Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Sione Teilá


Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Sione Teilá

ʻI he pekia ʻa Pilikihami ʻIongi he ʻaho 29 ʻo ʻAokosi 1877, kuo taʻu 68 ʻa Sione Teila. ʻI he taʻu ʻe tolu hono hokó, ne taki ai ʻe Palesiteni Teila ʻa e Siasí ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he konifelenisi lahi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa 1880, ne fokotuʻu ai ia ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, pea mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ko ha tuʻunga ia naʻá ne ʻi ai ʻo aʻu ki heʻene pekia he ʻaho 25 ʻo Siulai 1887. ʻI he lolotonga ʻo ʻene hoko ko e Palesitení pea mo e ngaahi taʻu ki muʻa ʻo ʻene hoko ko e ʻAposetoló, ne mateuteu maʻu pē ʻa Sione Teila ke ne akoʻi pea mo taukaveʻi ʻa e moʻoní. ʻI he lolotonga ʻo ha taha ʻo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ne hoko ai ko ha maʻuʻanga ivi mālohi lahi pea mo ha fakahinohino ki he Kāingalotú.

Fakamatala ʻo Palesiteni Teilá

Naʻe lau ʻa Palesiteni Teila tokua ko ha tangata matā-tangata, mita ʻe 1.83 hono māʻolungá, pea mo fōtunga ngeia. Naʻe lanu hina-ekiaki hono louʻulú hangē ha sinoú, pea ko hono kilí naʻe lanu fakapōpōʻuli. ʻI heʻene maʻu ʻa e anga fakaʻeiʻeiki mo ngeiá, “neongo ʻene fakamaheni ngofuá ne ʻikai ko ha tangata ia, ke pehē, ʻe hanga ʻe hano maheni ʻo taaʻi fakakata atu hono tuʻá, pe toe tafoki takai holo ke na lulululu; he ko e faʻahinga tōʻonga peheé ki ai, naʻe taʻe taau – ʻo tatau pē ia mo ha tuʻi kuo ʻosi fakanofo.” 1 Ka naʻe ʻikai haʻane faʻahinga ʻulungāanga fiemeʻa, he naʻe anga fakamatāpule, fakaʻapaʻapa, mo fakakaumeʻa ki he taha kotoa. “Ko hai pē ne feʻiloaki mo ia, ʻo tatau ai pē pe tokotaha pe ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻi he ʻao ʻo ha tangata maʻongoʻonga, ko ha tangata fakaʻeiʻeiki mo taau.”2

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻeiki Lisiate Pētoni (Sir Richard Burton) mei Pilitānia, ko ha taha faʻu tohi mo ha taha fononga takai ʻi māmani ne fetaulaki mo Palesiteni, ʻo pehē ko ha “taha kaukaua, matātangata, pea kiʻi matuʻotuʻa, ʻoku fofonga ʻofa, fakafōtunga faingofua, mo fofonga ʻeiki.”3 Ne tohi ʻe ha taha fai hisitōlia ʻo pehē, “ ʻI hono fakafeʻiloaki au ki ai ʻi he 1884, kuo taʻu fitungofulu mā fitu ʻa Misa Teila, naʻá ne laka mai ki muʻa … kuo hinā hono ʻulú, ka ko ha tangata fofonga ʻofa, ʻoku ʻikai fuʻu lōloa fēfē ka ʻoku sino kongokonga lelei, pahapahau mo, mālohi, fofonga mālohi, longomoʻui, palōloa hono laʻé, tuʻu lelei hono ongo loungutú, ʻo ne fakafōtunga ha taha fakamātoato, ʻo kiʻi ʻasi siʻi mei ai ha fōtunga taʻe fiemālie, ʻo hangē ko ia ʻe ala fakatokangaʻi ʻi ha taha kuó ne foua ha ngaahi faingataʻa lahí.”4

ʻI Heʻene Kei Siʻí

Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he 1808 ʻi he feituʻu Uesimoalení ʻi he fakatokelau hihifo ʻo ʻIngilaní. Ne tāpuekina ʻa Sione Teila ʻaki ha ongomātuʻa anga fakatōkilalo, manavaʻofa, pea mo ʻofa, ʻa ia ne na akoʻi ia ke ne lau pea mo tui ki he Tohi Tapú, ke ne falala ki he ʻOtuá, pea mo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi. Naʻe papitaiso ia ʻe heʻene ongo mātuʻá, ʻe Sēmisi mo ʻAkanesi Teila, ʻi he Siasi ʻIngilaní ʻi ha kiʻi taimi nounou pē mei hono fāʻeleʻí. Naʻe hanga ʻe hono ohi hake ʻi he Siasi ʻIngilaní ʻo fakatō ki heʻene moʻuí ha loto houngaʻia ʻi he ngaahi lea mo e ngaahi fasi toputapú, ʻa e akonaki ʻo e folofolá, kae ʻumaʻā ʻa e lotu fakafoʻituituí mo e lotu fakatokolahí. Ne fakatupulaki kei siʻi ʻe Sione Teila ha moʻui līʻoa moʻoni ki he ʻOtuá pea mo ʻofa ki ai. Naʻá ne fakahā ki he Kāingalotú ʻi he hili ʻo ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, “Ne u ako ʻi he konga ʻuluaki ʻo ʻeku moʻuí ke u fakataufolofola ki he ʻOtuá. Ne u faʻa ʻalu ʻi ha taimi lahi ki he ngoueʻangá ʻo toitoi ʻi ha ʻuluʻakau, peá u punou ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo fakataufolofola kiate Ia ke ne fakahinohino pea mo tataki au. Naʻá Ne ongona ʻeku lotú. … Ko e faʻahinga loto ia ne u maʻu ʻi heʻeku kei siʻí. … . Ne kumia ʻe hoku lotó ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá; pea ʻoku ou kei ongoʻi tatau pē he taimí ni.”5

ʻI heʻene kei siʻí naʻá ne mamata “ ʻi ha meʻa hā mai ki ha ʻāngelo ʻi he loto langí, ʻokú ne ʻai ha talupite ki hono ngutú, ʻo ne fakaongo atu ha pōpoaki ki he ngaahi puleʻangá.” Neongo naʻe ʻikai mahino ki ai ʻa e natula fakakikite ʻo e meʻa hā maí ni kae ʻoua kuo aʻu ki he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí, ka naʻe kei hoko atu pē ʻene ongoʻi ofi ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taʻu kotoa ʻo ʻene ʻi hono taʻu hongofulu tupú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ ʻI he taimi lahi ʻoku ou toko taha aí, pe ʻoku ou nofo mo ha taha, ʻoku ou faʻa ongona ha kihiʻi fasi mālie mo vanavanaiki, ʻo hangē ʻoku hivaʻi ʻe ha kau ʻāngelo pe kakai fakalangí.”6

ʻI hono taʻu 16 nai naʻá ne mavahe ai mei he Siasi ʻIngilaní ʻo kau ki he Siasi Metotisí. ʻI he taʻu hono hokó ne fokotuʻu ai ia ke ne hoko ko ha akonaki, pe taha malanga he siasi ko iá—ʻa ia ko ha fatongia ʻoku hāhāmolofia ki ha talavou kei siʻi pehē. Naʻe loto toʻa tupu mei heʻene loto fakapapau he taimi ko iá—ʻa ia ko ha loto fakapapau ne tupu mei he meʻa naʻá ne fouá. ʻI he vahaʻataimi tatau pē ʻo ʻene moʻuí naʻá ne maʻu ai ha ongo mālohi ʻi ha ʻaho ʻe taha kuo ui ia ʻe he ʻOtuá ke ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Ko ʻEne Fekumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

ʻI he 1830 ne hiki ai e ongo mātuʻa ʻa Sione Teilá mo e toenga ʻo e fāmilí ki Tolonitō ʻi Kānata, kae tuku pē ia ʻi ʻIngilani ke ne fakatau atu ʻa e faama ʻa e fāmilí pea mo ha ngaahi pisinisi kehe ʻa e fāmilí. ʻI he taimi ne ʻosi aí, ne tukufolau mai leva ʻi ha vaka mei ʻIngilani ki Niu ʻIoke. ʻI he lolotonga ʻo e folaú ni, ne tofanga e vaká ʻi ha matangi mālohi ʻa ia naʻá ne ʻosi maumauʻi ʻe ia ha ngaahi vaka kehe ʻi he potu tahi pē ko iá. Ne ʻamanaki e ʻeikivaká pea mo e kau ʻōfisa ʻo e vaká te nau ngoto, ka ne fakamoʻoniʻi ʻe he leʻo ʻo e Laumālié kia Sione Teila, pea ʻoku manatuʻi ʻe Palesiteni Teila naʻe peheni, “Kuo pau ke ke ʻalu ki ʻAmelika ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. ʻI heʻeku fakapapauʻi hoku ikuʻangá, ne u kaka hake ai ki he funga vaká he tuʻuapoó, pea neongo ʻene taʻemanonga ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo natulá ka naʻá ku ongoʻi nonga ʻo hangē ʻoku ou tangutu pē ʻi hoku lotofalé ʻi ʻapi. Ne u tui kuo pau ke u aʻu ki ʻAmelika ʻo fakahoko ʻeku ngāué.”7 Ne tūʻuta lelei ki Niu ʻIoke, pea hili pē ha ngaahi māhina siʻi kuo toe fakataha mo ʻene ongomātuʻá ʻi Tolonitō, ʻo ne hoko atu ai pē ʻi he Siasi Metotisí pea kamata mo ʻene malangá. ʻI he taimi ko ʻení, ne feʻiloaki ai mo Lionola Kēnoni (Leonora Cannon), ko ha taʻahine Metotisi foki mo ia ne toki hiki mai ki Kānata mei ʻIngilani. ʻI he tatau ʻo ʻena tokanga ki he meʻa fakalotú pea mo ʻena manako ʻi he akó, meʻa fakafonuá, pea mo ʻena fetokangaʻakí, ne na mali ai ʻi he ʻaho 28 ʻo Sānuali 1833 ʻi Tolonitō.

Lolotonga ʻene kei ʻi Kānatá, ne kau atu ki ha kulupu ʻo ha ngaahi kaungā-meʻa ne nau feinga ke ako ʻa e Tohi Tapú pea mo fakalahi ai ʻa ʻene ʻilo ki he moʻoní. Ne feʻunga ʻa e vahaʻa taimi ko ʻeni ʻo ʻene fekumi lahi ki he Tohi Tapú mo hono fekau atu ʻo ʻEletā Paʻale P. Palati, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke ngāue fakafaifekau ki Tolonitō.

ʻI heʻene tūʻuta atu ki Tolonitoó, ne kole ai ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati ki ha kau faifekau tokolahi pea mo e kau pule ʻo e koló ha feituʻu ke malanga ai. Neongo ia, naʻe ʻikai tali ʻene kolé. Naʻa mo Sione Teila, ne ʻosi lahi ʻene fanongo ki ha ngaahi fakamatala lahi fekauʻaki mo e Siasí, naʻe ʻikai fie ongo ia ʻi he kamataʻangá kia ʻEletā Palati. ʻI he ngalingali he ʻikai ha ola leleí, ne pehē ai ʻe ʻEletā Palati ke mavahe mei Tolonitō ʻo afe atu pē he ʻapi ʻo e fāmili Teilá ʻo lea fakamāvae kiate kinautolu. ʻI heʻene ongoʻi ko ʻEletā Palatí ko ha tangata ʻa e ʻOtuá, ne loto ai ʻa e kaungā-ʻapi ʻo Sione Teilá ke ne fafanga mo ʻoange ha feituʻu ke nofo ai ʻa ʻEletā Palati, pea tuku ange ke ne fakahoko ha ngaahi fakatahaʻanga malanga. Ne tali ʻe ʻEletā Palati ʻa e ʻofá ni pea ʻikai hano taimi kuo fakafeʻiloaki ia ki he ngaahi maheni ko ē ʻo Sione Teila ne faʻa fakataha ke nau fekumi ki he moʻoní.

Naʻe kamata heni ʻa Sione Teila ke fakatotolo fakaʻāuliliki ki he ngaahi tokāteline ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē, “Ne u ngāue tuʻu maʻu ʻaki ia ʻi ha uike ʻe tolu, ʻo u muimui ʻia Paʻale P. Palati mei he feituʻu ki he feituʻu.” Naʻá ne hiki mo ako e ngaahi malanga ʻa ʻEletā Pālatí pea fakafehoanaki ia mo e folofolá. Ne faifai, pea fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoni ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Pālatí, pea papitaiso leva ʻa Sione pea mo Lionola Teila ʻi he ʻaho 9 ʻo Mē 1836. Naʻá ne fakamoʻoni ki mui ʻo pehē “kuo teʻeki ke ne toe veiveiua ʻi ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni ʻo e tui fakaMāmongá talu mei ai.”8

Ko ha Mēmipa Faivelenga Foʻou pea mo ha Takimuʻa

Naʻe taimi nounou pē mei he kau mai ʻa Sione Teila ki he Siasí, kuo uiuiʻi ia ke ne hoko ko ha maʻu mafai pule ʻo e Siasí ʻi Kānata, ʻa ia naʻá ne ngāue ai ʻo laka siʻi hake he taʻu ʻe tahá. Naʻe fie maʻu ʻi hono ngaahi fatongiá ke fefonongaʻaki lahi fau, ka naʻá ne kei malangaʻi taʻe tūkua pē ʻa e ongoongoleleí mo tokangaʻi ha ngaahi meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino lahi fekauʻaki mo e Siasí ʻi he feituʻu ko iá. ʻI he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko ʻení, ko e taha ʻene fakaʻānaua lahi tahá ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI Māʻasi 1837 ne fononga mai ai ki Ketilani ʻi ʻOhaiō, ʻo talitali ia ʻi he ʻapi ʻo e Palōfitá. Naʻá ne fakamatalaʻi e ongo naʻá ne maʻú ʻo pehē ne “hangē ha hamu ʻa ha ʻuhilá” ʻa e taimi naʻá ne puke ai ʻa e nima ʻo e Palōfitá ʻi hono talitali iá. 9 Ne akoʻi ia ʻe he Palōfitá ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, ʻi ha ngaahi moʻoni lahi fekauʻaki mo e ngāue ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní. Ne kamata ai ʻi he ongo tangatá ni ha ongoʻi fakakaumeʻa pea mo ha fefalalaʻaki ne ʻikai pē ke toe lava ʻo veteki.

ʻI he lolotonga ʻo ʻene ʻi Ketilaní, ne fehangahangai ai ʻa Sione Teila mo ha konga lahi ʻo hono fakaangaʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ne tā-tuʻo lahi hano faʻa fakahoko ʻe he kakai hē mei he Siasí ha ngaahi fakatahaʻanga ʻo nau fakaangaʻi ai ʻa e Palōfitá. ʻI he fakaʻosinga ʻo ha taha ʻo e ngaahi fakataha pehení ʻi Ketilani, ne kole ai ʻe ʻEletā Teila ha faingamālie ke lea, peá ne taukapoʻi taʻe toe ufi ai ʻa e Palōfitá. Naʻá ne pehē, “Ko Siosefa Sāmita, ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e Fungani Māfimafí, naʻá ne ʻomi ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoní, pea ko ia kuo pau ke tau tafoki ki ai ke maʻu ha toe ngaahi fakahinohino. Kapau leva ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he faʻahinga laumālie ʻoku hā mei aí ha ngaahi tāpuaki, ʻoku ou manavasiʻi lahi koeʻuhí he ʻikai ke lava ʻe he laumālie ia ʻoku fakasino mai ʻe kinautolu ne toki leá ʻo fakahoko mai ia. Ko e fānau ʻo ʻIsilelí, ʻi he hili ʻo ʻenau mamata ki hono fakahaaʻi ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi honau lotolotongá, ne nau kei hinga pē ki he fakafepakí mo e tauhi tamapuá, pea ʻoku ʻi ai ha tuʻunga fakatuʻutāmaki moʻoni ke tau toe fai ha meʻa tatau pē.”10 Neongo ne tokolahi ʻa e kakai ne hē mei he Siasí ne nau kei hoko atu pē ʻi he meʻa tatau, ka ne fakamālohia ʻa e Kāingalotu faivelengá ʻe he fai mateaki mo e faivelenga ʻa ʻEletā Teilá.

Ko Hono Ui pea mo ʻEne Ngāue ko e ʻAposetoló

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1837, ne maʻu ai ʻe Sione Teila ha tala meia Siosefa Sāmita ke hiki ki Hihifo Mamaʻo ʻi Mīsuli, ke ne fetongi ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (naʻe fakanofo ia ʻi Tīsema 1838). ʻI heʻene meʻa fekauʻaki mo e ngalingali ʻe ui ia ko ha ʻAposetoló, ne pehē ai ʻe Sione Teila: “ ʻOku ngali lahi ʻa e ngāué, ngali mamafa mo fakahaʻisia hono ngaahi fatongiá. Ne u ongoʻi ai hoku ngaahi vaivaí pea mo ʻeku taʻe lava ha meʻá; ka ne u fakapapauʻi, ʻi he hoko ʻa e ʻEikí ko hoku tokoní, te u kītaki ʻi hono fakahoko iá.” 11 Ne hoko e loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e tukupā ke kole ʻEne fakahinohinó ko ha ngaahi ʻulungāanga ʻiloa ia ʻo e ngāue ne fai ʻe ʻEletā Teilá. Hili ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakahā ange ki he Kāingalotú: “ ʻOku ʻikai haʻaku fakakaukau ʻaʻaku ka ko ia pē ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá kia aú; pea ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai mo haʻamou fakakaukau ʻamoutolu. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku vivili ke fai honau lotó pea mo fakahoko ʻenau ngaahi fakakaukau anga faikehé. ʻOku ʻikai haʻaku fakakaukau pehē ʻaku, ka ʻoku ʻi ai pē ʻeku fakaʻamu, ko ʻene hoko mai pē ha meʻa, falala ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea fakahoko ia.”12

Ko ha Fakamoʻoni ki he Fakapoó

ʻI heʻene hoko ko e ʻAposetoló, ne hoko ai ʻa ʻEletā Teila ko ha kaungā ngāue māteaki mo falalaʻanga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI heʻene fakamatala ki he feohi ʻa ʻEletā Teila mo e Palōfitá, ne pehē ai ʻe ʻEletā Felengikilini D. Lisiate ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko ha kau tangata tokosiʻi pē ne nau aʻusia ʻa e feohi fiefia mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo hangē ko ia naʻá ne aʻusiá, pea nau kei pukepuke lelei ia ʻo aʻu ki siʻene pekiá, pea ʻoku fakamulituku ʻaki ʻa e talanoa ʻo e ʻofa ko iá ʻi he ngaahi foʻi mahafu naʻe tau ai ʻi he fale fakapōpula Kātesí fakataha mo e Palōfitá.”13

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha ne hoko he moʻui ʻa ʻEletā Teilá ko hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻalu ʻa ʻEletā Teila ʻiate ia pē ki he Fale Fakapōpula Kātesí, ʻa ia ne tukupōpula taʻe totonu ai ʻa e Palōfitá mo hono tokoua ko Hailamé he ʻaho 25 ʻo Sune 1844. Ne ʻikai hano taimi kuo mahino ta naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻa e kau fakatanga ʻi Kātesí ke tukuange kinautolu pea ne nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻI he ʻaho 27 ʻo Suné, ne movete atu mo ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ne ō mai ki Kātesi, ʻi ha ngaahi feinga kehekehe ko e feinga ke fai ha fakamaau totonu. ʻI he aʻu ki he hoʻatā efiafí, ko ʻEletā Teila pē mo e ʻAposetolo ko Uiliate Lisiaté ne kei ʻi he fale fakapōpulá fakataha mo Siosefa pea mo Hailame. Ne pehē ange ai ʻe Sione Teila ʻi haʻane palani ke fakatahatahaʻi ʻa e houʻeiki tangata ʻi Nāvuú ke nau fakahaofi ʻa e Palōfita ko Siosefá, “ ʻE Siosefa, kapau te ke fakangofua, peá ke ʻio mai, te u ʻai ke ke mavahe mei he fale faka pōpulá ni ʻi ha houa pē ʻe nima mei heni, pea aʻu ai pē kapau ko ha meʻa ia ke holoki ai ʻa e falé ne fakahoko ai ia.”14 Naʻe ʻikai tali ʻe Siosefa ʻa e founga ko ʻení.

ʻI he pale ʻa e laʻaá he hoʻatā ʻo e ʻaho 27 ʻo Suné, ne ake ha ongoʻi loto mamahi lahi ʻi he kau tangatá ni ʻe toko fā. Pea koeʻuhí ko hono fakakoloaʻi ʻaki ia ha leʻo tēnoa leleí, ne tuʻo ua hano kole kia ʻEletā Teila ke ne hivaʻi ʻa e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto Mamahí” ke tokoni ʻo fakamaʻamaʻa ai honau lotó. Ne taimi nounou pē mei he ʻosi ʻo ʻene hivaʻi tuʻo ua ʻo e himí ni, kuo feʻohofi hake he sitepu ʻo e fale fakapōpulá ha kau fakatanga kuo ʻosi vali ʻuliʻuli honau matá. Ne tuai e kemo kuo falala atu ʻa Hailame mo Uiliate Lisiate ʻo taʻofi ʻa e matapaá ke ʻoua naʻa lava ʻo fakaava mai. Ka ʻi he hū mai ʻa e ʻuluaki faná ʻi he matapaá, ne tau ʻia Hailame ʻo ne mālōlō ai pē. Ne hoko atu pē fana mai ʻa e kau fakatangá pea mo fakahū vave mai ʻenau ngaahi ngutuʻi meʻafaná ʻi he matapā ko ʻeni ne kiʻi ava siʻí. Ne tuʻu ʻa ʻEletā Teila he veʻe matapaá ʻo ne feinga ke heu ʻaki ha fuʻu tokotoko ʻa e ngaahi ngutuʻi meʻafana ne fakahanga mai ki he loto lokí. Ne hiki ʻe ʻEletā Teila ʻo pehē, “Ko ha meʻa fakailifia moʻoni. Ne kohutuʻu e fana ʻa e kau tangatá ni ʻo fakalaka hake ʻiate au, pea, …ne ngali ko e mate pau pē ʻe hokó. ʻOku ou manatuʻi haʻaku ongoʻi ʻo hangē kuo hoko e taimi ke u mate aí, ka ne ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e taimi fē, pea ne u ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki foki, ka ne u nonga lahi ange, ʻikai puputuʻu, kei mālohi, peá u kei ngaue vave pē mo fakakaukau.”15

ʻI he lolotonga ʻo e meʻá ni, kuo lea ange ʻa e Palōfita ko Siosefá kia ʻEletā Teila, he lolotonga ʻo ʻene feinga mo ia ke tekeʻi ʻa e kau fakatangá, “ ʻOku tonu ia Misa Teila, taʻofi kinautolu ʻi he lelei taha te ke lavá.”16 Ko e ngaahi lea fakaʻosi ia naʻá ne ongona ne lea ʻaki ʻe he Palōfitá he māmaní.17 ʻI he mahino ki ai he ʻikai ke nau kei malu fuoloa ʻi heʻenau ʻi he tuʻa matapaá, ne lele leva ʻa ʻEletā Teila ki he matapā sioʻatá. Pea ʻi he ʻamanaki ke puná, ne tau ha fana mei he loto fale fakapōpulá ʻi hono alanga toʻohemá. Ne tokoto ʻi ha taimi nounou he funga matapā sioʻatá pea naʻe mei lava pē ke tō ki tuʻa, ka ne toe tau ha fana mei he tuʻa fale fakapōpulá ʻi he uasi ʻi he kato he fatafata hono soté, ʻo ne toe tō mai ai pē ki he loto lokí. ʻI he tuʻunga ko ʻení, ne feinga leva ʻa ʻEletā Teila ke totolo ki he lalo mohenga ʻi he lokí. Pea ʻi he lolotonga ʻo ʻene feinga ko ʻení, ne toe fanaʻi tuʻo tolu ai ia. Naʻe tau ha fana ʻe taha ʻi lalo siʻi hifo pē ʻi hono tui toʻohemá, pea naʻe ʻikai pē toe toʻo ʻa e pulú mei ai. Tau e fana ʻe taha ʻi hono ʻaofinima toʻohemá. Ko e fana hono tolú ne tau ia he konga molū ʻo hono kona toʻohemá ʻo ne toʻo atu ha konga lahi ʻo hono kakanó. Pea neongo ne lavea mo ʻi ha tuʻunga mamahi lahi, ka ne moʻui ʻa ʻEletā Teila pea toki ʻave ki mui ai ia ki hono ʻapí ʻi Nāvū ʻe ha Kāingalotu.

Naʻe feinga mo e Palōfita ko Siosefá ʻi ha ngaahi momeniti siʻi mei hono fanaʻi ʻo ʻEletā Teilá ke puna mei he matapā sioʻata ʻo e fale fakapōpulá ka ne fanaʻi ai ia ʻo ne tō ki tuʻa. Naʻe toki hiki ki mui ʻe ʻEletā Teila ko e taimi ko ia naʻá ne ʻilo ai e ikuʻanga ʻo e moʻui ʻa e Palōfitá, naʻá ne ongoʻi ha “faʻahinga ongo taʻeoli, taʻelata, pea mo fakamamahi.”18

ʻOku ʻi he vahe 135 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha fakamatala ʻo e Fakapoó ni ʻa ia ne hiki ʻe ʻEletā Teila. ʻOku ʻikai fakaikiiki mai ʻe he vahé ni ia ʻa e ngaahi meʻa ne hokó, ka ʻoku hoko ko ha fakamoʻoni mālohi ki he Palōfita ko Siosefá: “Kuo fai ha meʻa lahi ange ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi māmani, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga. … Naʻá ne nofo māʻolunga, peá ne pekia maʻolunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí; pea hangē ko e tokolahi ʻo e kau pani ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi kuonga fuoloá, kuó ne fakamaʻu hono tufakangá mo ʻene ngaahi ngāué ʻaki hono toto ʻoʻoná.”19

Taukapo ʻo e Tuí

ʻI heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne fakatapui ai ʻe ʻEletā Teila hono taimí mo hono ngaahi talēnití ki hono malangaʻi pea mo taukapoʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi hono poto fakafaitohí ʻo ne hoko ko e ʻētita ʻo e Times and Seasons, mo e Wasp, pea mo e Nauvoo Neighbor, ʻa ia ko ha ngaahi makasini kotoa ʻo Nāvū. Naʻá ne fakatonutonu pea mo pulusi ki mui ange, ʻi he lolotonga ʻo ʻene tokangaʻi ʻa e Siasí ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa e The Mormon, ʻa ia ko ha nusipepa fakauike ʻi Niu ʻIoke–ne fakamatala ai ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Siasí. ʻOku kau ʻi he ngaahi tohi lōloa naʻá ne faʻú ha ongo tohi fakatokāteline ʻe ua ko e The Government of God [Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá] mo e An Examination into and an Elucidation of the Great Principle of the Mediation and Atonement of Our Lord and Savior Jesus Christ [Ko Hano Sivi mo ha Fakamahino ʻo e Tefitoʻi Moʻoni Maʻongoʻonga ʻo e Taukapo mo e Fakalelei ʻa Hotau ʻEiki mo Hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí] (ʻa ia ne pulusi he lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí). Tuʻunga ʻi he poto fakafatu tohi mo fakaʻētita ʻo ʻEletā Teilá, ne ui ʻaki ai ia ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ko e “Taukapo ʻo e Tuí” mo e “Semipione ʻo e Moʻoní.” Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa ʻEletā Teila ʻo pehē: “Te u pehē ʻokú ne maʻu e ʻatamai māsila taha ʻi ha faʻahinga tangata ʻe lava ke maʻú; ko ha tangata mālohi moʻoni ia, ko ha tangata ivi lahi. …Ko e taha ia ʻo e kau ʻētita lelei taha kuo fatu tohi.”20

Makehe mei heʻene malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻaki hono tohí, ne toe ngāue fakafaifekau taimi kakato tuʻo fā ʻa ʻEletā Teila: ua ʻi Pilitānia Lahi, taha ʻi Falanisē mo Siamane, pea taha ʻi Niu ʻIoke. ʻI hono fakakātoá, ko e kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekau taimi kakató ne laka hake ia ʻi he taʻu ʻe fitú. Pea neongo ne fie maʻu ʻi heʻene ngaahi mavahe lōloa pehē mei hono fāmilí ha feilaulau lahi, ka ne ʻikai ke teitei tuka ai e tukumoʻui ʻa ʻEletā Teila ki he ʻEikí. ʻI haʻane tohi ki hono fāmilí ʻi he lolotonga ʻo e taha ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne pehē ai: “ ʻOku ou femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa hoku ʻEikí; Ko ha faifekau au ʻa Sihova ke malangaʻi Hono finangaló ki he ngaahi puleʻangá. ʻOku ou ʻalu ke fakaava ʻa e matapā ʻo e moʻuí ki ha puleʻanga hau, pea ke pulusi ki ha lauimiliona ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí, ʻa e māmá mo e moʻoní, ʻa e potó mo e fakamoʻuí, ke motuhi honau haʻi faka pōpulá, ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e pōpulá, ke tānaki mai ʻa e kau ʻauheé, fakatonutonu ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakaleleiʻi ʻenau tuʻunga moʻuí, fakahaofi kinautolu mei he fakamoʻulaloá, mei he faingataʻaʻiá mo e mamahí, pea taki mai kinautolu ki he māmá, ki he moʻuí, ki he moʻoní mo e nāunau fakasilesitialé. ʻOku ʻikai nai ongoʻi tatau homou lotó mo au? ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku nau tatau.”21

Ko e Husepāniti mo e Tamai

Naʻa mo e taimi lahi ne fie maʻu ki heʻene ngāue faka-Siasí, naʻe kei hoko pē ʻa Sione Teila ko ha husepāniti pea mo ha tamai tokanga mo ʻofa. Naʻá ne koloaʻaki ʻa e taimi naʻá ne maʻu ke feohi ai mo hono fāmilí pea naʻá ne faʻa lau ko ha monū e ngaahi faingamālie ke ne feohi ai pea mo akoʻi kinautolú. Ko hono olá, naʻe ʻofaʻi moʻoni ia ʻe hono fāmilí. ʻI he ngaahi taʻu ki muí, ne tohi ai ʻe hono foha ko Mōsese W. Teilá ʻo pehē, “Ne fakaʻapaʻapaʻi lahi moʻoni ia ʻe heʻene fānaú pea naʻe hangē ko ʻenau fakaʻānaua lahi tahá ke ʻai ia ke fiefia.”22

ʻI heʻene feohi mo ʻene fānaú, ne fakafōtunga ai ʻe Sione Teila ʻa e ʻofá, manavaʻofá, pea mo e ngaahi hua ʻoku leleí. Naʻe manatuʻi ʻe hono foha ko ʻĒsela ʻOukilī Teilá ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó:

“Ne u kei tupu hake, pea ne angaʻaki hono fakahoko ʻo ha ngaahi fakataha ʻi he hoʻatā efiafi ʻo e Sāpaté ʻi he Tāpanekalé. Naʻe fie maʻu kotoa kimautolu ke mau ʻi ai, pea mau toki lipooti ʻi ha taimi ki mui ange kinautolu ne nau fai ʻa e malangá, pea naʻe fekauʻaki ia mo e hā, ko hai naʻá ne fai ʻa e lotú, pea mo e ngaahi himi naʻe hivaʻí. ʻI he Sāpate ko ʻení, ne fakakaukau ai hamau niʻihi ke mau kiʻi liʻaki tuʻo taha kae toki tala mai pē ʻe ha taha ʻo homau ngaahi kaumeʻá ʻa e fakamatala ʻe fie maʻú. Faifai pea hoko ʻemau fakataha alēlea [fakafāmilí] pea ko e meʻa pē ia ne hokó, ne fehuʻi mai ʻe heʻemau Tamaí kia au fekauʻaki mo e malangá, pea mo kinautolu ne nau fai iá. Naʻe ʻosi mateuteu, he naʻe ʻosi tala mai ʻe hoku kaumeʻá naʻe ʻikai ke ne manatuʻi lelei, peá u toe fai atu pē ʻa e lea tatau ko iá, ‘Siʻi, ko e lea taʻe oli tatau ai pē, pea ʻoku ʻikai ke u manatuʻi lelei ʻe au hono hingoá, he naʻe taʻe oli moʻoni.’ Naʻe faikehe e vakai hono fofongá, pea pehē mai leva ʻemau tamaí, ‘Ko e taha taʻeoli ko iá ko hoʻomou tamaí ia’ pea hoko atu leva ʻa e fakataha alēleá.”23

ʻI heʻene hoko ko e ʻAposetoló, pea ki mui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ne naʻinaʻi taʻe tuku ʻa Palesiteni Teila ki he kāingalotú ke nau ʻofa mo fakamālohia honau ngaahi fāmilí. Naʻá ne poupouʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tuku mavahe ha taha ʻo e ngaahi efiafi ʻo e uiké ke ako ai ʻe he fāmilí ʻa e ongoongoleleí mo fai ha ngaahi fakafiefia, mo ne talaʻofa ange ha “nonga pea mo ha ʻofa, ha maʻa pea mo ha fiefia, ʻa ia te ne ʻai ʻenau moʻui fakaʻapí ke lelei” ʻo kapau te nau faivelenga ʻi hono tauhi ʻa e meʻa ko ʻení.24

Tokangaʻi ʻo e Siasí

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu hono tataki ʻe Palesiteni Teila ʻa e Siasí pea ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ki mui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne kei ngāue ʻaki hono iví pea līʻoa ʻi heʻene feinga ke langaki hake ʻa e Kāingalotú.

Maau mo e Anga-tonu ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko e taha ʻo ʻene ngaahi ngāue mahuʻinga taha ʻi heʻene hoko ko e Palesitení ne fekauʻaki ia mo hono fokotuʻutuʻu totonu ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo naʻinaʻi ke nau fakahoko totonu honau ngaahi fatongiá. Naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa e kau pīsopé ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fakataha lakanga fakataulaʻeiki fakauiké ʻi honau ngaahi uōtí pea faleʻi mo e kau palesi-teni fakasiteikí ke fakahoko ʻenau ngaahi fakataha lakanga fakataulaʻeiki fakamāhiná. Naʻe lekooti ai ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo pehē, “Ko hai te ne taʻe manatuʻi ʻa e fakamātoato pea mo e mālohi ʻi he ngaahi konifelenisí pea mo e ngaahi fakatahaʻanga kakai kehé, pe taʻe maheni [pe maheni] mo ʻene naʻinaʻi ki he kau palesiteni ʻo e ngaahi siteikí mo e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí ke fokotuʻutuʻu totonu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi faʻunga ʻoku nau tokangaʻí?”25

ʻI ha fakahā ne fakafou mai ʻia Palesiteni Teila ʻi ʻOkatopa 1882, ne fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotú, ʻo tautautefito ki he houʻeiki tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke fakatonutonu ʻenau moʻuí pea ʻaʻeva māʻoniʻoni ʻi Hono ʻaó. Ko ha ngaahi konga ʻeni ne toʻo mei he fakahā ko iá:

“Pea tuku ke [fakahaohaoaʻi] ʻe he kau palesiteni ʻo e ngaahi siteikí kinautolu, kae ʻumaʻā ʻa e kau lakanga fakataulaʻeikí pea mo e kakai ʻo e ngaahi siteiki ʻoku nau tokangaʻí, pea fokotuʻutuʻu maau ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau taki taha siteikí ʻo fakatatau mo e fonó, ʻi he ngaahi tafaʻaki taki taha ʻoku nau ʻi ai, ʻi he Fakataha Alēleaʻanga Māʻolungá, ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e Kaumātuʻá, ʻi he Kau Pīsopé mo ʻenau ngaahi fakataha alēleá, ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e Kau Taulaʻeikí, Akonakí mo e Tīkoní, ke lava ʻa e kōlomu kotoa pē ʻo fokotuʻutuʻu kakato ʻo fakatatau mo e faʻunga ʻo e Siasí. …

“Pea tuku ke loto-māʻulalo ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi hoku ʻaó, pea ʻoua ʻe fai honau lotó ka ko hoku lotó; he kapau he ʻikai he ʻikai fakamoʻoniʻi au ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa ia kuó u fili, mo ui, pea mo fakakoloaʻi ʻaki ʻa e Laumālié mo e ngaahi meʻa-foaki ʻo honau ngaahi uiuiʻi lahí, fakataha mo e ngaahi mālohi ʻoku ʻi aí, ʻoku folofola ʻa e ʻEikí, he ʻikai ke u fakamoʻoniʻi kinautolu; he kuo pau ke fakalāngilangiʻi mo talangofua kiate au ʻa ʻeku kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí.

“Ka hili ia, ʻoku ou ui ki heʻeku kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, pea ki hoku kakaí kotoa, ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá mo ʻenau ngaahi tōnounoú, mei heʻenau ngaahi mānumanú mo ʻenau hikisiá mo ʻenau loto fefeká pea mei heʻenau ngaahi faihala kotoa pē ʻa ia ʻoku nau faiangahala ai kiate aú; pea feinga ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni ke fakahoko ʻeku fonó, ʻo taau mo ʻeku kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ko ʻeku kau māʻoniʻoni mo hoku kakai; pea ʻoku ou kole ki he ʻulu ʻo e ngaahi fāmilí ke fakamaau honau ngaahi falé ʻo fakatatau mo e fono ʻa e ʻOtuá, pea tokanga ki he ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa kehekehe kotoa ʻoku fekauʻaki mo iá, pea fakamaʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, mo tekeʻi ki tuʻa ʻa e faihalá mei honau ngaahi ʻapí. ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, pea te u tāpuakiʻi mo nofo mo kimoutolu, pea te mou tānaki fakataha ʻi homou ngaahi potu māʻoniʻoni ʻa ia te mou fakataha ki ai ke ui kiate aú, pea te mou kole ki he ngaahi meʻa ʻoku totonú, pea te u fanongo ki hoʻomou ngaahi lotú, pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa hoku Laumālié mo hoku mālohí, pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku tāpuakí, ʻo ʻi homou ngaahi fāmilí, ʻi homou ngaahi nofoʻangá mo homou ngaahi ʻapí, ʻo ʻi hoʻomou ngaahi tākanga sipí mo e fanga pulu ʻi he ngoué, ʻi he ʻuluʻakau fuá pea ʻi he ngoue vainé, pea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kimoutolu; pea te mou hoko ko hoku kakai pea te u hoko ko homou ʻOtua.”26

Fakahaohaoaʻi ʻo e Kāingalotú

Koeʻuhí ke fakalahi e mahino ʻa e kāingalotú pea mo ʻenau lotoʻaki ʻa e ongoongoleleí, ne fakataimitēpileʻi ai ʻe Palesiteni Teila ha ngaahi konifelenisi fakasiteiki ʻi he kuata kotoa ʻi he Siasí kotoa. Ko e taimi pē ne lava aí, naʻá ne kau atu leva ki he ngaahi konifelenisí ni. Kapau naʻe ʻikai ke lava, naʻá ne fekau atu leva ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe hiki ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “Kuo maʻu ʻe he Kāingalotú ha akonaki mo ha fakahinohino lahi mei he kau ʻaposetoló, pea mahalo ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi he hisitōlia ki muʻa ʻo e Siasí. Ko hono olá ko ha langaki lahi fakalaumālie ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.”27 Ko ha meʻa mahuʻinga ʻe taha ne hoko ʻi he konga ki muʻa pē ʻo ʻene ʻi he tuʻunga fakapalesitení ko hono fokotuʻu ʻo e Palaimelí ʻi he 1878 ke akoʻi lelei ange ai ʻa e fānau ʻi he Siasí. Naʻe toe hoko atu pē foki ʻa Palesiteni Teila ʻi hono fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú, pea mo hono fakatokolahi ʻa e kau ʻeletā ne fekau atu ke nau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí.

ʻI heʻene ngaahi malangá, ne hokohoko atu ai pē ʻa Palesiteni Teila ʻi he naʻinaʻi ki he Kāingalotú ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻenau moʻuí, ʻo tatau ai pē ʻi hono tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e fāmilí, kāingalotu ʻo e Siasí, kaungāʻapi, pe tangataʻi fonua. Naʻá ne akoʻi ʻa e Kāingalotú kapau te nau talangofua mo falala ki he ʻEikí, he ʻikai ha meʻa te nau ilifia ki ai. Naʻá ne akoʻi ʻe kau “ ʻa e ʻOtuá ki he tafaʻaki ʻa ʻIsilelí, kapau ʻe ʻi he tafaʻaki ʻoku totonú ʻa ʻIsileli.”28

Taukaveʻi ʻo e Tauʻatāiná

Neongo ai pē pe ko e hā hono mālohi ʻo e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Teilá, naʻá ne kei fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē pea mo taukaveʻi ʻa e tauʻatāina ʻa e fakafoʻituituí. ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻene hoko ko e ʻaposetolo ʻi Nāvuú, ne ui ai ia ko e “Semipione ʻo e Tauʻatāiná,” pea ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ne kei hoko atu pē ʻene taau mo e hingoa ko iá. Pea ʻi he taimi ne tokolahi taha ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻIutaá, ne toutou malangaʻi ai ʻe Palesiteni Teila ʻa e tauʻatāina ʻo e tui fakalotú pea mo e tauʻatāina ʻo e konisēnisí maʻá e taha kotoa pē. Naʻá ne pehē: “ ʻOku tau faʻa ongoʻi taʻefakaʻatuʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kakai ʻoku ʻikai tui tatau mo kitautolú. Ka ʻoku nau maʻu e totonu ke nau fakakaukau ʻo hangē ko honau lotó; pea pehē pē mo kitautolu. Ko ia ai, kapau ʻoku ʻikai tui tatau ha tangata mo au, ʻoku ʻikai haʻaku kaunga ʻaʻaku ki ai. Pea kapau ʻoku ʻikai ke u tui tatau mo ia, ʻoku ʻikai haʻane kaunga ʻaʻana ki ai. Te ke fie maluʻi ha tangata naʻe ʻikai tui tatau mo koe? ʻIo, ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻOku totonu ke ne maʻu ha totonu tatau pē mo au; pea te u toki ʻamanaki leva ʻe maluʻi au ʻi heʻeku totonú.”29

Kia Palesiteni Teila, ʻoku toe ʻi he loto Siasí pē ʻa e mahuʻinga ʻo e tauʻatāiná. ʻI he ngaahi fakataha alēleá, naʻá ne faʻa poupouʻi ai ʻa e kāingalotú ke nau lea tauʻatāina he anga honau lotó. Neongo ne mahino lelei ki ai hono mahuʻinga ʻo e uouangatahá, ka naʻá ne ongoʻi ko e uouangataha moʻoní ʻoku toki maʻu pē ia ʻi he tauʻatāiná.

Taimi ʻo e Faingataʻá

Naʻe hoko ko ha fakatuta ʻa e ngaahi tūkunga ne ʻi ai ʻa e Kāingalotú ʻi he ʻIunaiteti Siteití ki heʻene saiʻia ʻi he tauʻatāiná. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí, ne fakahoko ai ʻe he Kāingalotú ʻa e mali tokolahí ʻi he Siasí talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá ʻi Nāvū. ʻI he lolotonga ʻo e taʻu 1860 tupú mo e 1870 tupú, ne tali ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ha ngaahi lao ʻo tapui ʻa e mali tokolahí pea ʻikai tali ai ke hoko ʻa e Vāhenga ʻIutaá ko ha siteiti, pea taʻofi fakataha mo ha ngaahi totonu kehe ke maʻu ʻe hono tangataʻi fonuá. ʻI he tui ʻa e Siasí ʻoku maumauʻi ʻe he laó ni ʻa e tauʻatāina ke lotú ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Konisitūtoné, naʻe feinga ai ʻa e Siasí ʻaki hono iví ke ʻoatu ʻa e meʻá ni ki he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he 1879, ko e taʻu ʻaki pē ia hono ua ʻo e taki ʻa Palesiteni Teila ʻi he Siasí, naʻe poupouʻi ʻe he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻa e lao tapui ʻo e mali tokolahí ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he puleʻangá ʻi he 1862. ʻI he 1882 pea mo e 1887, naʻe toe tali ai ʻe he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití (United States Congress) ha toe ngaahi lao kehe ʻo fakangofua ʻa e puleʻangá ke naʻe toʻo e tuʻunga fakalao ʻo e Siasí heʻene hoko ko ha kautahá pea faʻao mo e koloa kotoa pē ʻa e Siasí ne laka hake ʻi he $50,000 (ʻa ia ne kau ai ha temipale ʻe fā ne kei langa, mo e Tāpanekalé, ngaahi falelotú, pea mo ha ngaahi koloa kehe pē). Naʻe faʻu ʻa e lao ia ko ʻení ke ne toʻo ʻa e tefitoʻi tauʻatāina ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo kau ai ʻenau totonu ke kau he fili ko e tangataʻifonuá. Naʻe fakaava ʻe he ngaahi meʻá ni ha ngaahi founga fakalao ke fakaʻilo ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne kau ʻi he mali tokolahí. Naʻe kei hoko atu pē e Siasí ʻi he fakahoko ʻo ha ngaahi tangi fakalao, ka ne ʻikai hano ola.

Lolotonga e felāuaki fekauʻaki mo e palopalema ʻo e mali tokolahí, ne fakahoko kia Palesiteni Teila kuo palani ʻa e kau ʻōfisa ʻo e puleʻangá ʻe vavé ni pē hano taki pōpula ia. ʻI he ʻosi kotoa ʻo e ngaahi founga tangi fakalaó, ne pau leva ke fili pe ʻe talangofua ki he ʻOtuá pe ko e tangatá. ʻI heʻene lea fakaʻosi ki he kakaí, naʻá ne fakahā ai ki he Kāingalotú, “ ʻI heʻeku hoko ko e tangata ʻi he ongoongoleleí, he ʻikai ke u lava au ʻo talangataʻa ki he ʻOtuá … ʻo molomoloki hifo ai ʻa e ngaahi ngafa māʻoniʻoni mo taʻengata ko ʻeni kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ke u tauhí, he ʻoku ope atu ia ki he maama ka hoko maí.”30 Talu mei he ʻaho naʻá ne fakahoko ai ʻa e malangá ni ʻo aʻu ki he ʻaho naʻá ne pekia aí, ʻa ia ko ha taʻu ia ʻe meimei ua mo e konga, mo ʻene toitoi ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi ʻIutā. Naʻe ʻikai fie kalo mei he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e mali tokolahí, ka ne fili ʻa Palesiteni Teila ke ne toitoi ʻo hoko ko ha founga ia ke talangofua ai ki he ʻEikí pea mo holoki ai ʻa e fakatanga ne fai ki he Siasí. Naʻe hiki ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo pehē, “ ʻI he mavahe ʻa Palesiteni Teila ʻo ʻikai toe sio ki ai ʻa e kakaí he efiafi ʻo e ʻaho 1 ʻo Fēpueli 1885, naʻe ʻikai ʻuhinga ia ke maluʻi ia, pe ke faingofua pe fiemālie ai, ka koeʻuhí ko e lelei maʻá e kakaí pea mo ʻi ai ha melino.”31

Pea neongo pē naʻe ʻikai toe mamata ki ai ʻa e kakaí, ka ne kei hoko atu pē ʻa Palesiteni Teila hono tataki ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi ha ngaahi tohi pea mo ha ngaahi fakahinohino naʻá ne fakahoko ki hano kaungā-ngāue falalaʻanga. Neongo iá, ne kamata ke uesia ia ʻe heʻene nofo maʻú, ʻe heʻene māvahevahe mo hono fāmilí pea mo hono ngaahi kaungā-meʻá, kae ʻumaʻā e mafatukituki ʻo hono ngaahi fatongiá. ʻI he kamataʻanga ʻo e 1887, ne kamata ke hōloa siʻene moʻuí. Naʻá ne fakafepakiʻi hono tengetangé ʻi ha ngaahi māhina mo tala ki he kakaí ʻe vave pē haʻane sai, ka ʻi he aʻu mai ki Siulaí naʻe mahino ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 25 ʻo Siulai 1887, naʻe mālōlō fiemālie ai pē ʻa Palesiteni Teila he ʻapi ʻo Tōmasi Lusoú ʻi Keivili ʻi ʻIutā.

Ngaahi Fakahikihikiʻi ʻo Palesiteni Teila

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala feʻunga taha mo e ngāue ʻa Sione Teilá ne fai ia ʻe kinautolu ne ngāue fakataha mo ia mo ne akoʻi kinautolú. ʻI heʻene lea ʻi he meʻa-fakaʻeiki ʻo Palesiteni Teilá, ne pehē ai ʻe ʻEletā Felengikilini D. Lisiate ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko Palesiteni Teilá ko ha tangata anga totonu mo taʻeufi ʻi he moʻoní. Naʻe ʻikai haʻane manavasiʻi. … ʻI he taimi ne ma ngāue fakafaifekau fakataha ai ʻi ʻIulopé, naʻe ngāue ia ʻi Falanisē. … Naʻe ngāue ʻosikiavelenga ʻi he potu ko iá; pea ʻi ha taimi ʻe taha ne kau fakataha ai ha kau lotu [tangata malanga] ke fakangata ʻene tui fakalotu halá, ʻo hangē ko ʻenau fakaleá. Naʻe loto ʻa Palesiteni Teila, ʻi he faʻahinga taʻeufi naʻá ne maʻú, ke fehangahangai he taimi pē taha mo kinautolu kotoa. … Naʻá ne matuʻuaki kinautolu mo fakahā ʻa e moʻoní.”32

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Taniela H. Ueili ʻa ʻEletā Teila, ʻa ia ne hoko ko ha tokoni kia Pilikihami ʻIongi, ʻo peheni: “Naʻá ne moʻui ʻi ha faʻahinga moʻui taʻeilifia, fakaʻeiʻeiki pea mo fakaʻOtua—tuku kinautolu ʻoku nau kei moʻuí ke nau faʻifaʻitaki ki heʻene sīpinga fakaʻeiʻeikí. … Kuó ne hoko ko ha semipione ʻo e totonu ʻa e tangatá, ko ha semipione ʻo e tauʻatāina fakafoʻituituí, ʻo e moʻoní mo e tauʻatāiná. Kuó ne moʻui ʻi ha moʻui fakaʻeiʻeiki, moʻui ʻaonga, fonu fakalāngilangi kiate ia mo hono fāmilí, fakafiemālie ki he kakaí pea lāngilangiʻia ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fiefia ke fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ki he faivelenga mo e līʻoa ʻa Palesiteni Teilá, ki heʻene anga tonu ki he ʻOtuá pea mo e ʻofa ʻa hono kakaí.”33

Ko e lea tuku ʻi he meʻa-fakaʻeiki ʻo Palesiteni Teilá ko ʻEngikasi M. Kēnoni (Angus M. Cannon), ko e palesiteni ia ʻo e Siteiki Sōlekí, pea naʻá ne fai ai ʻa e fakahīkihiki ko ʻení ki he tangata kuó ne fakamoleki ha ngaahi taʻu lahi ke ngāue ʻi hono fokotuʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá: “Kuo fakafiemālieʻi ia mei hono ngaahi mamahiʻiá. ʻOku mohe ʻi he ʻOtuá; pea hangē ʻoku ou sioloto atu ki hono fakaava ʻo e matapā ʻo e langí ʻa ia kuó ne ʻosi hū atu aí. … Naʻe toʻo ʻe Misa Teila ʻa e fakamoʻoni ne ʻoange ki ai ʻe Siosefá, ʻa ē ne ʻoange ʻe Sīsū kia Siosefá, ʻa ia ne folofola ʻa e ʻOtuá ke fanongo ki ai ʻa Siosefa mei he fofonga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá—ʻo ne fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi ongoongo lelei ko iá ki he ngaahi fonua mulí, ʻo ne ʻai ai hotau lotó ke ngaue ʻi he ngaahi lea naʻá ne fakahā aí. Te u pehē ʻoku lahi fau e fiefia mo e nēkeneka ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Teila pea mo hono kaungā ngāue ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, pea takatakai ʻe he kau ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisí. ”34

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 419–20.

  2. ʻI he Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, voliume 4 (1901–36), 1:18–19.

  3. ʻI he Hubert Howe Bancroft, History of Utah (1890), 682.

  4. History of Utah, 682.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 3 Sānuali 1882, 1.

  6. The Life of John Taylor, 27–28.

  7. The Life of John Taylor, 28–29.

  8. The Life of John Taylor, 38.

  9. ʻI he Susan Arrington Madsen, The Lord Needed a Prophet (1996), 49.

  10. The Life of John Taylor, 40–41.

  11. The Life of John Taylor, 48.

  12. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1941), 44.

  13. The Life of John Taylor, 449.

  14. The Life of John Taylor, 134–35.

  15. The Gospel Kingdom, 360.

  16. The Gospel Kingdom, 360.

  17. Vakai, The Gospel Kingdom, 360.

  18. The Life of John Taylor, 140.

  19. T&F 135:3.

  20. Deseret News (Fakauike), 17 Sepitema 1856, 219.

  21. The Life of John Taylor, 208.

  22. “Stories and Counsel of Prest. Taylor,” Young Woman’s Journal, May 1905, 219.

  23. Julia Neville Taylor, “An Interview with Ezra Oakley Taylor, Son of President John Taylor,” (ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ʻo e Fāmilí mo e Hisitōlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, n.d.), maikolofilimi, 2.

  24. Joseph F. Merrill, “Home Evening,” Improvement Era, Sānuali 1918, 203.

  25. The Life of John Taylor, 347.

  26. The Life of John Taylor, 350–51; fakaleleiʻi hono fakapalakalafí.

  27. The Life of John Taylor, 329.

  28. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Sepitema 1882, 1.

  29. The Gospel Kingdom, 328–29.

  30. Deseret News: Semi-Weekly, 17 Fēpueli 1885, 1.

  31. The Life of John Taylor, 400.

  32. The Life of John Taylor, 448.

  33. The Life of John Taylor, 455.

  34. The Life of John Taylor, 459–60; fakaleleiʻi hono fakapalakalafí.

ʻĪmisi
martyrdom of Joseph Smith

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila neongo hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefá, ʻe kei hoko atu pē e tupulaki ʻa e Siasí. “ ʻOku ʻi he Siasí ni ha tenga ʻo e moʻui taʻe faʻamaté ʻi hono lotolotongá. ʻOku ʻikai ʻo e tangatá ia, pe mei he tangatá—ko e tupu ia mei he ʻOtuá.”