2023
Ko e Mana ʻo e Sitōkeni Faka-Kilisimasi Lanu Matá
Tīsema 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Mana ʻo e Sitōkeni Faka-Kilisimasi Lanu Matá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kalefōnia, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Te mau maʻu fēfē nai haʻamau sitōkeni ʻe taha ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi saliote fonu hake ʻe 165+ ʻo e ʻū koloa naʻe foakí?

ʻĪmisi
ko ha sitōketi Faka-Kilisimasi lanu mata

ʻI Fēpueli lolotonga ʻeku fakamaʻa hoku fale tauʻanga meʻalelé, naʻá ku fakakaukau ke u foaki ha fuʻu puha lahi naʻe fonu ʻi he ngaahi meʻa teuteu Faka-Kilisimasí, koeʻuhí kuo lalahi kotoa ʻeku fānaú. Hili ha uike nai ʻe ua mei hono ʻave ia ki ha fale fakatau koloa maʻamaʻa, naʻá ku talaange ʻa e ngaahi foakí ki hoku ʻofefine ko Kimí. Naʻá ne pehē fiefia mai, “Mami, ʻofa pē ʻokú ke kei maʻu hoku sitōkeni Faka-Kilisimasi lanu matá?” Naʻe fakamamahí, he naʻe pau ke u talaange naʻá ku toki foaki atu ia!

Naʻá ku ngaohi ʻa e ʻū sitōkení ʻaki ʻa e tupenu kulasi maʻa ʻema fānau īkí. Naʻe tohi honau hingoá ki ai ʻaki ha meʻangingila lanu siliva ʻi ʻolunga. Naʻe vili pē ʻa Kimi naʻá ne fiemaʻu ha sitōkeni Faka-Kilisimasi lanu mata neongo naʻe kulokula ʻa e toengá. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení naʻe kei mahuʻinga fau pē ia kiate ia. Naʻá ku ongoʻi halaia ʻi heʻeku foaki ʻene sitōkení, ko ia ne u pehē leva ke u tā ki he falekoloa fakatau koloa maʻamaʻá ke vakai pe te u lava ʻo toe fakafoki mai ia.

Naʻe ʻeke mai ʻe Tala, ko e pulé, pe naʻe faʻo ia ʻi ha saliote lanu siliva pe ko ha saliote lanu pulū. Naʻe ʻikai ke u ʻilo koeʻuhí naʻe toʻo ʻe ha taha ngāue ʻa e ʻū puhá mo e kató mei he puti ʻeku kaá,, pea naʻe ʻikai ke u tokanga ki he ngaahi saliote naʻe faʻo aí. Naʻá ne talamai naʻe ʻi ai ha ngaahi saliote lanu siliva ʻe teau mo ha ngaahi saliote lanu pulū ʻe 68 nai naʻe fonu ʻo aʻu ki ʻolunga pea naʻe ʻikai fokotuʻutuʻu ʻi ha founga pau! Naʻe pehē ʻe Tala ʻi he kotoa ʻo e ngaahi taʻu kuó ne ngāue aí, kuo teʻeki ai pē ke ne ʻilo ha taha te ne maʻu ha meʻa hili ha fehalaaki ʻenau foaki iá. Ka te ne fiefia ke ma ō ʻo vakai ki he loki ʻoku fakafaʻahinga aí.

Naʻá ku fakaʻuli ki he falekoloá mo toutou lotu pē ʻi hoku lotó ʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke maʻu ʻa e sitōkeni Faka-Kilisimasi lanu matá, mo fakahā ange ʻe mahuʻinga lahi ia ki hoku ʻofefiné. He kuo fekauʻi foki kitautolu ke tau “tangi kiate ia ʻi [hotau] ngaahi falé, ʻio, koeʻuh ko [hotau] falé kotoa pē. … Tuku ke fonu [hotau] lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē kiate ia ʻi he lotu, koeʻuhí ko [ʻetau] leleí, pea mo e lelei foki ʻanautolu ʻoku ʻiate kitautolú” (ʻAlamā 34:21, 27).

Hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Huani A. ʻUseta ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻI he momeniti pē ko ia ʻoku tau pehē ai, ʻʻE Tamai Hēvani,ʼ ʻokú Ne fanongoa ʻetau lotú pea ʻokú Ne ongoʻingofua kitautolu mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. Pea ʻoku tuku mai leva Hono fofongá mo Hono telingá kiate [kimoutolu]. … Te Ne [ʻafio] mai kiate [kimoutolu] ʻaki ʻa e fofonga ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa—ʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa he ʻikai lava ʻo mahino kakato kiate kitautolú. Ka ʻoku ʻiate Ia ʻa e ʻofá mo e ʻaloʻofá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku mou pehē ai, ʻʻE Tamai Hēvani.ʼ”1

Naʻá ku kamata fakasio ʻi he ngaahi meʻa Faka-Kilisimasi naʻe ʻi he ʻū funga laupapa ʻo e ʻēlia lahi taha ʻo e falekoloá, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e sitōkení ia. Naʻá ku fetaulaki mo Tala, pea naʻá ma lue ki he loki naʻe ʻi ai ʻa e ʻū meʻá.

ʻE kamata nai mei fē! ʻI heʻema lue atu ʻi he ʻotu ki he ʻotu ʻo e ʻū saliote siliva naʻe tuʻu ʻo māʻolunga ange ʻia kimauá, naʻá ku feinga ke vakaiʻi fakavave ʻa e ngaahi meʻa naʻe faʻo ʻi he saliote takitaha. Naʻe toho mai ʻe Tala ha saliote ʻo ne toho mai ia ki muʻa ke u lava ʻo sio ki he tafaʻaki ʻo e saliote naʻe hoko atu aí. Naʻá ku sio hake peá u fakatokangaʻi ʻi he taimi pē ko iá ha puha pepa fefeka ʻoku ʻi he tafaʻakí ʻeku mataʻitohí (“maama ʻuhilá mo e adapter”). Naʻe toʻo hifo ia ʻe he tangata leʻó kiate au, ka naʻe ʻi loto pē ʻa e ʻōvani Hōlani naʻá ku foakí.

Naʻá ku lue takai ʻi he salioté ki he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ʻolunga ʻi ha puha ʻe taha, ʻa e sitōkeni kulasi Faka-Kilisimasi lanu matá ʻoku ʻasi mai ki tuʻa mei ha milemila pelesitiki lanu hinehina. Naʻe ofo ʻa e taha kotoa, he naʻa mau maʻu ʻa e meʻa naʻá ku fekumi ki aí!

Naʻe pehē mai ʻe Tala, “Kuo pau ke ke ʻai ha laʻitā mei ʻolunga koeʻuhí ke lava ʻa Kimi ʻo sio ki he lahi ʻo e meʻa naʻe toki hokó!”

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu naʻá ma lava ʻo fakasio ʻi aí, naʻá ma ʻalu hangatonu pē ki he feituʻu naʻe fiemaʻu ke ma ʻi aí. Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi, “Monūʻia.” ʻIkai. “Hoko noa pē?” ʻIkai. Ko e fakamoʻoni ia ʻoku tau maʻu ha Tamai Hēvani angalelei mo ʻofa ʻa ia ʻokú Ne tali mai ʻo aʻu pē ki he lotu siʻisiʻi kae fakamātoato tahá ʻo fakatatau ki Hono potó mo e finangaló? ʻAupito! Neongo ʻoku ʻikai tali vave mai ʻa e ngaahi lotu kotoa pē pe ʻi he founga naʻa mau ʻamanaki ki aí, ka ko ha mana ʻeni maʻamautolu ʻi he ʻaho ko iá!

ʻI heʻemau fakamanatua ʻi he taʻu kotoa pē ʻa e ʻaloʻi hotau Fakamoʻuí, ʻe hoko ʻa e tautau ʻo e meʻa ʻi he tofunanga ʻa Kimí ko ha fakamanatu lelei ʻo e mana ʻo e sitōkeni Faka-Kilisimasi lanu matá—ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú.