Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Ko e Sāpaté ko ha ʻAho Māʻoniʻoni


Vahe 12

Ko e Sāpaté ko ha ʻAho Māʻoniʻoni

Kuo fekau ke tau manatuʻi ʻa e ʻaho Sāpaté ke tauhi ia ke māʻoniʻoni.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he vahe ki muʻá, ne kamata ʻi he konga ki mui ʻo Sune 1847, ʻa hono taki mai ʻe ʻEletā Sione Teila mo Paʻale P. Palati ʻo ha kulupu ʻo ha Kāingalotu ne laka hake ʻi he toko 1,500 mei he Nofoʻanga ʻo e Faʻahitaʻu Momokó ki he Teleʻa Sōlekí. ʻI heʻene fakamatalaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo e fonongá ni, ne hiki ai ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo pehē:

“Ne tōmui he taʻu ko ʻení ke toe kamata ha faʻahinga fononga pehē. Ne tōmui ke nau toe tō ha ngoue he faʻahitaʻú, ʻo tatau ai pē kapau ne nau kiʻi afe taimi nounou he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká. Ne siʻi ʻaupito haʻanau meʻakai ke tauhi kinautolu ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga, pea kapau ʻe kovi ʻa e fua ʻo ʻenau tō taʻú, kuo pau ke nau fiekaia, he te nau meimei maile kinautolu ʻe taha mano ki he taha-mano nima afe mei he feituʻu ofi taha ʻe lava ke toe maʻu mei ai ha meʻakai. … .

“Ne nau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē, kau ai honau ngaahi uaifí mo siʻenau fānaú, ʻa ia kuo pau ke nau kaungā fuesia ʻa e faingataʻá mo honau kahaʻú. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo ʻa e tūkufua ki heʻenau fonongá, ka naʻa nau falala ki he foʻi fononga pē ko ʻení ʻe taha, ʻa ia ʻoku ʻikai ha toe faingamālie ke fai ha holomui mei aí. Kapau he ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha feituʻu feʻunga pea mo tō ai ha ngoue ki he faʻahitaʻu ʻuluakí, he ʻikai toe maʻu ha meʻakai maʻanautolu, pe te nau toe maʻu ʻiate kinautolu pē ha meʻakai. Kuo pau ke lava, pe ko haʻanau ʻauha ʻi he maomaonganoa kuo nau ʻosi kamata ke fonongaʻiá.

Neongo ʻa e ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmakí ni pea mo e fie maʻu ke nau aʻu ki he Teleʻa Sōlekí ki muʻa pea toki kamata ʻa e faʻahitaʻu momokó, naʻe taʻofi ʻenau fonongá ʻi he Sāpate kotoa pē ke nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté. Ne hoko atu ʻa ʻEletā Lōpeti ʻo pehē, “Naʻe tauhi ʻa e Sāpaté ko e ʻaho ʻo e mālōlō, ne fakahoko ai e ngaahi houalotú ʻi honau nofoʻangá, pea toki fakahohaʻasi pē e lōngonoa ʻo e ngaahi toafa lalahi ʻo e hihifó ʻe hono hivaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi hiva ʻo Saioné.” ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻOkatopa 1847, ne tūʻuta lelei atu ai ʻa e kaungā fononga ʻo Teila mo Palatí ki he Teleʻa Sōlekí pea nau kamata e ngaahi teuteu ne fie maʻu ki he faʻahitaʻu momokó.2

Kia Palesiteni Sione Teila, ko e Sāpaté ia ko e ʻaho ʻo e lotu, mo e mālōlō, mo e fakamanamanatu ʻo ha ngaahi meʻa lelei. Naʻá ne fakalotolahiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau “tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, pea fokotuʻu ia ko ha ʻaho ʻo e mālōlō, ko ha ʻaho ʻo e fakataha ke fakahoko hoʻomou sākalamēnití mo fanongo ki he ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ke ʻilo ai ʻoku mou tauhi e ngaahi fekaú, mo tā sīpinga lelei he ʻao ʻo ʻetau fānaú.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

Ko e Sāpaté ko e ʻaho ia ʻo e lotu ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa.

Ko ʻetau lelei tahá ʻoku ʻikai fuʻu lelei fēfē ia; te tau lava pē ke lelei ange, mo fai lelei ange pea mo fiefia lahi ange ʻi he moʻuí, pea mo maʻu lahi ange ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hotau ʻapí pea mo hotau lotó, pea mo fakahoko ha meʻa lahi ange ke tokoniʻi e uelofea ʻanautolu kotoa pē te tau lava ʻo tokoni ki aí. Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí ke tauhi ki he ʻEikí; pea hounga lahi ai kiate kitautolu ʻa e monū pe faingamālie ʻoku tau maʻu ke hū ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho Sāpaté. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fakataha ai ke hū ki he ʻOtuá, ʻoku ou fakatauange te tau hū kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Te u pehē ʻoku ʻikai hoa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga peheé ke te toe fanongo atu ki he kakaí ʻoku nau talanoa ki ha ngaahi meʻa fakamāmani; ko e ngaahi taimi ʻeni, mahalo ʻoku toe mahuʻinga ange ʻi ha toe taimi, ʻoku totonu ai ke ʻunuakiʻi ʻetau tokangá pea mo hotau lotó ki he ʻOtuá. Kapau te tau hiva fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtuá, tau fakahoko muʻa ia ʻi he laumālie totonu; kapau te tau lotu, tuku ke taha ʻa e tokotaha kotoa, ke kau ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he lotú, ʻo fakahoko ʻaki ia hono lotó kotoa, pea ʻi heʻetau tahá ʻe lava ai hotau laumālié ke taha, koeʻuhí ke lava ai ʻetau ngaahi lotú mo ʻetau huú ʻo aʻu ki he ʻOtuá, ʻa ē ʻoku ʻuʻufi ʻe hono Laumālié ʻa e meʻa kotoa peé, pea mo ʻi ai maʻu pē ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kāingalotu lelei mo faivelengá.

Te u fakamatala atu ʻa e ongo ʻoku ou maʻu he pongipongi Sāpaté. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻaho ʻeni ne vaheʻi ko e ʻaho ʻo e hū ki he ʻOtua Māfimafí: pea ʻi he ʻaho ko ʻení kuo pau ke u hū ai ki he ʻOtuá, pea ʻoku tonu ke tokangaʻi ai hoku fāmilí pea mo vakaiʻi pe ʻoku nau fai koā ʻa e meʻa tatau pe ʻikai. He kuo tuʻutuʻuni ke tau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni pea ke tau mālōlō ai mei heʻe-tau ngaahi ngāue kotoa pē, ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene fakatupu ʻa e māmani ko ia ʻoku tau nofo aí. Kuó ne tuku mai ha ʻaho ʻe ono ke tau fakahoko ai ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi ngafa ʻo e moʻuí, pea kapau te tau tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni, tau fakahoko muʻa ia ʻi ha founga ko ē ʻe fakahōifua ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí, ʻo fakatapui kitautolu kiate ia, ʻi he kihiʻi foʻi ʻaho pē ko iá ʻe taha, ʻo tuku taha ai hotau lotó mo ʻetau tokangá kiate ia. Pea ʻoku toki femoʻuekina leva ʻa e kau Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa ʻi he ʻaho ko ʻení, ʻi he feinga ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamoʻuí, pea hangē ai ʻoku ou loto fie hūfia kinautolu, pea pehē foki ki siʻetau kau faifekau ʻoku ō atu ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻo e fonuá ni, kae ʻumaʻā kinautolu ʻoku leá, pea mo kinautolu ʻoku fai-tuʻutuʻuni ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Kāingalotú he fonuá ni pea ʻi he ngaahi fonua kotoa pē, he ko e ʻaho ʻeni ia ne tuku mavahe ko ha ʻaho ʻo e hū ki he ʻOtuá, ʻe maʻu ai ʻe ʻIsileli kotoa ʻa e mālohi pea mo e fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí, pea fakatautautefito kiate kinautolu ʻoku malangá ke ʻiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo vahevahe ki he ngaahi faiʻangalotu kotoa pē ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá.4

Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ke faiako pea mo ako ʻaki e Laumālié.

Ko ha meʻa fakafiefia ke lōnuku fakataha ʻa e Kāingalotú ke nau feohi mo e taha kotoa, ke nau fanongo ki he ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ke fakakaukau foki ki honau tuʻungá pea mo ʻenau fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ʻenau fetuʻutaki mo Hono Siasí mo Hono Puleʻangá, pea pehē foki ke vakavakaiʻi honau lotó, pea, ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí pea mo Hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku nau feinga ai ke pehē ko e hā ʻa e faʻahinga fetuʻutaki ʻiate kinautolu mo ʻenau Tamai Hēvaní, pea mo vakaiʻi foki pe ʻoku nau fakahoko honau ngaahi fatongia taki taha kuo tuku ange kiate kinautolú, pea mo feinga ke fakahoko ʻa e folofolá, ko e finangalo, pea mo e fono ʻa e ʻOtuá.5

ʻI heʻetau … fakataha kotoá, te tau lava pē ke ʻamanaki ki ha ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá, pea ʻoku meiate ia, ʻa hono fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Folofolá, “ko e foaki lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ʻoku ʻalu hifo ia mei he Tamaí;” pea ʻoku toe akoʻi ai kitautolu ʻiate Ia, “ ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fetoʻoaki pe ko e ʻata ʻo e feliliuakí” [Vakai, Sēmisi 1:17]. ʻI heʻetau ngaahi fakatahaʻangá ʻoku nau lea pea ko kinautolu ʻoku fanongó ʻoku totonu ke nau ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino mo e tataki ʻa e ʻEikí, ʻa ia ko e Fauniteni ʻo e Māmá. ʻI he kakai kotoa pē he lalo langí, ko kitautolu, Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau ʻilo maʻu pē ʻa e mahuʻinga ke falala ki he ʻOtuá; he te u pehē, ʻe tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga poto ʻe foaki mai, tatau ai pē pe ko e hā hano ngali fakaʻofoʻofa ʻo ha lea mo langaki moʻui ha faʻahinga fakakaukau ʻoku fakahā mai, he ʻikai ʻaonga ia kiate kinautolu ʻoku fanongó kae ʻoua ke nau ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino mo e ueʻi fakalaumālie ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.6

ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lolotonga moʻui, pea kuo teʻeki ai ha tangata kuo moʻui, naʻá ne malava ke akoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá tukukehe pē kapau naʻe akoʻi, fakahinohinoʻi mo tataki ʻe he laumālie ʻo e fakahā ʻoku mei he Fungani Māfimafí. Pea ʻoku ʻikai foki ha kakai ia ʻe feʻunga ke nau maʻu ʻa e poto moʻoní pea mo fakahoko ha fakamaau totonu fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e moʻui taʻengatá, tuku kehe pē kapau ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e laumālie tatau, pea ʻoku fakatou ʻi he toʻukupu ia ʻo e Fungani Māfimafí, ʻa e kau leá mo e kau fanongó.7

ʻOku tau fakatahá, ko ha kakai maʻu ʻatamai, ʻoku fakaʻamu ke mahino ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo hotau tupuʻanga he maama fakalaumālié, ʻetau moʻui lolotongá, pea mo hotau ikuʻanga he kahaʻú. ʻOku tau fakatahá ke kumi ki ha meʻa fekauʻaki mo ʻetau Tamai Fakalangí, ʻoku fekauʻaki mo ʻene ngaahi fengāueʻaki fakalangi mo e fāmili ʻo e tangatá, ʻoku fekauʻaki mo ʻene tuʻutuʻuni pea mo ʻene ngaahi palani kau kiate kitautolú, pea fekauʻaki mo e kaveinga ʻo hotau fakatupú; pea ke tau toe ʻilo foki, ʻo kapau ʻe lava, fekauʻaki mo e maama ko ia ʻoku hanganaki mai mei muʻa ki heʻetau ngāue ʻoku fai lolotongá. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻoku tau fakaʻānaua ke ʻiloʻi, ke mahino, pea mo maʻú, ʻo kapau ʻe lava.8

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au mo ha toe founga ʻe lava ai ke akoʻi, mo fakahinohinoʻi, pea mo ʻai ai ke mahino kiate kitautolu hotau tuʻunga totonú, ka ʻi he malumalu pē ʻo e ivi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻE lava pē ha tangata ke lea ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku toe fie maʻu ha konga ʻo e Laumālie ko iá ke ʻiate kinautolu ʻoku fanongó, ke ne fakafaingofuaʻi ke mahino totonu kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku leaʻaki kiate kinautolú, he ko e faingataʻa ia kuo fehangahangai maʻu pē mo e ʻEikí mo hono kāingalotú ʻi hono feingaʻi ke mahino ki he kakaí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke nau tokanga ki aí. ʻOku tau pehē kotoa pē kapau ʻe akoʻi kitautolu mei he ʻOtuá ʻe faingofua ʻaupito. Te u pehē mahalo ʻe lau ia ʻe māmani ko ha tāpuaki lahi. Ka ʻoku tupu ai ha ngaahi fehuʻi ʻi honau ʻatamaí, pe ko e ngaahi akonaki ʻoku nau maʻú ʻoku mei he ʻOtuá ia pe ʻikai. ʻE anga fēfē haʻanau ʻilo ia? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au mo ha toe founga ka ko ia pē ʻoku lau ki ai ʻi he folofolá, “ ʻOku ai ʻa e laumālie ʻi he tangatá: pea ʻoku foaki kiate ia ʻa e ʻilo lahi ʻe he fakamānava ʻa e Māfimafí” (Siope 32:8). Pea ʻoku toe fakahā mai ʻi he Fuakava Foʻoú “ ʻOku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ka ko e Laumālie pē ʻo e ʻOtuá” [Vakai, 1 Kolinitō 2:11]. Ko ia, neongo ʻa e fakapotopoto kotoa, ʻa e ngaahi poto, ngaahi fakaʻuhinga, ngaahi fakakaukau fakapoto, pea mo e ngaahi fakakikihi kotoa ʻe lava ke ʻomi ki he ʻatamai ʻo e tangatá, he ʻikai haʻane ʻaonga kae ʻoua pē kuo teuteuʻi ʻa e ʻatamai ʻo e tangatá ke ne maʻu ʻa e akonaki ko ʻení—ke teuteuʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, ko e Laumālie tatau pē ia ʻokú ne foaki ʻa e potó.9

ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití he Sāpaté ko e fakamanatu kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku hangē ʻoku ʻi ai ha fekauʻaki moʻoni ʻo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki māmaní, ʻo ne faingataʻaʻia, pekia, toetuʻu, pea hāʻele hake ki he tuʻunga ʻokú ne maʻu ʻi he maama taʻengatá ʻi he ʻao ʻo ʻene Tamai Fakalangí, mo e meʻa ʻoku lelei kiate kitautolú pea mo ʻetau fiefiá; ko e tupunga ia ʻo e toutou fakamanatu ko ʻeni ʻoku tau maʻu ʻi he Sāpate kotoa. Ko e sākalamēnití ni ko hono fakahoko ia ʻo e kole ʻa Sīsū Kalaisi ne fai ki heʻene kau ākongá. “He ʻo ka mou ka kai ʻa e maá ni, mo inu ʻi he ipú ni, ʻoku mou fakahā ai ʻa e pekia ʻa e ʻEikí kae ʻoua ke haʻu ia” (1 Kolinitō 11:26). Ko ʻetau tui ki he ouaú ni ʻoku mahino ai ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo pē Taha ia ne Fakatupu ʻo e Tamaí, naʻe hāʻele mai mei langi ki māmani ke fakahoko ha taumuʻa mahino ne palani ʻe he ʻOtuá—ʻa ia ko hono fakapapauʻi ʻo e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻo e fāmili ʻo e tangatá. ʻOku ʻi ai ʻene fekauʻaki moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa mo e ʻetau ngaahi fiemaʻú pea mo ʻetau fiefia ʻi heni pea mo e maama ka haʻú. Naʻe ʻikai ke mei hoko ʻa e pekia ʻa Sīsū Kalaisí kapau naʻe ʻikai fie maʻu. Ko hono fokotuʻu ʻo e ouaú ni ke ne fakamanatu maʻu pē ki he ʻatamai ʻo e kakaí ʻa e meʻa ne hokó, ʻokú ne fakamoʻoniʻi ai hono mahuʻingá.10

Kuo tau fakataha ke maʻu ʻa e sākalamēniti ʻo e ʻohomohe ʻa e ʻEikí, pea ʻoku totonu ke tau feinga lahi ke toʻo ʻa hotau lotó mo ʻetau tokangá mei he ngaahi meʻa ʻo e moʻui fakamatelié ni. He ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakamanatua ʻa e pekia mo e faingataʻaʻia ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ka ʻoku tau toe nofo ʻamanaki ai ki he taimi te ne toe hāʻele mai ai pea mo e taimi te tau toe fakataha ai mo ia ʻo kai ʻa e maá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá [vakai, Luke 14:15; Mātiu 26:29]. Pea ʻi heʻetau fakataha kotoa maí, te tau lava pē ke ʻamanaki ʻe maʻu ha fakahinohino pea mo ha ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá.11

Ko e kakai he kuonga fuoloá ʻo e ʻOtuá, ʻa ē ne longomoʻui ai ʻa e huelo ʻo e tataki fakalaumālié, ne nau nofo ʻamanaki ki he meʻa ʻiloa ʻo hono foaki ʻe he Lami ne tāmateʻi mei muʻa ʻi he teʻeki ai ʻa e māmaní, ʻa Ia ko e feilaulaú, ka ʻoku tau lolotonga fakamanatua ʻa e meʻa tatau pē. ʻOku tau pakipaki ʻa e maá ʻo kai, mo tau inu ʻa e vaí ʻi hotau haʻofangá he ʻaho Sāpate kotoa, pea ʻoku tau fai ia ko e fakamanatu ki he sino ne maumauʻi mo e taʻataʻa ne lilingi ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí; pea kuo pau ke tau kei fakahoko ai pē ʻeni kae ʻoua kuo toe hāʻele mai. ʻO ka ne hāʻele mai, ʻoku ʻamanaki ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke kau he kakai kuo fili ko ia ʻe kai mo inu fakataha mo ia ʻi heʻene keinangaʻanga he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku ou ʻamanaki ki heni ʻo tatau pē mo ʻeku ʻamanaki ke kai ʻeku meʻatokoni efiafí.12

ʻOku totonu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau maʻu ʻa e fakamanatu ko ʻení [ʻa e sākalamēnití] ke hoko ia ʻo tau malaʻia ai. Kuó ke kē nai mo ho kāingá, pe fai ha meʻa ʻoku fakatupu ʻita, pe ko haʻo fai ha ngaahi lea fakamamahi kau ki ha taha, pea ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku mou fai ʻa ia ʻoku halá, pea toki fakataha ʻi he founga manuki ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo maʻu ʻi he malaʻia ki hoʻomou moʻuí? ʻOku fie maʻu ke tau tokanga fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni; pea ʻoku tonu ke mahino kiate kitautolu ko e taimi ʻoku ʻomi ai ʻetau meʻa foakí ki he ʻesi feilaulaú, pea tau manatuʻi ai ne tau fehālaaki ki hotau tokouá, ʻoku totonu ke tau tomuʻa ō ʻo fakalelei mo ia pea tau toki foki mai ʻo ʻoatu ʻetau meʻaʻofá [vakai, Mātiu 5:23–24]. ʻO ʻoua ʻe omi ʻi ha founga mālualoi, kae ʻomi ʻi he nima maʻa mo e loto maʻa, mo ongoʻi ke fie pehē “ ʻE ʻOtua, kumi ʻiate au pea mo fakamoʻoniʻi, pea kapau ʻoku ʻi ai ha tōʻonga angahala ʻiate au, tuku ke mole atu ia, kae tuku muʻa ke u hoko ko ho fakafofonga moʻoni he funga māmaní, pea tuku ke u maʻu ʻa e laumālie naʻe nofo ʻia Kalaisí, mo u moʻui fiefia ai ʻi he funga māmaní; koeʻuhí ʻo ka ne ka toe hāʻele mai, te u lava mo hoku kāingá, ʻo fakafetaulaki kiate Ia ʻi he nima maʻa mo e loto maʻa.”13

Kuo pau ke tau fakahoko ʻo laka hake ʻi he maʻu lotu ʻataʻataá pē pea mo e maʻu pē ʻo e sākalamēnití, ka tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá

ʻOku tokolahi fau hatau niʻihi ʻoku muimui ki māmani. ʻE lava nai ʻe māmani ke ʻoatu ʻa e maama kuó ke maʻú, ʻa e ongoongolelei mo e ʻamanaki lelei ki he langí kuó ke maʻú, fakataha mo e lakanga fakataulaʻeiki kuó ke maʻú? Pea te ke fetongi ʻaki nai ʻa e ngaahi meʻá ni ha haka lū, pe fakahōhōloto ʻi he ʻuli, kākā, faiangahala, mo e kovi ʻoku hulutuʻa he māmaní? Ko e hā ne tau omi ai ki hení? Ke hū ki he ʻOtuá pea mo tauhi ʻene ngaahi fekaú. Ka ʻoku fēfē ʻetau fai fatongiá? ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku ngalo ʻiate kitautolu ʻa ʻetau ʻamanaki nāunauʻia ki hotau uiuiʻi māʻolungá, pea tau tukulolo ki he ngaahi tōʻonga fakavalevale, tōnounou, vaivai, mo e angahalá, pea ʻoku meimei ke puleʻi leva kitautolu ʻe he mānumanú, konaá, maumauʻi ʻo e Sāpaté, pea mo e ngaahi kovi ʻo e faʻahinga kehekehe kotoa pē. ʻOku ou faʻa fakatokangaʻi he taimi ʻe niʻihi ha kau kaumātuʻa ʻe niʻihi ʻo ʻIsileli ʻoku nau uta mai ha ngaahi uta ʻakau mo ha ngaahi uta mohuku he ʻaho Sāpaté. Ko e hā ʻoku fai ai iá, he ko e meʻa fakamā lahi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kau ʻāngeló, pea mo e kau maʻu ʻatamai kotoa pē. … Ko e hā haʻamou fakakaukau ki ha Kaumātuʻa ʻoku loi, ki ha Taulaʻeiki Lahi ʻoku kapekape, ki ha Fitungofulu ʻokú ne maumauʻi ʻa e Sāpaté, pea mo ha Kāingalotu ʻoku mānumanu? Ko e moʻui ʻa e kau tangata peheé ʻoku totonu ke ueʻi fakalaumālie hake ia ʻe he maama ʻo e fakahaá, pea ʻoku totonu ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni moʻui, ko e kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he tangata kotoa pē! ʻOkú ke pehē te ke lava ʻo moʻui ʻaki hoʻo tui fakalotú, ke ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pea kei muimui pē ki he ngaahi meʻa ko ʻení? Te u tala atu ʻikai.14

ʻOku angaʻaki ʻe he kau tangata ʻi he maama ne tānaki kitautolu mei aí, ke talanoa he Sāpaté fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻi he taimi kuo nau tui ai honau ngaahi koté he Sāpaté mo ʻi he ngaahi houalotú, ka ʻi he Mōnité ʻoku nau pelupelu fakataha leva ʻenau tui fakalotú mo honau vala lotu he Sāpaté ʻo faʻo ki heʻenau kato faʻoʻanga valá, ʻo ʻikai ha meʻa ke toe fai ʻaki kae ʻoua kuo aʻu ki he Sāpate hokó. … ʻOi, ʻa e vale ʻo e tangatá, ʻi he ʻikai ke nau fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa peé, ʻi heʻenau tuku ki tafaʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻene tui fakalotú, kae falala ki heʻenau fakakaukaú mo honau potó.15

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku toe tolonga atu ia ʻi he meʻa ʻoku tau faʻa fakakaukau ki aí he taimi ʻe niʻihi; lolotonga iá, ʻoku tau tala ko e kau muimui kitautolu ʻo e ʻEikí, pea mo tau tala kuo tau ʻosi maʻu ʻa e Ongoongoleleí pea ʻokú ne puleʻi kitautolú, ʻe iku taʻe ʻaonga ʻa e lau ko iá kae ʻoua pē kuo tau fō hotau ngaahi kofu tōtōlofá mo ʻai ke nau hinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí. ʻOku ʻikai feʻunga ia ke ʻi ai pē haʻatau fekauʻaki mo e Saione ʻo e ʻOtuá, he ko e Saione ia ʻo e ʻOtuá kuo pau ke foʻu ʻaki ha kau tangata ʻoku loto maʻa pea maʻa mo ʻenau moʻuí mo taʻe hanau mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, he ko e taumuʻa ia ke tau aʻusiá. ʻOku teʻeki ke tau aʻu ki ai, ka kuo pau ke tau aʻu ki ai ki muʻa pea tau toki mateuteu ke maʻu ʻa e nāunaú mo e hakeakiʻí; ko e faʻahinga fakafōtunga loi pehē ʻo e lotú he ʻikai loko maʻu ha meʻa ia mei ai, he ko ia ʻokú ne ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí pea ʻikai fai ki aí, ʻe taaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi tā lahi [vakai, Luke 12:47]. He ʻe “ ʻikai hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ʻEiki, ʻEikí: ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻa ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” [Mātiu 7:21]. Ko e ngaahi tokāteline ʻeni ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakatatau mo ʻene mahino kiate aú. Pea ʻoku ʻikai feʻunga ia ke tau pukenimā pē ʻa e Ongoongoleleí pea mo tānaki mai ki heni ki he fonua ʻo Saioné mo feohi ai mo e kakai ʻo e ʻOtuá, ō ki hoʻomou ngaahi houalotú pea maʻu ʻa e Sākalamēniti ʻo e ʻohomohe ʻa e ʻEikí, pea fāifeinga ke laka atu ʻo ʻikai toe ʻi ai haʻatau palopalema fēfē; he kapau he ʻikai ke tau lavaʻi ʻeni kotoa, kapau ʻoku ʻikai tonu hotau lotó, kapau ʻoku ʻikai ke tau loto maʻa ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá, kapau ʻoku ʻikai ke tau loto maʻa mo konisēnisi maʻa, ʻo ʻaʻapa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, he ʻikai ke tau teitei maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuó u lea ki aí, pea mo ia kuo ʻosi fakamoʻoni ki ai ʻa e kau Palōfitá, kae ʻoua pē kuo tau fakatomala.16

Ko hotau tufakangá ke hoko ko e Kau Māʻoniʻoni. Pea koeʻuhí ke tau taau mo e tōʻonga moʻui ko iá ʻoku taau ke tau mo- ʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui maʻá, moʻoní, ngeiá, māʻoniʻoní, haohaoá, pea mo e lāngilangí, koeʻuhí ke tau lava ai ʻi he taimi kotoa pē ʻo maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua Māfimafí; pea koeʻuhí ke ʻiate kitautolu ʻEne ngaahi tāpuakí mo ne nofoʻia hotau lotó; pea ke nofoʻia ʻe he melino ʻa e ʻOtuá hotau ngaahi nofoʻangá; … pea ke tau nofo kitautolu kakaí, ʻi he malumalu ʻo ʻene maluʻí.17

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu tuʻunga ʻi hono tauhi moʻoni ʻo e Sāpaté? (Vakai foki, T&F 59:9–13.) Ko e hā ha founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní?

  • Ko e hā te mou lava ʻo fai ke mou hū kakato ange ai ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho Sāpaté? ʻE anga fēfē haʻamou teuteuʻi kimoutolu ke mou ongoʻi lahi ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki muʻa pea toki kamata ʻa e ngaahi houalotu ʻa e Siasí?

  • Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá mo e ngaahi kuí ke fakaloto ʻi ai ʻenau fānaú mo honau ngaahi makapuná ke nau tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoní? ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo ngaohi ʻa e Sāpaté ke kehe ia mei he toenga ʻo e ngaahi ʻahó, ʻi hotau fāmilí? Ko e hā ha founga ʻe fakamālohia mo maluʻi ai kitautolu mei māmani ʻe hono tauhi ʻo e Sāpaté?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakahoko ʻetau akó ʻi he Laumālié ʻi heʻetau lotu ʻi he Sāpaté? Ko e hā te ke lava ʻo fai ʻi ho tuʻunga ko e faiakó pe ko e taha akó, ke fakaafeʻi mai ai ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Sāpaté?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití? (Vakai foki, Molonai 4–5 pe T&F 20:76–79.) ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení mo ʻetau ngaahi fuakava ʻi hotau papitaisó? (Vakai foki, Mōsaia 18:7–10.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau toutou maʻu ʻa e sākalamēnití? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau ongoʻi ofi ange ai ki he ʻEikí ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití?

  • Ko e hā hono faikehekehe ʻo e ʻalu pē ki he ngaahi houa lotú mo e tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní? ʻE anga fēfē ke ke tauhi ʻa e laumālie ʻo e Sāpaté ke ʻiate koe he lolotonga ʻo e ʻuiké?

Ngaahi Potu folofola fekauʻaki mo iá:ʻEkesōtosi 20:8–11; ʻĪsaia 58:13–14; Mātiu 12:10–13; 3 Nīfai 18:1–12; T&F 27:1–14; 59:9–20

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Māʻasi 1881, 1.

  2. Vakai, B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 188–92.

  3. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 339.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 18 ʻOkatopa 1881, 1.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 26 Fēpueli 1884, 1.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 29 Māʻasi 1870, 2.

  7. The Gospel Kingdom, 275.

  8. The Gospel Kingdom, 226.

  9. The Gospel Kingdom, 45–46.

  10. The Gospel Kingdom, 109.

  11. The Gospel Kingdom, 227.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 20 Māʻasi 1877, 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 31 ʻAokosi 1880, 1.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 1 Fēpueli 1876, 1.

  15. Deseret News (Fakauike), 25 Nōvema 1863, 142; ne liliu e fakapalakalafí.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 17 Māʻasi 1885, 1.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Siulai 1881, 1.

ʻĪmisi
taking the sacrament

“ ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakamanatua ʻa e pekia mo e faingataʻaʻia ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ka ʻoku tau toe nofo ʻamanaki ai ki he taimi te ne toe hāʻele mai aí.”

ʻĪmisi
people outside church

Ko ha tā ʻi he kamataʻanga ʻo e Uooti Pinitoó ʻi he Siteiki Seni Siosi ʻIutaá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila ko e Sāpaté ko ha taimi ia ke mālōlō ai mei heʻetau ngaahi ngāué kae fakamālohia ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá.