunaki ʻa e maama foʻou ʻiate kitautolu takitaha. ʻOku tau fiemaʻu ange ʻi he ʻahó ni ʻa e maama ʻo Sīsū Kalaisí ʻo laka ange ʻi ha toe taimi. ʻI heʻetau muimui kiate Iá, te tau lava o fetokoniʻaki ke hoko ʻeni ko ha māmani lelei ange.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Dec. 18, 2022, facebook.com/russell.m.nelson.

Ko e Maama ʻo e Kilisimasí

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“Koeʻuhí ʻoku fefaʻuhi ha tokolahi ʻo kitautolu mo e ngaahi faingataʻa ʻo e taʻu kuohilí pe toe lahi ange, ʻe lava pē ke faingataʻa ke tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu te tau lava ʻo maʻu mei ai ʻa e nongá.

“ʻI he Kilisimasi ko ʻení, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vahevahe ʻa e maama ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo kinautolu ʻoku mou feohí. Ko ʻENE māmá pea mo ʻENE ʻofá te na fakamoʻui hotau lotó ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu ko ʻení—mo e lolotonga ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí.”

Vitiō: “ʻOku ofi mo mahuʻinga ki hoku lotó ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku hoko ia ki ha tokolahi ʻo kimoutolu. ʻI he meʻa kotoa ko ia kuo tau aʻusia ʻi he taʻu kuohilí pea toe lahi angé, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha pōpoaki fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo tokoni ke liliu ʻa e ngaahi moʻuí lolotonga ʻa e taimi makehe ko ʻeni ʻo e taʻú?

“… ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki ha ngaahi founga te mou lava ai ʻo tokoniʻi fakataautaha ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e Maama ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Kilisimasi ko ʻení. ʻI he Kilisimasi ko ʻení, ʻoku kei tatali pē ha niʻihi ke toe ulo mai ʻa e ngaahi māmá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau saiʻia ai ke vahevahe ʻa e maama ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku mafasia ai ha tokolahi ʻi he manavaheé mo e taʻepaú.

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakaʻatā ha potu ʻi homou lotó maʻanautolu ʻoku mou feohí ʻa ia ʻoku nau ngali faingataʻaʻiá ke mamata ki he Maama ʻo e Fakamoʻuí pea mo ongoʻi ʻEne ʻofá. He ʻikai ha meʻaʻofa ia ʻe ʻuhingamālie tatau mo e ngaahi ngāue ʻo e ʻofa haohaoa ʻoku mou foaki ki he kau tuēnoá, loto-foʻí, mo e ongosiá. Ko e ngaahi meʻaʻofa ʻeni ʻoku nau fakamanatu mai kiate kitautolu mo kinautolu ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e faʻahitaʻú: ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ke kapusi ki tuʻa ʻa e manavahē kotoa pē pea ʻomi ʻa e maama mo e fiefia taʻengatá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui kiate Iá.

“ʻOku ou fakaʻamu atu, siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ke mou maʻu ha Kilisimasi mo ha faʻahitaʻu fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mamata mo ongoʻi ʻa e maama ʻo Sīsū Kalaisí.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Dec. 16, 2021, facebook.com/russell.m.nelson.

Ko e Pilinisi ʻo e Melinó

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“ʻI he faʻahitaʻu mālōlō ko ʻení, hiki hake homou leʻó pea fakafonu homou lotó ʻaki ʻa e fiefia mo e houngaʻia ko Kalaisi ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó. ʻOkú Ne moʻui, ʻo ʻomi ʻa e māmá mo e moʻuí ki he māmaní. Ko Ia hotau Huhuʻí mo hotau Fakamoʻuí ʻi he Kilisimasí pea maʻu ai pē.”

Vitiō: “Ko e taimi ʻeni ke fakakaukau ai kia Sīsū Kalaisí. Pea fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau leá ko e konga ia ʻo ʻetau moʻuí—ʻi Heʻene ʻomi ʻa e māmá mo e moʻuí ki he māmaní, ʻoku tau feinga ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi hotau ivi tākiekina fakangatangatá. Pea ʻoku fiemaʻu ke hiki hake hotau leʻó pea fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e fiefia mo e loto-houngaʻia ko Kalaisi ʻa e Tuʻi ʻo e Melinó, ko e Pilinisi ʻo e Melinó. ʻOku moʻui ʻa Kalaisi. ʻOkú Ne moʻoni. Ko Ia hotau Huhuʻi ʻi he Kilisimasí pea maʻu ai pē.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Dec. 11, 2022, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

Ngaahi Mana mei he Maama ʻo Māmaní

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“ʻOku fakamatala ʻetau folofolá kia Sīsū Kalaisi ko e maama mo e moʻui ʻo e māmaní.

“ʻOku ou vahevahe ʻeku fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau fakavave ai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e melinó mo e ʻamanaki lelei ʻoku maʻu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau ngaahi fāmilí, tukui koló, kāingalotú, mo e ngaahi puleʻangá, te tau lava ʻo mamata ki ha ngaahi mana.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Nov. 30, 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Ngaahi Tefitoʻi Maʻuʻanga ʻo e Māmá

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“ʻI heʻetau hoko ko e kau Kalisitiané, ʻoku tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ha Tamai ʻi Hēvani ʻofa pea ko Sīsū Kalaisí ko Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú. ʻOku lave ʻetau folofolá kia Sīsū Kalaisi ko e maama mo e moʻui Ia ʻo e māmaní. Ko ʻEne māmá ʻa e ʻmaama moʻoni ʻoku fakamaama ʻa e tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaníʼ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:2).

“ʻOfa ke tau hoko kotoa ko ha tefitoʻi maʻuʻanga ʻo e māmá lolotonga ʻa e faʻahitaʻu makehe ko ʻení. Naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmá mo e sīpinga haohaoá. Naʻá Ne līʻoa ʻEne moʻuí ki he masivá, faingataʻaʻiá, mahakí mo e tukuhāusiá, pea mo hono fakakakato lelei ʻo e palani taʻengata ʻa ia ko Ia toko taha pē naʻe feʻunga mo taau ki aí. Ko Ia ʻa e māmá pea kuó Ne tā ʻa e sīpingá maʻatautolu. ʻOfa ke tau takitaha maʻu ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí ʻi heʻetau fakamaama ʻa e māmaní ʻaki ʻetau ʻofá mo e ʻamanaki leleí.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Dec. 19, 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Mālohi mo e Loto-vēkeveke

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Hangē ko e kakai ʻi he ngaahi fonua lahi, kuo uesia lahi ʻe he mahaki fakaʻauha COVID-19 ʻa kinautolu ʻi ʻĀsenitina mo Sileí. ʻOku mahino ʻa e faingataʻaʻia fakaeloto ʻoku kei fekuki mo e kakaí.

“Ka neongo ia, ʻoku hoko ia ko ha faʻahitaʻu fakafiefia ange kiate kinautolu. Hangē ko ʻeku vakai ʻi heʻeku ʻaʻahi kimuí ni mai ki ʻĀsenitina mo Sileí, ʻoku aʻu atu ʻa e kakaí ki ha tūkunga foʻou ʻoku fonu ʻi he fiefiá, ngāue tokoní, mo e fakafeohí. ʻOku ʻi ai ha mālohi mo ha loto-vēkeveke ʻi he taumuʻa foʻou ko ʻení. Ko e maama ia ʻoku haʻu mei he Fakamoʻuí. ʻE lava ʻe Heʻene ʻofá mo ʻetau tuí ʻo tokoniʻi kitautolu naʻa mo e ngaahi taimi fakapoʻuli mo fakataʻelata tahá.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, June 28, 2022, facebook.com/dtodd.christofferson.

Ko ʻEtau Feinga ke ʻAʻeva mo Iá

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“ʻOku tau fakamanatua ʻa e maama mo e moʻoni naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ki he māmaní.

“Ko ʻetau taumuʻa ʻi he moʻuí ke fekumi ki he māmá mo e moʻoní mo maʻu ʻa e tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻo ʻEne ʻaʻeva mo kitautolú, neongo ʻa e fakapoʻuli ʻoku ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku totonu ke tau fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he māmá mo e moʻoní ke tau ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí ʻi he taimi fakaʻofoʻofá ni mo e toenga ʻo e taʻú. Ko e ʻaʻeva mo Iá ʻa e hala fononga lelei tahá.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, Dec. 23, 2022, facebook.com/soares.u.

Ko ha Maʻuʻanga ʻo e Melinó mo e Fiefiá

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama ʻo e māmaní maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau muimui kiate Iá, ʻoku ʻomi ʻe Heʻene māmá ʻa e melinó mo e fiefiá kiate kitautolu takitaha.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, Nov. 16, 2022, facebook.com/soares.u.

Ko Hono Fakafonu ʻEtau Moʻuí ʻaki ʻEne Māmá

ʻĪmisi
Palesiteni Susan H. Porter

“ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi faʻeé, mo e ngaahi kui fefiné ʻi he taimi ní, ʻoku tau ʻilo ʻe lava ke kiʻi moveuveu ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí. Ko e taimi ʻe niʻihi ko ha faʻahitaʻu ʻo e fiefia mo e tānaki fakataha, pea taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke fakamamahi pe faingataʻa.

“Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasí ʻi he taʻu ní, ʻoku mau fakatauange te ke maʻu ha taimi ke #FakamaamaʻAeMāmaní ʻaki haʻo tokoniʻi fakataha ʻa e niʻihi kehé mo hoʻo fānaú pe ngaahi ʻofaʻanga kehé. Tatau ai pē pe ʻoku kei iiki pe kei taʻu hongofulu tupu ʻa e fānau ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku nau loto-fiemālie mo malava ke fai ha liliu! ʻI heʻetau tokoniʻi fakamātoato fakataha mo ʻetau fānaú mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, te tau fefakamālohiaʻaki hotau vā fetuʻutakí, tanumaki ʻa e akó ʻi heʻetau ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa foʻoú, pea langaki ʻa e uouangatahá mo e mālohí ʻi heʻetau fakaaʻu ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku tau feohí. ʻI heʻetau tokanga taha kia Sīsū Kalaisí, ʻe fakafonu lahi ange ʻetau moʻuí ʻaki ʻEne māmá.

“Kumi ha founga ke vahevahe ai ʻa e angaʻofa ʻoku ʻaonga ki ho fāmilí mo ho tūkungá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke tānaki atu ha meʻa ki hoʻo lisi ngāué. ʻE tokoni atu ʻa e Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e founga te ke lava ai ʻo fakatupulaki fakataha mo e niʻihi kehé.”

Palesiteni Susan H. Porter, Facebook, Dec. 11, 2022, facebook.com/PrimaryPresident.

Ko e Maama ʻi Hotau Lotó

ʻĪmisi
Sisitā Amy A. Wright

“Ko e taimi Kilisimasí ko ha faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa ia ʻo e māmá. ʻOku ulo ʻa e maama ko ʻení ʻi he ʻuluʻakaú, tukui ʻapí, pea tautautefito ki he ngaahi lotó. ʻOku fakataipe ʻe he maama ʻoku tau mamata ki ai ʻi he Kilisimasí ʻa e Maama ʻo Kalaisí. Te tau lava ʻo vahevahe ʻa e Maama ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke fetokoniʻakí.”

Sisitā Amy A. Wright, Facebook, Dec. 16, 2021, facebook.com/Primary1stCounselor.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “The Light and Life of the World,”Ensign, Nov. 1987, 63–64.