2023
Fēfē Kapau ʻOku Tokanga ʻa e ʻOtuá ki he Vaʻingá, Kae ʻIkai ko e Timí Pē?
Tīsema 2023


“Fēfē Kapau ʻOku Tokanga ʻa e ʻOtuá ki he Vaʻingá, Kae ʻIkai ko e Timí Pē?,” Liahona, Tīsema 2023.

Fēfē Kapau ʻOku Tokanga ʻa e ʻOtuá ki he Vaʻingá, Kae ʻIkai ko e Timí Pē?

“ʻOku tukupā ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻoku toe tukupā foki ke fengāueʻaki fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he ngāue ko iá.”1

ʻĪmisi
nima mo ha foʻi pulu hangē ha kolopé ʻi ʻolunga

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jarom Vogel

ʻE lava ke hangē ʻa e sipotí ko e tui fakalotú (ʻe pehē ʻe ha niʻihi ko ha tui fakalotu kinautolu). ʻOku nau fakatupu ha ngaahi ongo mālohi. ʻOku nau fiemaʻu ʻa e moʻui līʻoá. ʻOku nau fakatupu ha feohi fakatokolahi ʻoku fakafiemālie.

Hangē ko e ngaahi timi sipotí, ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tui fakalotu ʻo e māmaní ha ngaahi hingoa mo ha fakaʻilonga. Te ke lava ʻo fakafaikehekeheʻi ha taulaʻeiki Katolika mei ha lāpai Siu mei ha taki lotu Mosilemi mei ha faifekau ʻo e Siasí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kakai tui fakalotú ʻenau mateakí ʻi ha ngaahi founga kehekehe: ʻoku tau lotu maʻu pē; ʻoku tau poupouʻi fakapaʻanga hotau ngaahi haʻofangá; ʻoku tau mālōlō ʻi he ngaahi ʻaho mālōlō fakalotú; ʻoku tau tokoni ki hotau ngaahi kaungāʻapí; ʻoku tau ō ʻo ngāue fakafaifekau.

Pea hangē ko ia ʻoku hoko ʻi he sipotí, ʻoku faʻa fakaʻatā ʻe he kakai tuí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi faikehekehé ke fakakuihi kinautolu mei he ngaahi meʻa ʻoku nau faitatau ai mo e niʻihi kehé. ʻOku taʻofi ʻe he ʻulungaanga ko ʻení ʻa e ngaahi hala fakakavakava ki he lelei ʻe toki lava pē ʻo fakahoko ʻi he taimi ʻoku tau fakataha mai ai ke fetokoniʻaki mo faitāpuekina ʻa e māmaní.

ʻOku hangē ʻa e ngāue fakataha ʻa e tangatá—ʻi he taimi ʻoku fakatefito ai ʻi he leleí—ha nima ʻi ha kofunima ʻi ha pongipongi mātuʻaki momoko: ʻo māfana ʻa e ʻuluʻulutuhú ʻi heʻenau fakatahá. ʻOku langaki ʻa e laumālié ʻe ha ʻātakai ʻoku femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue ʻoku tāú.

ʻĪmisi
tangata ʻoku ʻamanaki ke ne hapo ha foʻi pulu hangē ha kolopé

Ko e Vaʻingá mo e Timí

Naʻe lea ʻa Lāpai ʻEiki Sonatane Siaki (1948–2020), ko e lāpai pule mālōlō ʻo Pilitāniá, ʻo kau ki haʻane ʻalu ki ha feʻauhi soka ʻi he Malaʻe Vaʻinga Haipeulí (malaʻe ʻo e timi ʻAsenoló) mo e ʻalekipīsope ʻo Kenitapeulí. Naʻe vaʻinga ʻa e ʻAsenoló mo e Manisesitā ʻIunaitetí. Hili hono fakahā ʻe he tokotaha fakamatalá ʻoku meʻa ai ʻa e kau taki fakalotú, naʻe pehē ʻe Lāpai Siaki, “Naʻe lava ke te fanongo ki he ngaahi fakamatalá naʻe pehē, neongo ha faʻahinga founga pē ʻe fakahoko ai ʻa e vaʻinga ko ʻení ʻi he pō ko iá, ʻe mālohi ʻa e timi ʻAsenoló ia he ʻoku ʻi ai honau ngaahi kaungāmeʻa ʻo kinautolu ʻi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga. He ʻikai ke nau teitei ʻulungia.

Naʻá ne toe pehē, “ʻI he pō ko iá, naʻe aʻusia ʻe he timi ʻAsenoló ʻa e vaʻinga ʻulungia kovi taha ʻi honau malaʻé ʻi ha taʻu ʻeni ʻe onongofulu mā tolu.”

Naʻe tufaki ʻe ha nusipepa Pilitānia ʻi he ʻaho hono hokó ha fakamatala ʻo pehē, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻi he fakakata ʻoku pehē, kapau naʻe ʻikai lava ʻe he ongo taki fakalotu ʻiloa ko ʻení ʻo ʻai ke mālohi ʻa e ʻAsenoló, “ʻʻikai nai ʻoku faifai pea fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni ʻoku ʻikai ha ʻOtua?” ʻA ia naʻe toe pehē ai ʻe Lāpai Siaki, “ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko hono ʻuhingá he ʻoku poupou ia ki he Manisesitā ʻIunaitetí.”

Naʻe pehē ʻe Lāpai Siaki ʻoku ʻi he talanoa fakaoli ko ʻení ha ngaahi tenga ʻo ha fakakaukau mamafa fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e tui fakalotú mo e uouangataha fakaemāmani lahí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Fēfē kapau ʻoku ʻikai ʻi hoku tafaʻakí pē ʻa e ʻOtuá, ka ʻokú Ne ʻi he tafaʻaki foki ʻe tahá? Fēfē kapau ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá ki he vaʻingá, kae ʻikai ko e timí pē? … ʻOku muʻomuʻa hotau ʻulungaanga fakaetangata angamahení ʻi heʻetau ngaahi faikehekehe fakalotú.”2

ʻĪmisi
fefine ʻoku ʻamanaki ke ne hapo ha foʻi pulu hangē ha kolopé

ʻE lava ke fakamatalaʻi ʻa e vaʻinga ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi lea ko ʻeni naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki ha tokotaha faiongoongo: “Ko e tau taʻengata motuʻá ia. … Ko e fepaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví mo e ngaahi mālohi ʻo e leleí.”3 ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻi he tafaʻaki ʻo e Fakamoʻuí, “ʻa ia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai leleí” (Ngāue 10:38) pea vahevahe Hono huelo ʻo e laʻaá mo e ʻuhá ki he tokotaha kotoa pē (vakai, Mātiu 5:45).

Neongo kuo pau ke tau tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo pīkitai ki heʻetau tokāteline makehe moʻoní, ka ʻe lava ke fakahoko ʻa e leleí ʻo ʻikai ke tau fakahoa mo ʻetau ngaahi tui fakalotú. Te tau fakahoko ʻa e lelei tahá ʻi he taimi ʻoku tau kau fakataha ai mo e niʻihi kehe ʻoku nau loto-lelei mo maʻu ha ngaahi taumuʻa tataú. Mahalo ʻoku hā mahino ʻeni ʻi he hoko ʻa e ngaahi fakatamaki fakaenatulá mo e ngaahi faingataʻa kehé, ʻa ia ʻoku nau fakatahatahaʻi kitautolu ʻi ha ngaahi founga makehe. Hangē ko e lea ʻa e talēkita ʻo e Ngaahi Tokoni ʻOfa Fakaetangata ʻa e Siasí, Seiloni ʻIupengi, naʻá ne pehē, “ʻI he māvahevahe ʻa e [ʻIunaiteti Siteití] pea ʻi he hiki ʻa e kakaí ki honau matakalí, ʻoku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni maʻongoʻonga ʻe lava ke tau akó—kapau ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻi ha fakatamaki— … ʻe lava ke tau tuku ʻa e ngaahi meʻa fakapolitikalé ki he tafaʻakí, pea tau lava ʻo feinga ke tuʻu fakataha ʻo langa hake hotau ngaahi tūkui koló.4

Ko e feohi mo e ako mei he niʻihi kehé ko ha ola fakanatula pē ia ʻo hono fafanga kitautolu mo hono vahevahe ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí pea faaitaha. Naʻe ʻikai teitei ueʻi ia ʻe he lelei naʻe fai ʻe he ngaahi kulupu kehé.

ʻOku ʻikai ke tau feʻauʻauhi mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke fakamālohia kitautolu ʻe heʻenau tuí mo e ngaahi leleí. Pea te tau lava fakataha ʻo fakahoko ha lelei ʻoku lahi angé ʻi he meʻa te tau lava ʻi heʻetau māvahevahé.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he sīpinga ʻe fā ko ʻení ʻa e founga ʻoku nofo ai ʻa e kāingalotu mo e kau taki ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo ha ʻatamai mo ha loto-tauʻatāina ki he niʻihi kehé—ʻo fai lelei kiate kinautolu pea mo fai lelei fakataha mo kinautolu fakatouʻosi.

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻo ha taki ʻo e Siasí mo ha niʻihi kehe pea mo ha ʻīmisi ʻo e lotu ʻa e kau Mosilemí ʻi he kelekele ʻo e senitā fakasiteiki ʻi Kaná

Koeʻuhí ko e langa falelotu ʻa e kau Mosilemí, naʻe ʻikai ai ke maʻu ʻe he kau Mosilemi ʻe toko 2,000 tupu ʻi Kaná ha feituʻu ke fakamanatua ai honau ngaahi ʻaho mālōlō fakalotú ʻi he 2022. Naʻe fakaʻatā ʻe he kau taki ʻo e Siteiki Takouti Kaná ke nau lotu ʻi he kelekele ʻo e senitā fakasiteikí. ʻOlungá: Naʻe tokoni ʻa Brother ʻImānuela Potiuē (toʻohemá) ke fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e ongo kulupú.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Kau Mosilemí ke Lotu ʻi Kaná

Naʻe lea ʻa Siosefa Sāmita ʻo kau ki he mahuʻinga hono talitali ʻo e kau mulí mo e ngaahi kulupu lotu kehé, ʻo talaʻofa maʻanautolu ha telinga fie fanongo ʻi heʻene pehē, “Te nau maʻu hoku tuʻunga malangá ʻi he ʻahó kotoa.”5

ʻOku hokohoko atu ʻa e tukufakaholo mohu tāpuekina ko iá ʻi he ʻahó ni ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hangē ko ʻení, tau vakai ki he Kāingalotu angaʻofa ʻo Kaná. Koeʻuhí ko e langá, naʻe ʻikai maʻu ʻe he kau Mosilemi fakalotofonuá ha feituʻu ʻe lava ke fakataha ki ai ha ngaahi kulupu tokolahi ke moihū ʻi ha vahaʻataimi ʻo e 2022. ʻI ʻEpeleli ʻo e taʻu ko iá, naʻe fakaʻatā ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he manavaʻofa, ha kau muimui ʻIsilami ʻe toko 2,000 ke fakaʻaongaʻi ʻa e senitā ʻo e Siteiki Takolati Kaná ki he ngaahi maʻu meʻatokoni mo e lotu Lamataní. Hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe talitali lelei ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e kulupú ʻi heʻenau fakamanatua ʻa e Eid al-Adha (feilaulau ʻa ʻĒpalahamé). Ko e ongo ʻaho mālōlō faka-ʻIsilami lahi tahá ʻeni.6

Naʻe houngaʻia hotau ngaahi kaungāmeʻa Mosilemí. “Ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻe taha. ʻOku tau haʻu mei ha tukufakaholo pē ʻe taha,” ko e lea ia ʻa e taki lotu ʻo e kau Mosilemi fakalotofonuá, ʻĀhasi Mohāmeti ʻAuala, ʻi heʻene fakamatala kau ki he ongo foha ʻo ʻĒpalahamé, ʻIsimeli mo ʻAisake.7

Naʻe pehē ʻe ʻImānuela Potiuē, ʻa ia naʻe uiuiʻi ke ne tataki ʻa e fetuʻutakí ʻi he Siteiki Takolati Kaná, kuó ne tanumaki ha vā fetuʻutaki mo e ngaahi tui fakalotu kehe ʻi he feituʻu ko iá talu mei he 2018. Kuó ne fakaafeʻi kinautolu ke nau vaʻinga ʻakapulu mo kau atu ki ha fakatahaʻanga fakalotu, ngaahi konifelenisi fakasiteiki, pea mo hano fakatapui ha falelotu foʻou.

Naʻe pehē ʻe Brother Potiuē, “Kuo pau ke tau fefakaʻapaʻapaʻaki mo fetauhiʻaki ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi faikehekehé. Kuo ueʻi ai au ke u tokoni—tautautefito ki hotau ngaahi tokoua Mosilemí.” Ko e kau Mosilemí ko ha peseti pē ia ʻe 19 ʻo Kana, ko ha fonua ko honau tokolahi tahá ko ha kau Kalisitiane. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa kitautolu ʻo ʻetau Tamaí pea ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha fakakaukau tatau mo kinautolu.”

ʻOku fakapotupotutatau ʻe he tokoni ʻa Brother Potiueé ʻa e angaʻofá ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoní. ʻOku faʻa fakamanatua ʻe he kau Mosilemí ʻa e Eid al-Adha ʻaki hono feilaulauʻi ha monumanu hangē ko ha lami pe kosi. ʻOku nau fai ʻeni ʻi heʻenau manatu ki hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame ke ne feilaulauʻi ha lami kae ʻikai ko hono foha ko ʻAisaké.

Naʻe pehē ʻe Brother Potiuē, “Naʻa mau fakahā ange [ki homau ngaahi kaungāmeʻa Mosilemí] he ʻikai malava ke nau tāmateʻi ʻa e lamí ʻi homau ʻapisiasí. Naʻa mau fakamatalaʻi ange ʻemau tui kuo fakahoko ʻa e feilaulau taupotu tahá ʻe he Fungani Māfimafí. Pea naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻemau fakaʻamú.” ʻI he hili ʻa e ouaú, naʻa nau hiki leva ki he feituʻu naʻe fakahoko ai ʻa e feilaulaú ʻe he taki lotu pulé.”

ʻI he angaʻofa ʻa Brother Potiueé, naʻe foaki ange ʻe he taki lotu pulé hono ʻinasi ʻi he kakanoʻi manu lamí. Naʻe tali lelei ia ʻe Brother Potiuē.

Naʻe pehē ʻe Brother Potiuē, “ʻI hoʻo kamata ʻaki hono fakaʻapaʻapaʻi honau ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá mo e tuí, fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻi honau tuʻunga totonú—kae ʻikai fakahalaiaʻi pe fakasiʻia kinautolu, neongo kapau ʻoku ʻikai ke mou tui tatau—ʻe ʻi ai ʻa e fefakaʻapaʻapaʻakí.”

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻo ha kau tangata ʻe toko tolu mo e ʻīmisi ʻo ha kakai mo ha ngaahi puha

Ko e kau fakataha ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mo ha ngaahi kulupu faka-Kalisitiane kehe ʻi Positoni, Masasūseti, ke foaki ha meʻakai maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko Hono Fafanga ʻo e Fiekaia ʻi Positoní

Kuo ngāue fakataha ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Masasūseti, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, mo e Kautaha Fakalotu ʻAsusá mo e Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Katoliká ke tufa ha meʻakai maʻá e masivesiva ʻi Positoni, Malateni, mo Sipilingifilá. ʻI Nōvema 2022, naʻe foaki ʻe he Siasí ha pīpī ʻaisi ʻe 3,000 mo ha toni ʻe 40 ʻo e meʻakai kapá.

Naʻe fakatūʻuta ʻi Positoni ʻi he ʻaho 19 ʻo Nōvemá ha fuʻu loli meʻakai ʻe tolu mei he Fale Tukuʻanga Koloa Lahi ʻa e Pīsopé ʻi Sōleki Sití. Naʻe ʻave ha pīpī ʻe tahaafe ki he Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Katoliká ʻi Positoní ke tokoni kiate kinautolu ʻi hono tufaki ha houa maʻu meʻatokoni ʻe 1,400 ʻi he ʻaho mālōlō Fakafetaʻí, ki he ngaahi tukuiʻapi ʻi he kolo Tosisesitaá. Naʻe fakahifo ʻa e toenga pīpī ʻe 2,000, fakataha mo e toni meʻakai ʻe 40, ʻi ha falelotu ʻo e Siasí ʻi Niutoni. Pea toki haʻu leva ʻa e kau ngāue tokoní—meimei ko ha toko 400 nai—ʻa ia naʻa nau fakaʻaongaʻi honau ʻaho Tokonakí ʻi hono fakahifo ʻa e meʻakaí mo toe faʻo fakamāʻopoʻopo ki ha ngaahi kofukofu meʻatokoni ʻe 2,000.

Naʻe tokoni ha toko ua ʻo e kau ngāue tokoni ko iá, Sālesi ʻInouī mo hono foha ko Kaní, ke ʻave mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi tēpile lōloa mo ha ʻū taulani ʻi he tauʻanga meʻalele ʻo e ʻapisiasí. Naʻe tokoni ʻa Kani ke fakaava mo fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū ngeʻesi puha pepá. Naʻe fakaʻuli ʻene tamaí ʻi he fōkilifí.

Naʻe pehē ʻe Brother ʻInouī “Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku ulo mai ʻa e laʻaá ki he taha kotoa pē pea tō ʻa e ʻuhá ki he māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní fakatouʻosi. Kuó u faʻa fakakaukau kimuí ni ki he ʻuhinga ʻo e ‘ke haohaoa ʻakimoutolú’ [Mātiu 5:48]. ʻE lava nai ke tau hangē ko e laʻaá mo e ʻuhá—ʻo foaki haohaoa ki ha taha, ʻi ha feituʻu pē, ʻi ha faʻahinga taimi pē?”

Naʻe ʻaʻahi ʻa Faifekau ʻIusini Livasi, ʻa ia ʻokú ne tataki ʻa e Kolo Faka-Kalisitiane ʻĀsusá, ki Niutoni ʻi he pongipongi ko iá. Naʻá ne pehē ko e kakai tui mo loto-lelei ʻoku nau fakataha mai ʻi ha ngaahi ngāue leleí, ko e “ʻamanaki lelei fakaʻosi” ia ʻa e sosaietí ke taʻofi kitautolu mei heʻetau tō ki ha māvahevahe ʻoku loloto angé.

Naʻe pehē ʻe Faifekau Livasi, “Kapau he ʻikai fengāueʻaki mālohi ange ʻa e ngaahi kautaha tui fakalotú, he ʻikai lelei ʻa e fonuá ni.”

Ko e fakatahataha mai ʻa e ngaahi kulupu tui fakalotú ʻo hangē ko kinautolu ʻi Positoní, ko ha founga lelei ia hangē ko e lea ʻa Faifekau Livasí, ʻoku fakapotopoto mo faka-Kalisitiane—pea ko e “founga pau pē ia ʻe taha maʻa hotau fonuá” ke maʻu ʻa e uouangatahá mo e kakató.

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻo ha kakai ʻoku nofo takai ʻi ha tēpile mo e ʻīmisi ʻo ha fefine ʻoku lea

ʻOku fengāueʻaki ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Memifisi, Tenesií mo e NAACP ke tokoniʻi ʻa e ngaahi faʻeé mo e kau pēpeé mo fakasiʻisiʻi ʻa e mālōlō ʻa e kau pēpē kei valevalé.

Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Ngaahi Faʻē ʻi Memifisí

ʻI Tenesī, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, kuo kau fakataha ai ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻo e Kautaha Fakafonua ki he Fakalakalaka ʻa e Kakai Lanú (NAACP) ke tokoniʻi ʻa e ngaahi faʻeé mo ʻenau pēpeé ke tupulaki ʻi ha feituʻu ʻoku māʻolunga taha ai ʻa e mālōlō ʻa e kau pēpē valevale ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻOku tokoni ʻa e ngāue ko ʻení ke fakahoko ʻa e vīsone naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he 2021, ʻo e fakataha mai ʻa e ongo kautahá ʻi he ngāue tokoni fakakoló.8

ʻI Nōvema ʻo e 2022, naʻe fakataha mai ai ha kau mēmipa ʻe toko fā ʻo e fāmili Tatilií mei he Siteiki Memifisi Tenesií mo ha kakai ʻe toko hongofulu mā ua ʻi he Kolo NAACP Memifisí ke tufa ha ngaahi tohi fakaafe fekauʻaki mo ha polokalama ʻo ha ngaahi kalasi naʻe fakataumuʻa ke tokoni ki he ngaahi faʻē foʻou mo feitamá ke tokangaʻi lelei ange ʻenau fānaú.

Naʻe pehē ʻe Maʻake ʻĀlani Tatilī, ʻa ia naʻe kau mo hono uaifi ko Sōiá, mo ha toko ua ʻo ʻena fānau fefiné ʻi he tufa tohi fakaafé, “Naʻa mau maʻu ʻa e faingamālie ke tukituki ʻi he matapā ʻo ha fefine ʻoku lolotonga feitama. Hangē naʻá ne fofonga fiefiá, pea naʻá ne houngaʻia ʻi he polokalamá. … ʻOku fiefia ʻa e kakaí ʻi he fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻoku ʻi ai ha palopalema pea ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne fai ha meʻa ki ai.”

Naʻe tānaki mai ʻe he palesiteni Fakakolo ʻo e NAACP Memifisí, Veni Tena, “Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá pea ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá ʻa e fengāueʻaki ko ʻení. ʻOku ou mātuʻaki fiefia ʻi heʻene hoko ʻi ha taimi mahuʻinga fau ʻi homau koló. ʻOku tau fekuki mo e malu ʻa e kakaí, ʻoku tau fekuki mo e tuenoá, ʻoku tau fekuki mo e masivesivá. [ʻOku mahuʻinga ke tokangaʻi] ʻa e tupuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he taimi ʻoku ʻi he manavá ai ʻa e kau valevalé ni, pea feinga ke fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ʻa e tokanga totonú lolotonga ʻenau ʻi he manavá [pea] fanauʻi mai ʻoku moʻui lelei. ʻI heʻene hoko iá, ʻoku kamata lelei leva ʻenau moʻuí.”9

ʻĪmisi
ngaahi ʻīmisi ʻo e kakaí mo e Ngaahi Mīsini Foakí

Kuo fokotuʻu ʻe he Siasí ha Ngaahi Mīsini Foaki ki hono Fakamaama ʻo e Māmaní ʻi ha ngaahi kolo ʻe 28 ke maʻu ai ʻe he kakaí ha ngaahi faingamālie ke fakatau ha meʻakai, vai, tokoni fakafaitoʻo, ʻū mohenga mo ha ngaahi naunau kehe maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko Hono Fakamaama ʻo e Māmaní ʻaki ʻa e Ngaahi Mīsini Foakí

Talu mei he 2017, mo hono fokotuʻu ʻe he Siasí ha ngaahi mīsini fakatauʻanga meʻa ʻoku fakatefito ʻi he foakí (ʻoku ui ko e Ngaahi Mīsini Foaki ki hono Fakamaama ʻo e Māmaní) ko ha founga makehe ke foaki ai ʻe he kakaí ha tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI he 2022, naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mīsini ko ʻení ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe 28 mei Manila ki Mekisikou Siti. ʻE lava ke fakatau ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa maʻá e niʻihi kehé hangē ko ha meʻakai, huhu maluʻi, mohenga, vai inu, mo ha fanga monumanu. ʻOku ʻave ʻa e ngaahi foakí ki he ngaahi hoa ngāue tokoni fakalotofonua mo fakaemāmani lahi ʻo e Siasí.

Naʻe ngaohi ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ko Seni Toani ha monomono makehe ke tānaki ha paʻanga ki he Ngaahi Mīsini Foaki ʻi hono feituʻú. Naʻe pehē ʻe Sisitā Toani, “ʻOku ou pehē ʻoku fuʻu makehe [ʻa e ngaahi mīsini ko ʻení] he ʻoku ʻikai fakalotofonua pē ʻa e [tokoní], neongo ko ha meʻa mahuʻinga ia. Te te lava ʻo foaki ha kosi maʻá ha fāmili ʻoku nau fiemaʻu ha kosi—ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia te ke lava ʻo kofukofuʻi angamaheni pea faʻo ʻi ha puha. Ka ʻokú ke maʻu heni ʻa e faingamālie ke fakahoko ʻa e meʻa ko iá. Pea ʻoku liliu ʻe he [ngaahi] meʻa ko iá ʻa e moʻui ʻa e kakaí.”10

Naʻe ui ʻe Tefinī Peeti, ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ʻAtalanitā ʻi Siosiā, ʻa e Ngaahi Mīsini Foakí ko ha “founga makehe ke tokoniʻi ʻaki ʻeku fānaú ke aʻusia ʻa e foaki ki he niʻihi kehé. ʻI heʻenau vakai ki he koloa ʻi he ngaahi mīsiní, ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku ʻi ai ha ngaahi fāmili mo ha fānau ʻoku nau feohi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu fakaʻahó. Pea ko ha faingamālie ʻeni ke nau fakahoko ai ha meʻa fekauʻaki mo ia.”11

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022, naʻe lea ʻaki ai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e akonaki ʻa ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī “ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha kakai tokolahi ki hono fakahoko ʻene ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó. … ʻOku fuʻu lahi fau, fuʻu faingataʻa, ke fai pē ʻe ha toko taha.” Naʻe naʻinaʻi mai leva ʻa Palesiteni ʻOakesi ke tau “ʻiloʻi mo houngaʻia lahi ange ʻi he tokoni ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé.”12

Hangē ko e lea ʻa e Lāpai Siakí, ʻoku fekauʻaki ia mo e vaʻingá, kae ʻikai ko e timí pē. Neongo pe ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí pe ʻikai, ka ʻoku tau kau kotoa ki he ngāué ni.