Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko e Mahuʻinga ʻo e Akó


Vahe 10

Ko e Mahuʻinga ʻo e Akó

Kuo tau ʻi hení, ko ha kakai, … ketau lava ʻo maʻu ʻa e moʻoni kotoa pē, ʻa e anga-maʻa kotoa pē, ʻa e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e potó kuo ʻilo ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá, fakataha mo ia kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá ke hoko ko hatau fakahinohino makehé, pea ke tau fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, mo akoʻi ai kitautolu mo ʻetau fānaú ʻi he ngaahi meʻa kotoa te ne hakeakiʻi ʻa e tangatá.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

ʻI he 1877, ne fili ai ʻa Palesiteni Sione Teila ki he tuʻunga pule lahi fakafeituʻu ʻo e ngaahi ako fakavahé (territorial superintendent) ʻi ʻIutā. ʻI he tuʻunga ko iá, ne feinga ai ke fokotuʻu ʻa e kau faiako feʻunga tahá ke nau akoʻi ʻa e fānaú mo e toʻu tupú. Naʻá ne toe muimuiʻi maʻu pē mo e ngaahi fakamatala fakasitetisitika ʻo e tuʻunga fakaakó—ʻo ʻikai ngata pē ʻi ʻIutā, ka mei he ngaahi siteiti mo e ngaahi potufonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití—ke tokoni ke mahino lelei ange ai kiate ia ʻa e tuʻunga fakaakó ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI heʻene founga fakalele ʻo e potungāue akó, naʻá ne maʻu ai ha tohi fakahikihikiʻi mei he komisiona leʻoleʻo ʻo e akó ʻo e ʻIunaiteti Siteití.2 Ko e tohí ni ko ha fakalāngilangi taau moʻoni ia kia Palesiteni Teila, he naʻe hā sino ʻi heʻene moʻuí ʻa ʻene manako ʻi he akó mo e faiakó.

Talu mei heʻene ako kei siʻi hake ʻi ʻIngilaní ʻo aʻu ki heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, mo e kei ako maʻu ai ʻa Sione Teila mo ngāue ke fakalahi ʻa e poto ʻa e ʻEikí ne foaki ki aí. Ne hanga ʻe heʻene ako faivelengá ʻo fakafaingofuaʻi ia ke tokoni ʻi he tupulaki ʻa e Siasí, ʻi ha ngaahi meʻa lahi. Ne hoko ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá ʻi he lolotonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Falaniseé. Neongo ne taimi nounou ʻa ʻene toki aʻu atu ki he fonuá ni, ka naʻe kau ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Falaniseé mo e lea faka-Siamané pea naʻe kamata hano paaki ʻo ha makasini fakamāhina ua ʻa e Siasí ʻi he ongo leá ni.3

ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ne hiki ʻe Sione Teila ʻi he ngaahi kaveinga ʻo e ongoongoleleí, ha ngaahi fetohiʻaki, ngaahi tohi fakafaifekau, ngaahi himi, ngaahi tohi tufa, ngaahi fakamatala ʻi he nusipepá, pea mo ha ngaahi tohi. Ko e taha ʻo e ngaahi tohi ko ʻení ʻoku ui The Government of God [Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá], naʻe fakahikihikiʻi ia ʻe ha faihisitōlia ʻAmelika ʻo ne tohi ʻo pehē: “ ʻI ha faʻahinga fakamatalaʻi ʻo ha kaveinga fakalūkufua pe mahinongataʻa, mahalo ʻoku ʻikai hano tatau ʻi he meʻa ʻokú ne malavá he ngaahi tohi faka-Māmonga kotoa pē. Ko hono founga fatú ʻoku taumamaʻo mo mahino, pea ko e peesi kotoa pē ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e poto maʻongoʻonga ʻo e tokotaha naʻá ne faʻú. ʻI heʻene hoko ko ha taha ako ʻo e hisitōlia ʻo e kuonga muʻá mo ia ʻo onopōní, ko e tangata ako fakalotu, mo e filōsefa fakaʻatamaí, ʻoku feʻunga ai pē ʻa Palesiteni Teila ia ke kau ʻi he kau lelei tahá.”4

Makehe mei he ngaahi meʻa naʻá ne tohí, ne iku e poto ʻi he ngaahi lea fakafonuá ʻa Palesiteni Teilá, fakataha mo ʻene fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, ke maʻu ai ha ngaahi tataki fakalau-mālie pea mo ha ngaahi malanga fakahinohino taʻe faʻalaua. Ne tohi ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo pehē: “Ko e Kāingalotu ko ia ne fakafanongo kiate ia he taʻu ko ʻeni ʻe nimangofulú, te nau manatuʻi ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí ʻa e momofi ʻo ʻene ʻi ha feituʻu, ʻa hono anga fakangalongataʻá, ʻa e longomoʻui mo e mālohi ʻo ʻene ngaahi leá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ne lea ki aí. … . Ko ʻene leʻo afeá ne hoko ia ko ha vaitafe naʻe mei fonu mahuohua ki hono ngutu vaí, ʻo ne mafola atu ki he ngaahi potu kelekele lelei ʻo e fakakaukaú.5

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

Kuo pau ke tau “longomoʻui ʻi he ako” maʻatautolu pea mo ʻetau fānaú.

ʻOku fie maʻu … ke tau longomoʻui ʻi he akó. Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fekumi ki he ʻiló, ʻi he ako pea ʻi he tui, ʻo kumi ia mei he ngaahi tohi lelei tahá [vakai, T&F 88:118]. Pea ʻoku hoko ko hotau fatongia ke akoʻi ʻetau fānaú, mo fai kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi he vaʻa kotoa pē ʻo e akó te ne ʻai ke nau leleí.6

ʻOku tau ʻi hení, ko ha kakai … ʻoku ʻikai fakatātā ki māmani, tuku kehe pē ʻi he meʻa ko ia ʻoku leleí … kaketau maʻu ʻa e moʻoni kotoa pē, ʻa e anga haohaoa kotoa pē, ʻa e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e potó ʻoku ʻilo ʻe he tangatá, fakataha mo ia kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá ki hotau tākiekiná, pea fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, pea akoʻi ai kitautolu mo ʻetau fānaú ʻi he meʻa kotoa pē te ne hakeakiʻi ʻa e tangatá. … ʻOku tonu ke tau feinga ke ʻilo lahi ange kiate kitautolu pea mo hotau sinó, ki he meʻa ko ia ʻoku ʻaonga taha ki he moʻui leleí mo e founga ke pukepuke ai ʻa e moʻui leleí mo e founga fakaʻehiʻehi mei he mahakí; pea tau ʻilo ʻa e meʻa ke tau kaí mo ia ke inú, pea mo ia ʻoku tonu ke ʻoua naʻa tau ʻai ki hotau sinó. ʻOku totonu ke tau feangainga mo e faʻunga ʻo e sino ʻo e tangatá, pea moʻui fakatatau mo e ngaahi fono ʻokú ne puleʻi ʻa e sinó, koeʻuhí ke lōloa hotau ʻahó ʻi he fonua kuo foaki ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá kiate kitautolú. Pea koeʻuhí ke mahino lelei kiate kitautolu ʻa kitautolu, kuo pau ke tau ako mei he ngaahi tohi lelei tahá, pea ʻi he tuí foki. Pea tuku ke ohi hake ʻa e akó pea mo poupouʻi ʻi hotau lotolotongá.

Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau poto mo faʻa ngāue. Tomuʻa akoʻi kinautolu ʻi he mahuʻinga ʻo e sino moʻui leleí, mo e founga ke tauhi ai kinautolu ke nau kaukaua mo longomoʻuí; akoʻi kinautolu ke nau maʻu e fakaʻapaʻapa māʻolunga taha ki he moʻui haohaoa mo anga-maʻá pea pehē pē hono poupouʻi ke nau fakatupulaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e potó kuo fakakoloaʻi ʻaki kinautolú. ʻOku totonu foki ke toe akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e māmani ʻoku nau nofo aí, ʻa hono ngaahi nāunaú, pea mo e ngaahi fono ʻokú ne puleʻí; pea ʻoku totonu ke fakahinohinoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ʻOtua naʻá ne ngaohi ʻa e māmaní, kae ʻumaʻā ʻa ʻene palaní mo ʻene taumuʻa ki hono fakatupu ʻo e māmaní pea mo hono tuku ki ai ʻo e tangatá. … Pea ko e hā pē ha ngāue te nau fai, ʻoku totonu ke akoʻi kinautolu ke nau fakahoko ia ʻi he founga fakapotopoto; pea ko e pale kotoa pē, ʻo ka fekau ʻe he mātuʻá ke fakaʻaiʻaiʻaki ʻa e fānaú ke nau ngāue fakapotopoto pea mo mahino, ʻoku totonu ke ʻoange ia kiate kinautolu. …

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau feinga ke laukonga mo tohinima pea mo lea totonu ʻaki ʻetau lea fakafonuá; pea ka ʻi ai ha konga ʻoku tōlalo fakaako ai ʻa e kakaí, ʻoku totonu ke nau toe feinga lahi ange ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai hoko atu ʻa e tōnounou ko iá ki honau hakó. ʻOku totonu ke tau feinga lahi ange ʻi he tuʻunga lolotonga ʻoku tau ʻi aí, ʻi hono akoʻi fakangāue mo fakaʻatamai hotau toʻu tupú. Ko e hā pē ha meʻa te tau lava ʻo fai ke nau aʻusia ai ha tuʻunga ke nau tatau ai, pe laka ange, he [faʻahinga ʻo e tangatá], ʻoku totonu ke tau fiefia ʻi hono fai iá; he ʻi heʻetau hiki hake kinautolú ʻoku tau ʻomi ai ha lāngilangi ki hotau hingoá, mo ha ngeia ki he ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku fie maʻu e ngāué mo ha ngaahi founga kae toki lava ʻo fakahoko ʻeni, pea ʻoku toe fie maʻu ai foki ke vilitaki mo lotoʻaki ʻe kinautolu ʻoku kau aí.7

Ko e hā pē ha meʻa te ke fai, fakapotopoto ʻi hoʻo fili e kau faiakó. ʻOku ʻikai ke tau loto ke uesia ʻe he kau taʻe lotú e ʻatamai ʻo ʻetau fānaú. Ko ha fatongia mahuʻinga ia kuo tuku kiate kitautolu ʻe he ʻEikí, pea kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ʻi hono ohi mo akoʻi kinautolú. ʻE sai ange kiate au ke akoʻi ʻeku fānaú ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻo e akó ʻe ha kau tangata ʻa e ʻOtuá, mo nau ʻi honau mālohí, ʻi hano tuku ke akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi meʻa mamafa [pe kilukilua] ʻo e saienisí ʻe ha kau tangata ʻoku ʻikai ʻapasia honau lotó ki he ʻOtuá. …

ʻOku fie maʻu ke tau tokanga lahi ange ki he ngaahi meʻa fakaakó, mo fakahoko e meʻa kotoa pē te tau lava ke maʻu ai ha kau faiako ʻoku tāú. ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo totongi kinautolu. He ʻikai ke mou lava ʻo fakangāueʻi kinautolu. ʻOku tau loto ke tupu poto hake ʻetau fānaú, pea mo maʻu ha poto tatau mo e kakai ʻo ha faʻahinga puleʻanga pē. ʻOku ʻamanaki ʻa e ʻOtuá te tau fai ia; pea ko ia ʻoku ou kole ai ke mou tokanga ki he meʻá ni. Kuó u ʻosi fanongo ki ha pehē ʻe ha kau tangata poto, ʻoku mahuʻinga tatau pē hano tauhi ʻo ha hoosi lelei mo hano tauhi ʻo ha hoosi ʻoku kovi, pe ko hano tauhi ʻo ha tākanga lelei pe kovi ʻo ha faʻahinga monumanu. ʻIkai ʻoku maʻamaʻa tatau pē hano ohi hake ʻo ha fānau lelei mo poto pea mo ha fānau ʻoku taʻe poto?8

Ko e poto moʻoní kotoa ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá pea ʻokú ne fakalahi hotau ʻatamaí mo hotau laumālié.

ʻE lava ʻa e tangatá, ʻi he fakakaukau fakapoto mo hono fakaʻaongaʻi hono poto fakaenatulá, ke mahino ki ai ʻa e ngaahi lao ʻo Natulá. Ka ke mahino ʻa e ʻOtuá, poto fakalangí mo e ʻiló, ʻoku fie maʻu foki mo ia.9

ʻOku lelei ke akoʻi ʻa e tangatá ʻi he hisitōliá mo e ngaahi lao ʻo e ngaahi puleʻangá, ke nau feangainga mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamaau totonu mo leleí, ʻa e natula ʻo e mahakí mo e ngaahi ʻaonga fakafaitoʻo ʻo e ʻakaú, mo e ngaahi alā meʻa peheé. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau taʻeʻilo ʻOtua, he ko hono moʻoní, ko e vaʻa kotoa pē ʻo e potó kuo ʻilo ʻe he tangatá, ne tupu ia mei he ʻOtuá, pea kuo maʻu ia ʻe he tangatá mei Heʻene folofolá mo ʻEne ngaahi ngāué. … Ko e poto kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he tangatá he māmaní, tatau ai pē pe ʻoku fakalotu, fakasaienisi, pe fakapolitikale—ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá. Ko e meʻaʻofa lelei mo haohaoa kotoa pē ʻoku haʻu meiate ia, ko e fauniteni ʻo e māmá mo e moʻoní, ʻa ia ʻoku ʻikai ha fetōʻaki pe ko ha ʻata ʻo e feliliuakí. Ko e ʻilo ki he anga ʻo e nofo ʻa e tangatá ne haʻu tonu pē ia mei he anga ʻo e nofo ʻa e tangatá, ʻa ia ne fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá.10

ʻOku ʻikai ha tangata moʻui, pe ha tangata ne faifaiangé pea moʻui, naʻá ne lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ka ko ia pē ne akoʻi mo fakahinohinoʻi ange ki aí ʻe he laumālie ʻo e fakahā naʻe haʻu mei he Fungani Māfimafí. Pea ʻoku ʻikai ha kakai ʻe feʻunga ke nau maʻu ʻa e poto moʻoni pea mo fai ha fakamaau totonu fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e moʻui taʻengatá, tuku kehe pē kapau ʻoku nau ʻi he ivi ʻo e laumālie tatau, ʻo fakatou ʻi he toʻukupu ʻo e Fungani Māfimafí ʻa e kau leá mo e kau fanongó.11

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke ne fakalahi ʻa e ʻatamaí, fakalahi mo e lotó, fakalahi mo e iví mo ʻai ʻa e tangata kotoa ke ne ongoʻi hono vā mo e ʻOtuá pea mo e kakai kehé, ke tau hoko kotoa ko e kau maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki tatau; koeʻuhí ke tau poto kotoa, ke tau hoko ʻo poto kotoa ʻi he ngaahi meʻa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo mateuteu kotoa ki he tofiʻa fakasilesitiale ʻi he ngaahi maama taʻengatá. Ko e faikehekehe ia ʻi he founga ʻoku tau maʻú mo ia ʻoku ʻa e māmaní—ʻoku ʻa e tangatá haʻanautolú, ka ʻoku ʻo e ʻOtuá ʻeni. … ʻOku hakeakiʻi ʻe he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e leleí, tāpuakiʻi e taha kotoa, fakamāmaʻi ʻa e taha kotoa, fakalahi ʻa e ʻatamai ʻo e taha kotoa pea mo ʻai ke malava ʻa e taha kotoa ʻo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá. … ʻOku hounga kiate au ʻa e poto moʻoni kotoa pē, ʻo tatau ai pē ʻi he meʻa fakaelotó, fakasōsialé, fakasaienisí, fakapolitikalé pe fakafilōsefia. …

ʻOku natula ʻaki ʻe he moʻoní mo e potó ke fakalahi ʻa e iví, ke fakalahi ʻa e moʻuí pea mo fakahā ki he tangatá hono tuʻunga moʻoní, ʻa ʻene fekauʻaki mo iá pea ki he ʻOtuá, ʻo fakatoutatau pē ʻi heʻene fekauʻaki mo e lolotongá pea mo e kahaʻú, koeʻuhí ke lava ʻo moʻui he māmaní mo mateuteu ke feohi mo e ngaahi ʻOtuá ʻi he ngaahi maama taʻengatá. …

Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní ʻa ia ʻokú ne haʻi fakataha kitautolu pea mo ʻai ke tau ngāue uouangataha mo mālohí; ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ia ʻokú ne fakafiefiaʻi hotau lotó, fakalongomoʻuiʻi ʻetau moʻuí pea mo ngaohi ke tau fiefia mo nēkeneka ʻi he ngaahi tūkunga kotoa peé; ko e māmá ia, ko e potó ia, ʻoku haʻu ia pea toe fakaiku pē ki he ʻOtuá, ki he hakeakiʻí mo e nāunau fakasilesitialé. ʻOku tau ongoʻi fiefia koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá; pea ʻoku tupu ia he kuo tau inu ʻi he fauniteni ʻo e moʻuí, mo ʻilo ʻetau fekauʻaki mo e ʻEikí.12

ʻOku tokoni e Siasí ʻi hono akoʻi kitautolu fekauʻaki mo māmani pea mo e maama kahaʻú.

ʻOku fie maʻu ke akoʻi maʻu pē kitautolu, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻi he akonaki ki he akonaki, ʻi ha konga siʻi heni mo ha konga siʻi mei hena. Ko ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faʻunga kehekehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, … ke akoʻi, ke fakahinohinoʻi, pea mo tau foua kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e moʻuí ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau fekauʻaki mo e māmaní pe ko e maama ka haʻú.13

ʻOku tau ʻi heni mo ʻetau Kau Fineʻofá. … Ne u ʻi Nāvū ʻi hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ne u ʻi hono fokotuʻú. …

Fekauʻaki mo e Fineʻofá, te u pehē, kuo nau fai ha ngāue lelei pea ko ha tokoni maʻongoʻonga kinautolu ki heʻetau kau pīsopé, pea pehē ʻi heʻenau lava lelei ke fakafiemālieʻi, tāpuekina, pea mo poupouʻi kinautolu, honau ngaahi tokoua ʻoku fie maʻu ʻenau tokoní, pea pehē ki heʻenau ʻaʻahi ki he kakai mahakí, kae ʻumaʻā ʻenau tokanga ki he faleʻi mo e fakahinohino ʻo e kau finemui kei talavou ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo honau uiuiʻi ko e fānau mo e kāingalotu ʻo e Fungani Māʻolungá. ʻOku ou fiefia ke pehē ʻoku tokolahi hatau kau fefine fakaʻeiʻeiki mo ngeia ʻoku kau ʻi he ngāue ko ʻeni ʻo e ʻofá, pea ʻoku tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ngāué, pea ʻoku ou tāpuekina kinautolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Pea ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu ngaahi tuofāfine, hoko atu ʻi he faivelengá mo tuʻu-maʻu ʻi he feinga ki he tuʻunga lelei mo e fiefia ʻo homou faʻahingá, fakahinohino mo akoʻi hoʻomou fānau fefiné ke nau ʻapasia ki he ʻOtuá, pea akoʻi homou ngaahi tokouá ke nau fai pehē mo kinautolu, koeʻuhí ke lava ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí pea mo hotau hakó.14

Hoko ai mo ʻetau Lautohi Faka-Sāpaté, pea ʻoku tokolahi hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he houalotú ni ʻoku fakahoko ai ha ngāue lelei. ʻOku ou fie naʻinaʻi ki he [kau palesiteni] ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté ke nau feinga lahi ke tānaki ʻa e talēniti lelei taha te nau lavá ke nau akoʻi mo fakahinohinoʻi ʻetau fānaú. He ko e hā mo ha ngāue maʻongoʻonga pe fakaʻeiʻeiki ange ʻi heʻetau femoʻuekina ʻi hono akoʻi ʻetau fānaú he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamoʻuí? Ko kimoutolu ʻoku faivelenga mo foaki homou lotó ki he ngaahi meʻa ko ʻení, ʻe tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻe tuʻu hake ai ʻa e toʻu tupu ʻo ʻIsilelí ʻo ui kimoutolu ko e monūʻia.15

ʻE lava ʻa e ako fakaʻatamai ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he māʻoniʻoní ke tokoni ʻi heʻetau langa ʻo Saioné

ʻOku lelei ke maheni ʻa e kau faifekaú mo e ngaahi lea fakafonuá, he ʻe lava pē ke nau ō atu ki muli, pea te nau lava ai ʻo talanoa mo e kakaí, ʻo ʻikai hangē ha fanga vale. … Te mou lava pē ke pehē, ne u pehē ʻe au ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa-foaki ʻo e lea ʻi he ngaahi lea kehekehé. He ʻikai te ne fai ʻe ia kapau ʻoku tau fakapikopiko ke ako kinautolu. Kuo teʻeki ke u kole ki he ʻEikí ke ne fai ha meʻa te u lava pē ʻe au ʻo fakahoko.

ʻOku tonu ke tau maheni mo e meʻa kotoa pē, tonu ke tau feinga ke maʻu ʻa e potó ʻi he tuí pea mo e akó. ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ke tau tānaki ia mei he ngaahi tohi lelei tahá, pea mo tau maheni mo e ngaahi puleʻangá, ngaahi fonuá mo e ngaahi laó. ʻOku fie maʻu ʻa e kau faifekau ʻo e siasí ni ke nau ako ʻa e ngaahi meʻá ni, koeʻuhí ka nau ka ō atu ki he ngaahi puleʻangá, he ʻikai ke nau fakaʻamu ke nau foki ki ʻapi ʻoku teʻeki ke nau fakahoko ha ngāue lelei ai.16

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa Saione ke hoko ko e vīkivikiʻanga mo e lāngilangiʻia ʻanga ʻo e māmaní kotoa, koeʻuhí ka fanongo ʻa e ngaahi tuʻí ki hono ongoongó, te nau omi ʻo vakai ki hono lāngilangí. … ʻOkú ne fie maʻu ke tau tauhi ʻa ʻene ngaahi fonó mo ʻaʻapa kiate ia, pea tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ke ʻalu atu ki he ngaahi puleʻangá; kuo fakakofuʻi ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne foaki kiate kitautolú; ʻo fuofua fekumi “ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní;” [Vakai, Mātiu 6:33] pea mo fuofua fekumi ke maʻu e lelei mo e fiefia ʻa hotau kāingá. …

ʻI heʻene peheé, ʻoku tonu ke tau ohi hake ʻa e poto mo e ʻilo ʻo e faʻahinga kotoa pē; tanumaki ʻa e manako ki he laukongá mo e tohí, pea ko e kau tangata ʻoku talēniti laukonga mo saienisí, ʻoku totonu ke nau fakaleleiʻi ʻa e talēniti ko iá, pea ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻe he taha kotoa ʻa e ngaahi meʻa-foaki kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá. Akoʻi hoʻomou fānaú, pea fekumi kiate kinautolu ko ē te nau akoʻi kinautolu pea ʻoku nau tui ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi talaʻofá, pea mo potó foki. … Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lelei mo feʻunga hono vīkivikí ʻi he meʻa fakaelotó, fakalotú, fakasaienisí, pe ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku fokotuʻutuʻu ke ne hakeakiʻi mo fakangeingeiaʻi ʻa e tangatá, tau fekumi ki ai. Ka ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuo tau maʻú, ʻoku tau loto ke maʻu mo e mahinó [vakai, Lea Fakatātā 4:7]; pea mo e mahino ko ia ʻoku tafe mei he ʻOtuá.17

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku fie maʻu ke tau aʻusiá ko e ʻilo ʻo e ʻOtuá, ʻa hotau vā mo iá, ʻa e ngaahi fatongia kehekehe kuo pau ke tau fai ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻuí kuo ui kitautolu ke tau ngāue ai ko e kakai fakamatelie mo e kakai taʻe faʻamate, ko ha taha maʻu ʻatamai, ko ha kakai taʻengata, koeʻuhí ke tau lava ʻo fakahoko totonu hotau uiuiʻí mo tali kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní, pea kapau te tau maʻu ʻa e faʻahinga poto ko ʻení, ʻe lelei kiate kitautolu, he ko e lelei maʻongoʻonga taha ʻeni ʻe maʻu mei he meʻa kotoa ʻoku tau faí, pea ʻokú ne kāpui ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻú.18

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “longomoʻui ʻi he akó”? Ko e hā ha meʻa kuo hoko ʻo mahino ai kiate koe hono mahuʻinga ʻo e akó?

  • Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke fakalahi ai hoʻo akó? Te ke lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e ngaahi faingamālié ni? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ako maʻu pē he toenga ʻetau moʻuí? ʻE tokoni fēfē ʻetau ako fakaʻatamaí mo ʻetau akó ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke akoʻi kitautolu mo ʻetau fānaú fekauʻaki mo e moʻui leleí? Ko e hā ha founga te tau lava ai ʻo fai ʻeni?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha kau faiako lelei maʻa ʻetau fānaú? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe heʻetau fānaú ha kau faiako taau mo moʻui haohaoá? Ko e hā mo ha toe meʻa te tau lava ʻo fai ke kau ai ʻi he ako ʻa ʻetau fānaú?

  • Ko e hā ha faʻahinga poto kuó ke maʻu ʻi hoʻo kau ʻi he ngaahi houalotu kehekehe ʻo e Siasí? Ko e hā ʻoku hangē ai ʻoku maʻu ʻe ha niʻihi ia ha meʻa siʻisiʻi pē mei hono fakahinohino kinautolu ʻi he Siasí kae maʻu ʻe he niʻihi kehé ia ha meʻa lahi angé? Ko e hā ha founga te tau lava ai mo ʻetau fānaú ʻo ako lahi taha ʻi he ngaahi kalasi ʻa e Siasí pea mo ʻene ngaahi polokalamá?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakahaaʻi ai hoʻo houngaʻia ʻiate kinautolu ʻoku ngāue ke akoʻi koe mo hoʻo fānaú?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila ko e “tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ke tau aʻusiá, ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.” Ko e hā ʻoku tonu ai ke hoko ʻa e ʻEikí mo ʻene ngaahi akonakí ko e uho ʻo e ako fakaʻatamai mo e ako kotoa ʻoku tau faí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ʻilo “ ʻi he ako pea ʻi he tui”?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá: Lea Fakatātā 4:7; John 8:31–32; T&F 88:77–80; 93:36; 130:18–21

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 12 Sune 1883, 1.

  2. Vakai, B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 323.

  3. Vakai, The Life of John Taylor, 228–32.

  4. Hubert Howe Bancroft, History of Utah (1890), 433.

  5. Vakai, The Life of John Taylor, 430–33.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 4 Sune 1878, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 12 Sune 1883, 1.

  8. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 273.

  9. The Gospel Kingdom, 73.

  10. The Gospel Kingdom, 271.

  11. The Gospel Kingdom, 275.

  12. Deseret News (Fakauike), 30 Sepitema 1857, 238.

  13. The Gospel Kingdom, 134.

  14. The Gospel Kingdom, 178–79.

  15. The Gospel Kingdom, 276.

  16. The Gospel Kingdom, 78–79; ne liliu e fakapalakalafí.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Sepitema 1878, 1.

  18. Deseret News (Fakauike), 30 Sepitema 1857, 238.

ʻĪmisi
John Taylor

Naʻe tui moʻoni ʻa Palesiteni Teila ki he ako fakaʻatamaí mo e ako ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. Ko ha tangata ngāue fakameaʻa mataotao ia, ko ha tangata pisinisi, ko ha taha faʻu tohi, pea mo ha taha lea.

ʻĪmisi
students

Ko e fānau ako mo e kau faiako ʻi he Akoʻanga ʻo e Kolo Peleiní (Plain City School) ʻi ʻIutā ʻi he 1884. Ne naʻinaʻi ʻa Palesiteni Teila ki he Kāingalotú ke nau “ohi ʻa e ako fakaʻatamaí mo e poto ʻo e faʻahinga kotoa pē … pea mo fakaʻaongaʻi totonu ʻa e ngaahi meʻaʻofa kuo foaki ʻe he ʻOtuá kia kinautolú.“