Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 19: Ngaahi Tāpuaki Fakaetuʻasinó mo e Fono ʻo e Vahe Hongofulú


Vahe 19

Ngaahi Tāpuaki Fakaetuʻasinó mo e Fono ʻo e Vahe Hongofulú

Kuo ʻosi akoʻi kitautolu ke tau totongi vahehongofulu, ke tau fakamoʻoniʻi ai ki he ʻOtuá ko hono kakai kitautolu, pea kapau te Ne foaki mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau kolé, te tau fakafoki ange ha vahehongofulu ʻe taha kiate Ia, pea ʻi he meʻá ni ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai hono toʻukupú1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Naʻe tui ʻa Sione Teila ʻoku tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻa ʻetau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó ʻo makehe ia mei hotau ngaahi tāpuaki fakalaumālié. Kuó ne hanga ai ʻo fakalotolahiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau feinga pea mo fakamoʻoniʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ngāue fakatuʻasinó, ʻo ne akoʻi ʻo pehē “kuo pau ke tau fokotuʻu kitautolu ʻi ha tuʻunga ko ē ʻe fakahinohino mo tataki ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó pea mo fakalaumālié fakatouʻosi, he ka ʻikai, he ʻikai ke tau teitei maʻu ʻa e nāunau ko ia ʻoku kumia ʻe hotau tokolahi.”2

Lolotonga ʻene ʻiloʻi hono mahuʻinga ki heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasinó, naʻe kei tonu pē ʻilo ʻa Palesiteni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Felāveʻi mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa Palesiteni Teila ki he koloa fakatuʻasinó, naʻe tohi ai ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “Naʻe ʻikai ke ne fakamoleki hono taimí he tānaki paʻangá. … Ka ko e lahi ʻo e kelekele naʻá ne maʻu ʻi Nāvuú, ʻa ia naʻá ne feilaulauʻi kae mavahe fakataha mo e Siasi ʻo Kalaisí ki he maomaonganoá, ʻoku feʻunga ia ke fakamoʻoniʻi ko e taha koloaʻia ia. Ka naʻe tukutaha hono matá mo hono lotó ki he ngaahi koloa ʻoku lelei angé, ʻa ē ʻoku ʻikai keina ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pe hae ʻe he kau kaihaʻá mo kaihaʻasí [vakai, Mātiu 6:19–20]. Naʻe fakafonu ʻe he ngaahi meʻá ni ʻene moʻuí, kāpui ʻene tokangá ʻo siʻi ʻaupito ai hano toe taimi ke tokanga ki he koloa ʻo e māmaní. Ko ʻene motó ʻeni—’ ʻOku siʻi e mahuʻinga ʻo e paʻangá ʻi heʻene aʻu mai ki he moʻoní.’ ”3

Kia Palesiteni Teila, ko hono tauhi ʻo e fono ʻo e vahehongofulú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono fakahoko hono ngaahi fatongia fakatuʻasinó pea mo hono fakamoʻoniʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa pē. ʻI he kuonga naʻe meimei ke totongi kotoa ai ʻa e vahe hongofulú ʻaki e koloá kae ʻikai ʻaki ha paʻangá, naʻá ne akoʻi ai ʻene fānaú ʻi hono mahuʻinga ʻo e foaki ʻo e lelei tahá ki he ʻEikí, ko hono fakahoungaʻi ʻo e meʻa kotoa pē kuo nau maʻú. Naʻe hiki ʻe hono foha ko Mōsese W. Teilá ʻo pehē, “ ʻI he taimi tānaki ʻo e fuaʻi ʻakaú he faʻahitaʻu fakatōlaú, ne haʻu ʻemau tangataʻeikí o sivi ʻa e ʻū kató, peá ne fili ʻa e ngaahi kato lelei taha mo lalahi tahá mo pehē mai: ‘Toʻo mei hē ʻa e vahehongofulú pea fakapapauʻi ke totongi kakato ia.’ ”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku tau moʻua ki he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau maʻú.

Ko hai naʻá ne fakatupu kitautolú? Ko hai naʻá ne fokotuʻutuʻu kitautolú, fakataha mo e ngaahi ʻelemēniti ʻoku nau takatakaiʻi kitautolu mo tau mānava ʻakí? Ko hai naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi palanite ʻoku tau fakatokangaʻi takai ʻiate kitautolú? Ko hai naʻá ne ʻomi ʻa e meʻatokoni pongipongi, hoʻatā pea mo e efiafi, ki he laui miliona ʻoku nofo ʻi he funga māmaní? Ko hai ʻokú ne fakakofuʻi kinautolu, ʻo hangē ko ia ʻokú ne fai ki he ngaahi lile ʻo e ngoueʻangá? Ko hai ʻokú ne foaki ki he tangatá ʻene mānavá, ʻene moʻuí, ʻene moʻui leleí, hono mālohi ke ngaungaué, ʻa ʻene fakakaukaú, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi natula faka-ʻOtua kotoa kuo fakakoloaʻi ʻakí? Naʻe haʻú mei fē? Ko hai ʻoku pule mo ne fakalele ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māmaní talu mei hono fakatupú ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni? Ko e Ko Au Lahí, ko ʻElohimi Maʻongoʻonga, ko e ʻOtua Māfimafi ko ʻetau Tamaí.5

[Naʻe folofola ʻa Sīsū], “[Vakai] ki he fisiʻi ʻakau ʻo e ngoué, ʻoku [fele] ʻenau tupú, ʻoku ʻikai te nau ngāue, pea ʻoku ʻikai te nau filo, naʻe ʻikai tatau ʻa e teunga ʻo Solomoné ʻi hono nāunau kotoa pē mo ha taha ʻo kinautolú na” [Vakai, Mātiu 6:28–29]. Naʻá ne toe pehē, fekauʻaki mo e fanga manupuna ʻo e ʻataá, ʻoku ʻikai ke nau tūtuuʻi pe tuʻusi, pe fetuku ki ha feleoko, ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he Langí, ʻikai te ne tokangaʻi ʻa kimoutolu foki, ʻa kimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tuí? [Vakai, Mātiu 6:26] …

Kapau kuo tau maʻu ha moʻui, pe ha moʻui lelei, pe koloa; kapau ʻoku ʻi ai haʻatau fānau, ngaahi kaungā-meʻa mo ha ngaahi ʻapi, kapau kuo tau maʻu ʻa e maama ʻo e moʻoní, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei taʻengatá, ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, mo hono ngaahi tāpuakí kotoa, fakataha mo e pulé mo e ngaahi tuʻutuʻuní, ʻoku haʻu kotoa ʻeni fakataha mo e fiefia moʻoni kotoa pē mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi maʻu pē ʻeni, ka ʻoku moʻoni ia he ʻoku tau moʻua ki he ʻOtuá ʻi he meʻaʻofa lelei mo haohaoa kotoa pē [vakai, Sēmisi 1:17]. Naʻá ne fokotuʻutuʻu hotau sinó ʻo hangē ko ʻenau moʻui ʻi he tuʻunga haohaoa, napangapangamālie pea mo fakaʻofoʻofá. ʻO hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he taha faʻu taʻangá,

“Fakatupu e mohuku ʻokú ne fakamatamataleleiʻi e ngaahi tafungofungá,

Mo fakateunga ʻaki ʻa e koané e ngaahi ngoueʻangá.

Meʻakai ʻa e fanga monumanú ne tokonaki ʻe hono toʻukupu nimá,

Kae ʻumaʻā maʻá e fanga kiʻi lēvení heʻenau fiekaiá.”

ʻOku ʻaloʻofa mo manavaʻofa pea mo ongoʻi ʻa ʻEne ngaahi fakatupú, pea ʻoku taau ai ke tau fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni ʻi ha taimi ʻe niʻihi, he ʻoku tau fakatokangaʻi heni ʻa ʻetau fakafalala ki he Fungani Māfimafí.

ʻI heʻetau lau ki he ngaahi ngāue ʻo e māmaní, ʻoku faʻa fehuʻia ʻe ha niʻihi—“He ko e hā, ʻoku ʻikai totonu ai ke tau tokanga ki ai?” ʻOku totonu ke tau tokanga ki ai. He ʻikai ʻoku tau talanoa ki hono langa hake ʻo Saioné? ʻIo, ʻoku tau lau ki ai. ʻOku tau talanoa ki hano langa ʻo ha ngaahi kolo lalahi pea mo hono ngaohi ʻo ha ngaahi nofoʻanga fakaʻofoʻofa, ha ngaahi ngoueʻanga mo ha ngaahi ngoue ʻakau fua, pea tuku ai kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻuí? ʻOku tau fai pehē. Kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e kelekelé mo hono kotoa ʻo e ngaahi ʻelemēniti ʻoku fie maʻu ki he taumuʻá ni, peá kuó ne ʻosi foaki mai mo ha poto ke ngāue ʻaki kinautolu. Ka ko e meʻa lahi taha ʻoku tokanga ki aí, ko e lolotonga ko ia ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e poto kuó ne foaki mai ke fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku fie maʻu ke tau lelei mo fiefia aí, ʻoku ʻikai totonu ke ngalo ia ʻiate kitautolu, ʻa ē ʻoku tupu mei ai ʻa hotau ngaahi tāpuakí kotoa, ʻo tatau ai pē pe naʻe ʻomi ia ki he lolotongá ni pe ki he kahaʻú.6

Ko e ʻOtuá ko hotau ʻOtua ia ʻoku tau falala ki aí; ʻoku ʻikai haʻatau meʻa ke tau pōlepole ai. Kuo tau maʻu ha koloa? Ko hai naʻá ne foaki maí? Ko e ʻEikí. ʻOku ʻi ai hatau tofiʻa? Ko hai naʻá ne ʻai ke tau maʻu iá? Ko e ʻEikí. Ko ʻetau fanga hōsí, fanga pulú mo e fanga sipí, ʻa ʻetau ngaahi tākangá, mo e koloa kotoa pē, ko ʻene ngaahi meʻaʻofa kotoa ia. Ko e koula mo e siliva pea mo e maka mahuʻinga kotoa pē ʻo e māmaní, pea pehē ki he fanga pulu taʻe faʻa laua he ngaahi tafungofungá, ʻoku ʻAʻana kinautolu, pea naʻa mo kitautolu ʻoku ʻAʻana, ʻi hono toʻukupú, pea ʻoku ʻi Hono toʻukupú mo e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní, pea te Ne fai kiate kitautolu ʻo hangē ko ia ʻokú Ne fai kiate kinautolú, ʻa e meʻa ʻoku ngali lelei kiate Iá. Pea ʻi Heʻene hoko ko e Tamai anga-ʻofa mo fakapotopotó, te Ne tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú; pea ka hoko mai ʻa e taimi ʻo e fakamāú, he ʻikai toe taʻofi. ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ko hotau iví ʻoku maʻu ia mei he ʻOtuá; ʻoku ʻikai haʻatau meʻa ke tau pōlepole ai, pea ʻoku ʻikai ha poto ʻoku taʻe maʻu ne taʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá; ʻoku halaʻatā haʻatau meʻa ʻi he moʻuí ni, pe ko ha kelekele, ka ko ia pē kuo foaki mai maʻatautolu ʻe he ʻEikí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻoku fekauʻaki mo e moʻuí ni pea mo e taʻengatá naʻe foaki mai ia meiate Ia.7

Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ai ke tau fakamālōʻia ia ʻi he meʻa kotoa pē. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau faʻa lau ai ki hono maʻu ʻe he tangatá ʻa e totonu ko eé pea mo e totonu ko ʻeé. ʻOku ʻikai haʻatau totonu, ka ko ia pē kuo foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. Te u tala atu ʻa e meʻa te ne fakahā ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Te ne toki fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻoku ʻaʻana ʻa e koulá mo e silivá, ʻa e fanga pulu ʻi he ngaahi tafungofunga taʻe faʻa lauá, pea te Ne foaki kiate ia ʻoku finangalo ki aí, pea taʻofi mei te ia ʻo fakatatau mo Hono finangaló. Te Ne toki fakahaaʻi ʻoku moʻoni ʻeni. Ko ʻetau malú mo ʻetau fiefiá pea mo ʻetau koloá ʻe fakafuofua ia mei heʻetau talangofua ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi fonó, pea ko hotau hakeakiʻi ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitānití ʻe fakafuofua ia meí he meʻa tatau pē.8

Ko e mahino kiate kitautolu hotau ngaahi tāpuaki fakaetuʻasinó mo hotau ngaahi fatongiá ko e konga ia ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou fiefia ke lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea toe fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku pehē ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai kaunga tonu mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku nau kaunga tonu ki ai; he ko e meʻa fakaetuʻasino kotoa pē mo e meʻa fakalaumālie kotoa pē, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo hotau sinó pea mo hotau laumālié, ʻa e meʻa kotoa pē naʻe palani ke ne paotoloaki ʻetau fiefiá pea mo ʻetau tuʻunga lelei ʻi he māmaní pea mo fakapapauʻi mai ha hakeakiʻi kiate kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e langí, ko e ngaahi meʻa kotoa ko iá ʻoku nau fekauʻaki mo e Ongoongoleleí pea ʻoku ʻatautolu ia ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. 9

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo ʻetau fakatahá ki he ngaahi meʻa fakalotú ʻataʻatā pē, ka ke tau aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he lelei ʻa e siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga māmaní. … ʻOku tau toe fakataha foki ke aleaʻi ʻa e founga lelei taha ke tau fai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó pea pehē foki ki he ngaahi meʻa fakalaumālié; he ʻoku tau fakatou maʻu ha sino pea mo ha laumālie, pea kuo pau ke tau moʻui ʻaki haʻatau kai, inu, tui ha vala, pea ʻoku mahuʻinga ai ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasinó pea mo aleaʻi ʻi heʻetau ngaahi konifelenisí, pea ʻoku totonu ke tau aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe palani ke ʻaonga, mo tāpuekina, pea mo hakeakiʻi ai ʻa e Kāingalotu ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku kaunga ki heʻetau ngaahi ngāue fakalaumālié pe ki heʻetau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí mo hotau ngaahi fatongia ʻi he moʻuí, ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi husepāniti mo e uaifí, ko e mātuʻá pe fānaú, ko e kau pule pe kau tamaioʻeiki. … ʻOku hala ʻaupito ʻa e fakakaukau ia ko ē ʻo pehē ke tokanga pē ki he ngaahi ongo fakalaumālié ʻataʻatā pē, kae ʻikai ki ha toe meʻa kehé; ka ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻapasia ki he ʻOtuá. ʻOku mahino ange ʻetau tui fakalotú ʻi he tui fakalotu ʻa e māmaní; ʻokú ʻikai ke ne ueʻi hono [kāingalotú] ʻaki ha faʻahinga holi ke nau “tangutu ʻo hivehiva ʻataʻatā pē ʻi he meʻa fakalaumālié ʻo aʻu ki he ikuʻanga taʻengatá,” ka ʻokú ne fālute ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa pē ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē ʻoku malava ke fakakaukaua, pea ʻoku hū tonu mai ʻa e moʻoni kotoa pē ʻi he māmaní ki ai.10

ʻOku fiefia ʻa e ʻEikí ke Ne fai ha lelei maʻatautolu, ke Ne fakamāmaʻi hotau ʻatamaí, ke ne fakaleleiʻi ʻetau fakakaukaú, ke fakahā mai Hono finangaló, pea fakamālohia mo teuteuʻi kitautolu ki he meʻa maʻongoʻonga ko ia ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. ʻOkú ne fie maʻu ke fakahā mai ʻa e founga ke tau fakahaofi ai kitautolú, founga ke tāpuekina fakalaumālie mo fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaetōʻonga moʻui, fakaesino, mo fakaepolitikale ai kitautolu, pea ʻi ha toe founga pē te Ne lava ke foaki mai ai ʻEne ngaahi tāpuakí ki he faʻahinga ʻo e tangatá kuo hingá.11

ʻI he vahehongofulú, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻa e ʻOtuá fakahaaʻi ʻetau angatonú, mo teuteu ki ha ngaahi tāpuaki lalahi ange.

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe kitautolu kakaí, ko e fono ʻo e vahehongofulú ʻoku meí he ʻEikí ia; ka ko e hā e meʻa ʻoku tau kei vālau lahi ai ki aí. Kapau ʻoku ʻikai ke tau faitotonu ʻiate kitautolu pē, pea faitotonu ki he ʻOtuá, ko e hā leva hano ʻaonga kiate kitautolu ʻa ʻetau ngaahi ngutu tamulea ko e kau fakafofonga kitautolu ʻo e ʻOtuá, pe ko e kaumātuʻa ʻo ʻIsileli, pe kuo ʻosi fakateunga ʻaki kitautolu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pe ko ʻetau hoko ko e kau faiako ki he ngaahi ʻalunga ʻo e moʻuí. Naʻe faʻa pōlepole ʻa e kau Siu ʻo e kuonga muʻá, kau Fālesi ʻo e kuonga muʻá neongo ʻenau ngaahi angahalá pea mo ʻenau kākaá, ʻi heʻenau totongi vahehongofulu ʻi heʻenau ngaahi koloá kotoa. ʻOku tau faʻa pehē ʻoku tau lelei ange ʻi he kau Fālesi ʻo e kuonga muʻá, ka ʻoku hangē ʻoku faingataʻa ki ha kau tangata ʻi hotau lotolotongá ke nau faitotonu kiate kinautolu pea ki he ʻOtuá ʻi heʻene aʻu mai ki ha kihiʻi tefitoʻi moʻoni maʻamaʻa hangē ko ʻení. …

ʻOku muʻaki fie maʻu ʻe he [ʻEikí] ke lava ʻe he tangatá ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtuá [ʻaki] ha kihiʻi tefitoʻi moʻoni fakatuʻasino pē ʻe taha, ʻoku loto ke Ne ʻomi kinautolu ke nau fakamoʻoniʻi ia, ʻaki haʻanau foaki ange kiate Ia ha kihiʻi konga siʻi pē, pe ko ha vahehongofulu ʻe taha ʻo e ngaahi meʻa kuó Ne foaki ange kiate kinautolú, ke Ne ʻiloʻi pe te nau faitotonu ʻi he kihiʻi meʻa siʻí ni, ke Ne ʻilo pe te nau fai ʻo taau ko e kau tangata ʻatamai fakaʻeiʻeiki pe ʻikai, pe te nau feinga ke kākaaʻi ia ʻi he meʻá ni. Kapau te tau fai totonu ʻeni pea maʻu ai pē kae ʻoua kuo tau fakahoko hotau fatongiá, ʻoku tau toki mateuteu ai ki ha toe meʻa kehe. Ko e tefitoʻi moʻoní ka ʻoku ʻikai ko e vahehongofulu ʻoku tau totongí, ʻokú ne fakahikihikiʻi ʻa e ʻEikí; ʻoku ʻikai tokanga ia ki he vahehongofulú, ka ʻoku tokanga ki heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Kapau he ʻikai ke tau lava ʻo angatonu ʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki ʻe niʻihi, pea ta ʻoku ʻikai totonu ke tau teitei fakakaukau ʻe ngaohi kitautolu ko ha kau pule ki ha ngaahi meʻa lahi [vakai, Mātiu 25:21].12

[Ko e fono ʻo e vahehongofulú] ko ha sivi ia ki he kakai ʻo e ʻOtuá, pe ko kitautolu ko ia ʻoku tau tala ko hono kakaí, ke ʻilo ai pe ʻe tauhi ʻe he kakaí ha fono pau kuo foaki mai ʻe he Fungani Māfimafí pe ʻikai, pea ʻoku maʻu ai ha fakamoʻoni ki heʻenau anganofó pea mo ʻenau talangofuá. Ka ko ʻeni, kapau te tau tauhi ʻeni, ʻa ia ke totonu mo lelei; he ka ʻikai, kuo tohi, “ ʻE ʻikai lau ʻa kinautolu ʻoku nau feʻunga ke nofo ʻiate kimoutolu” [T&F 119:5]…

Ko ʻetau talanoa ʻeni ki hono langa hake ʻo Saioné. Ko e tafa-ʻaki ʻeni ʻoku mafatukituki ai kiate au ʻa e meʻá ni pea pehē kiate kimoutolu foki, ʻi heʻene mahino kiate kimoutolu ʻo hangē ko hono tuʻungá pea mo ʻilo ia ʻi he maama ʻo e Laumālie ʻo e Moʻoní. He kuo tohi: “Pea ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ʻe ʻikai tauhi ʻe hoku kakaí ʻa e fonó ni, ke tauhi pau ia ke mā-ʻoniʻoni, pea fakamāʻoniʻoniʻi ʻi he fonó ʻa e fonua ko Saioné kiate au, koeʻuhí ke tauhi ʻi ai ʻa ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní mo ʻeku ngaahi fakamāú, koeʻuhí ke fungani māʻoniʻoni ia, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai hoko ia ko e fonua ʻo Saione kiate kimoutolu” [T&F 119:6]. ʻIo, ko ʻetau talanoá ki hono langa hake ʻo e fonua ko Saioné, he ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻi heni aí. Pea kuo ʻosi folofola ʻa e ʻOtuá kapau he ʻikai ke tau talangofua ki heʻene fonó, he ʻikai hoko ia ko ha fonua ʻo Saione kiate kitautolu. …

Ko e [vahehongofulú] ko ha tefitoʻi moʻoni kuo pau ke puleʻi ʻaki kitautolu. ʻOku ʻikai ke u ʻi heni au, pe te mou ʻi hení, ke fakahoko haʻatau palani pē ʻatautolu, pe ko hatau loto, pe ko haʻatau taumuʻa. Ko e hā hono ʻuhingá, naʻe ʻikai hāʻele mai ʻa Sīsū ia ke fai pehē. Fakatatau mo ʻene folofolá, naʻe ʻikai hāʻele mai ia ke fai Hono finangaló, ka ko e finangalo ʻo ʻEne Tamai naʻá ne fekauʻi mai Iá [vakai, Sione 5:30]. Pea ʻoku ʻikai ke tau ʻi heni ke fai hotau lotó, ka ko e finangalo ʻo e Tamai naʻá ne fekau mai kitautolu, mo uiuiʻi kitautolu ki hotau uiuiʻi māʻoniʻoni mo māʻolungá. …

ʻOku lau ʻe ha [niʻihi] ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino ko ʻení ʻoku ʻikai ke nau fuʻu mahuʻinga, pe ʻoku ngali ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻi heʻetau vakai ki he anga ʻo e ngāue ʻa hotau niʻihi tokolahi; ka ʻoku nau fuʻu mahuʻinga lahi ʻi he fekauʻaki mo e moʻoní, ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá pea ʻoku mahuʻinga taha ia ki he Kāingalotú, ʻo tatau pē ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá, pea ki he kakai taʻe faʻa laua ne nau moʻui pe te nau toki moʻuí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kiate kinautolu ia ʻa e ngaahi meʻá ni …

ʻOku ou fakaʻamu moʻoni ke u sio ʻoku tauhi ʻe he kakaí ʻa e fono ko ʻeni ʻo e vahehongofulú koeʻuhí he ko ha fekau ia ʻoku mahino mo fakahangatonu. ʻO, ʻikai koeʻuhí he ʻoku ou tokanga fakafoʻituitui ki ha totongi vahehongofulu ʻa e kakaí pe ʻikai, pea ʻoku ʻikai ke u tui au ʻoku hohaʻa ki ai mo e ʻEikí. ʻOku ʻaʻana ʻa e koulá mo e silivá, pea pehē ki he fanga pulu taʻe faʻa laua ʻi he ngaahi tafungofungá; pea ʻoku ʻaʻana ʻa e mālohí ke ne tuʻutuʻuni ki he meʻa kotoa pē. Pea ko e meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní, ʻoku foaki mai ia ke tau ngāue fakapotopoto ʻaki, koeʻuhí he ʻikai ke tau lava ʻo ō mo ia ʻi he taimi ʻe ui ai kitautolu ke tau mavahe mei māmaní. ʻOku ʻatautolu ai, ko e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Fungani Māʻolungá, ke tau faitotonu mo angatonu pea fou ʻi he hala ʻoku totonú, ke tau fonu ʻi he lāngilangi mo pukepuke ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he taimi kotoa pē.13

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ko e ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení ʻoku hoko mai ia ko e meʻaʻofa mei he ʻOtuá? Ko e hā ʻokú ne fakatupu ke ngalo ʻi he kakai ʻe niʻihi ko e ʻOtuá ko e maʻuʻanga ia ʻo e ngaahi tāpuakí ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa ʻene fekauʻaki ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi koloa fakamāmaní mo hotau tuʻunga fakalaumālié? (Vakai foki, T&F 104:13–18.) ʻE anga fēfē haʻatau ngāue ʻaonga lahi ange ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻetau totongi vahehongofulú ʻa ʻetau ʻofa mo ʻetau fakamālō ki he ʻEikí? Te tau lava fēfē ʻo tanumaki ha loto fakafetaʻi ʻi he taimi ʻoku tau totongi vahehongofulu ai mo e ngaahi foaki kehé?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke akoʻi ai hoʻo fānaú mo ho ngaahi makapuná ke nau totongi vahehongofulu totonu?

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke totongi ʻa e vahehongofulú? Ko e hā te tau fai ke ikunaʻi ai ʻa e faingataʻa ko iá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke totongi vahehongofulu neongo ʻoku tau nounou fakapaʻanga ʻi heʻetau moʻuí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino pe fakalaumālie kuó ke maʻu tuʻunga ʻi hoʻo talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Levitiko 27:30; ʻĪsaia 45:12; Malakai 3:8–12; Mōsaia 2:20–22; T&F 59:21; 104:13–18; 119:1–7; 120

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 265.

  2. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Fēpueli 1879, 1.

  3. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 424–25.

  4. “Stories and Counsel of Pres. Taylor,” Young Woman’s Journal, Mē 1905, 218; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  5. Deseret News (Fakauike), 1 Sānuali 1873, 728.

  6. Deseret News (Fakauike), 15 Sānuali 1873, 760.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1880, 103.

  8. The Gospel Kingdom, 248.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 21 ʻAokosi 1883, 1.

  10. The Gospel Kingdom, 168.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Nōvema 1865, 2.

  12. The Gospel Kingdom, 264–65; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  13. Deseret News (Fakauike), 8 Māʻasi 1881, 1; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

ʻĪmisi
Deseret Store

Ko e (Falekoloa Teseletí) Deseret Store, ʻoku tuʻu fakataha mo e (Fale Tukuʻanga Vahe Hongofulú) General Tithing Storehouse. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila ko e “meʻa fakaetuʻasino mo e meʻa fakalaumālie kotoa pē … ʻoku fengāueʻaki ia mo e Ongoongoleleí.”

ʻĪmisi
woman and daughter paying tithing

ʻI heʻetau totongi vahehongofulú, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kiate kitautolú pea mo fakahaaʻi ai ʻetau fie tauhi ʻEne ngaahi fekaú.