Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: ‘ ʻOfa ki ho Kaungāʻapí ʻo Hangē pē ko Koé’


Vahe 3

“ ʻOfa ki ho Kaungāʻapí ʻo Hangē pē ko Koé”

ʻOku totonu ke tau moʻui maʻu pē ʻo fakatatau mo ʻitāniti, ʻo ongoʻi ʻoku tau fonu ʻi he manavaʻofá, anga-ʻofá, ʻofa faka-Kalaisí, pea mo e kātaki fuoloá ki he taha kotoa pē.1

Mei he Moʻui ‘a Sione Teila

Naʻe lahi hono akoʻi ʻe Palesiteni Sione Teila ʻa e Kāingalotú ʻi hono mahuʻinga ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi he tuí, ka ke toe moʻuiʻaki foki e kole ʻa e Fakamoʻuí ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí. Naʻe poupou mai, “Ke mou feʻofaʻaki, pea mou fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní, mo tokangaʻi ʻa e uelofea ʻa e tokotaha kotoa pē, pea feinga ke fakalakalaka ʻa e fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē. Ko e meʻa ia ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá.”2 Naʻe tui moʻoni ki he ngāue ko ia ʻa e Laumālié ʻi hono tanumaki ʻetau ʻofa ki he kakai kehé. Naʻá ne akoʻi, “Ko hoʻo maʻu pē Laumālie ʻo e ʻOtuá, te ke ongoʻi ʻokú ke fonu manavaʻofa, ʻofa faka-Kalaisi, faʻa kātaki, pea te ke loto ʻi he ʻahó kotoa ke fai ki he tangata kotoa pē ʻa e meʻa te ke fie maʻu maʻaú. Te ke loto ke fakahoko ʻi he ʻahó kotoa ki he tangata kotoa pē ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke nau fai atú.”3

Talu mei hono papitaiso ʻi he 1836 ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1887, mo e sio tonu ʻa Sione Teila ʻi he ngaahi fakatanga mo e ngaohi kovia lahi ne fai ki he Kāingalotú. Naʻá ne mamata ʻi hano tuli ʻe ha kau fakatanga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei honau ngaahi ʻapí; ne sio tonu ʻi hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá (pea ne lavea lahi mo ia ʻi he meʻa ko iá); pea naʻe ʻi he Kāingalotú foki ʻi ʻIutā he taimi ne hoko atu ai hono fakatangaʻi kinautolú. Ka neongo ia, naʻá ne kei naʻinaʻi ai pē ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ʻofa ʻi he kakai kotoa pē. ʻI haʻane lea ne fai ʻi ʻIutā ʻi he lolotonga ʻo ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne pehē ai:

“Naʻe lotu ʻa Tēvita ke ʻoatu fakavavevave ʻe he ʻOtuá hono ngaahi filí ki heli [vakai, Saame 55:15]. Ka ne folofola ʻa Sīsū, ʻi hono tutuki ia ʻo Ne fuesia ha mateʻanga fakamamahí ʻo pehē, ‘ʻE Tamai, fakamolemole ʻakinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí’ [Luke 23:34.] ʻOku ou saiʻia ʻi he lotu ko iá ʻo laka ange ʻi he lotu ʻa Tēvitá. … Ko e faʻahinga ongo ʻeni ʻoku totonu ke tau maʻú. ʻOku tonu ke tau feongoʻi ʻaki pehē pea mo feʻofa ʻaki ʻo ʻikai langaki ha fetāufehiʻaʻaki. … Ne u fanongo ki ha pehē ʻe ha tangata ʻi ha taimi ʻe taha, ‘ʻOku ou fehiʻa au ʻi he faʻahinga ta-ngata peheé.’ ” Koeʻuhí ko e hā, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha taha ʻoku ou fehiʻa ai ʻi he māmaní. Ko e fekaú ke feʻofaʻaki.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku totonu ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ha ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfiné.

Ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí ia, pea ko ʻEne fānau kitautolu, pea ʻoku totonu ai ke tau hoko ko e kāinga; ʻoku totonu ke tau ongoʻi mo fai e tōʻonga fakakāingá, pea ʻi he lolotonga ʻo ʻetau feinga ke tauhi ki he ʻEiki ko hotau ʻOtuá ʻaki hotau lotó, ʻatamaí, moʻuí, mo hotau iví kotoá, ʻoku totonu ʻi he taimi tatau pē ke tau feinga ke ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú; ʻoku totonu ke tau maʻu ha ongoʻi tokanga ki heʻenau uelofeá, ki heʻenau fiefiá, pea mo ʻenau tuʻumālié, pea mo ha toe faʻahinga meʻa pē mo e meʻa kotoa pē te ne langomaki ʻene lelei fakatuʻasinó mo taʻengatá.5

Kapau te tau feinga ke kākaaʻi hotau kāingá, ʻe lava fēfē leva haʻatau ʻamanaki ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá he meʻá ni, he ko e fānau foki mo kinautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē tofu pē ko kitautolú. Pea ʻi heʻenau hoko ko ʻEne fānaú, ʻoku tokanga ai ki heʻenau leleí, pea kapau te tau feinga ke lau ko hatau faingamālie ke fakamamahiʻi ha fānau ʻa e ʻEikí; ʻokú ke pehē ʻe hōifua kiate kitautolu? … ʻOku fie maʻu ke tau fai lelei mo foaki ʻofa ki he kakai kehé. “Peá ke ʻofa ki [he ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, pea mo ho laumālié kotoa, mo ho ʻatamaí kotoa, mo ho mālohí kotoa.” ʻOku tala mai ko e ʻuluaki fekaú ʻeni. Pea ko hono uá ʻoku tatau mo iá, ko ʻeni ia, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” [Maʻake 12:30–31]. ʻOku tau fakahoko nai ʻeni? Kapau naʻa tau fai ia, hono ʻikai fakafiefia ʻa ʻetau lava ʻo haʻu ki he ʻao ʻo e ʻEikí. …

… ʻOku totonu ke tau moʻui ke lava ʻetau feʻofaʻakí ʻo tupulaki he taimi kotoa pē, ʻo ʻikai tamatemate, ka ke ʻi hotau lotó ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ke tau lava ʻo fefuaʻaki ʻetau ngaahi mamahí, ʻo ʻongoʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá mo feinga ke fakahoko ʻene folofolá mo hono finangaló pea mo ʻene fonó. Pea te tau fai lelei ai ki he taha kotoa.6

ʻOku totonu ke tau fonu ʻi he ʻofa faka-Kalaisí, ʻi he ʻofa fakatokouá mo e manavaʻofá mo e feʻofaʻakí pea ʻofa foki ki he tangata kotoa pē. ʻOku totonu ke tau ongoʻi ʻo hangē ko ʻetau Tamai Fakalangí.7

Fetokoniʻaki ki he lelei ʻa e taha kotoa, ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá: “Ke mou feʻofaʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻofa fakakāingá; ʻo mou felotoleleiʻaki ʻi he fefakaʻapaʻapaʻaki.” [Vakai, Loma 12:10]. Te mou pehē ʻoku kiʻi faingataʻa; ka, ʻoku sai ange ke mou fai ia. Kuo tala mai ke tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú. Kapau te tau lava ʻo fai ʻeni, ʻo tokanga lahi ange ki hotau kaungāʻapí ʻiate kitautolu, pea ka ʻi ai ha kiʻi lelei, fai ia maʻanautolu, he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakahoko ʻa e fonó mo e kau palōfitá, mo e ongoongoleleí foki. Tau tanumaki muʻa ʻa e laumālie ʻo e ʻofá mo e manavaʻofá, pea tuku ke tonumia ai ʻa e kihiʻi meʻa taʻe fakafiemālie kotoa pē.8

ʻOku tokoni ʻa e ongoongoleleí ke tau tanumaki ʻa e ʻofá mo e uouangatahá.

Ko e tui fakalotu ko ia ʻoku tau pukepuké, ʻi hono mahuʻinga fakalaumālié, ʻokú ne ʻomi kitautolu ke tau fetuʻutaki pea mo tokoni ke tau feʻofaʻaki, pea ʻoku ou fakaʻamu ai pehē ange mai ʻoku toe kiʻi lahi atu ʻa e faʻahinga meʻa ko iá ʻi hotau lotolotongá, ke tau feʻofaʻaki ʻo lelei ange pea mo fakatokangaʻi lelei ange ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú. Pehē ange mai te tau ongoʻi hotau kāingá, pea fonu ʻi he ʻofa fakakāingá mo fefoakiʻaki lahi. Pehē ange mai te tau lava ʻo ongoʻi ʻoku kei hoko atu pē ʻa e ʻofa fakatokouá, pea ʻoku mafola atu mo tupulaki, ʻo tafe atu, mei he fauniteni ʻo e moʻuí—mei he ʻOtuá, mei he loto ki he loto ʻo hangē ko hano lilingi atu ʻo e loló mei hono ʻaiʻangá ki ha ʻaiʻanga kehé, pea ke kāpui kitautolu ʻe he melinó, ongoʻi ʻofá, manavaʻofá, pea mo e ʻofá. Ko e meʻa ʻeni ʻe fai ʻe he ongoongoleleí maʻatautolú ʻo kapau te tau tuku ke hoko.9

ʻI ha fakatahaʻanga [ʻa e Siasí] ʻi ha taimi fuofuoloa atu— ne ʻi ai ha kakai mei ha ngaahi fonua kehekehe ʻe uofulu mā nima. ʻOku ʻi ai nai ha kehekehe ʻi he loto ʻo e kakai kehekehé ni ki he ongoongoleleí? ʻIkai.

ʻI haʻaku talanoa mo ha matāpule ki muí ni mai fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fepakipaki ʻi he kau Pilitāniá mo e kau ʻAilaní, ne u tala ange ai ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ke ʻi ai ha faʻahinga ongo pehē. Naʻá ne tala mai, ko ha ongo matakali kehekehe foki ʻe ua pea he ʻikai ke na lava ʻo feohi, he ko e tahá ko e matakali Selitiki (Celtic) pea ko e tahá ko e matakali Pilitānia mo e Sekisoni (Anglo-Saxon), pea ko honau lotó mo ʻenau ongó ʻoku ʻikai faitatau. ʻOku kehe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo honau lotó; kehe ʻenau akó mo ʻenau ongó. ʻOku moʻoni ʻaupito pē ia ʻo hangē ko e laú. Kae fēfē kitautolu? ʻOku tau lōnuku heni ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hangē ko ia ne u ʻosi lea ʻaki ki muʻá, ʻokú ne ʻomi ha ongoʻi uouangataha mo ha laumālie taha, ko ha faʻahinga taha mo ha faʻahinga loto ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he māmaní pea hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe Sīsuú, “ ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻakimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:35) …

Pea ʻoku fēfē ai, kāinga? Ko ha kau Sikenitinēvia kitautolu; ko ha kau Pilitānia; kau Sikotilani, Suisalani pe Hōlani, ʻo hangē ko ia he taimi ní? ʻIkai; kuo hanga ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tau maʻu tuʻunga heʻetau talangofua ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e ongoongoleleí, ʻi he hili hotau fanauʻi foʻoú ʻi he vai pea mo e Laumālié, ʻo ʻai ke tau taha ʻi he lotó, taha ʻi he tuí, taha ʻi he papitaisó; ʻoku ʻikai ai hatau tuʻunga fakaetangataʻifonua pe vahevahe fakafaʻahinga pehē ʻiate kitautolu.10

ʻOku ʻikai ke tau tatau kotoa. ʻOku kehekehe hotau ngaahi fōtungá, kehekehe mo ʻetau tōʻongá, neongo ʻoku ngaohi kitautolu mei he faʻahinga nāunau tatau pea mo maʻu ha faʻahinga faʻunga tatau. ʻOku lahi pehē hotau faikehekehé ʻe faingataʻa ai ke ke lava ʻo maʻu ha toko ua ʻoku faitatau. ʻOku ʻikai ke u loto au ke fakakaukau tatau mo au ʻa e kakai kotoa pē, ka ʻoku ou fie tuku ki he taha kotoa ha tauʻatāina fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni; pea ʻoku ou loto ke fai totonu ʻa e taha kotoa mo pīkitai ki he ʻOtuá. Pea hangē ko ha fanga kiʻi meʻa iiki ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke u fuʻu tokanga fēfē au ki ai.11

ʻOku tau fakahaaʻi ʻa e ʻofá ʻaki ʻetau tokanga moʻoni ki he kakai kehé.

Kapau ʻoku masivesiva ʻa e kakai leleí ʻi he ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e moʻuí, ʻoku pehē ʻe he folofolá, “Ka maʻu ʻe ha tangata ʻa e lelei ʻo e māmaní, peá ne mamata ki he masiva ʻa hono tokouá, [pea] tāpuni ʻe ia hono fatú meiate ia, ʻoku nofo fēfē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate ia?” [Vakai, 1 Sione 3:17]. Pea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá, kuo pau ke tau tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e taha kotoa pē. … ʻOua naʻa tau ʻai ke nau hoko ko ha kau kolekole; ka tau ʻai kinautolu ʻo hangē ko hatau ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha kau tangata mo ha kau fefine fakaʻeiʻeiki; ke tau fakapapauʻi ʻoku feau ʻenau ngaahi fiemaʻú.

Kuó u ʻosi mamata ʻi ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau lava ʻo tūʻulutui e telefuá. Ka ko ʻeni, he ʻikai ke u teitei kole ʻe au ki he ʻEikí ke ne fakahoko ha meʻa he ʻikai ke u fai. Kapau ʻoku nau ʻi hotau lotolotongá, tau ngāue ʻo fakafiemālieʻi kinautolu. … Pea kapau ʻoku tofanga ʻa e kakaí ʻi ha faʻahinga fakatamaki, tokangaʻi kinautolu pea foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke nau lelei mo fiefia aí. Pea ʻe toki tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau fakahoko iá.

Mahalo ʻe lelei ange kiate au ke u ʻave ha tangai mahoaʻa, konga pulu, … suka, pata, siisi, vala, lolo, pea mo e ngaahi meʻa fakanonga pehē ʻo e moʻuí, pea mo feinga ke fiefia ʻa e kakaí, ʻi he ngaahi lotu kotoa pē te mou lava ke fai ki he ʻEikí fekauʻaki mo e meʻá ni; ʻikai ngata aí ʻe fiefia ange ia ke mamata ki he ngaahi meʻa ko iá foki. Ko e founga totonu ia ʻo hono fai ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻI heʻetau maʻu ʻo e ngaahi tāpuakí, tau feinga ke tau tufotufa kinautolu, pea ʻe toki tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he ngaahi hala ʻo e fiemālié.12

Ne haʻu ha tangata ʻi ha meʻa ʻe taha kia Sīsū ʻo ne fehuʻi ange, pe ko e feʻia ʻa e fekau māʻolunga tahá. Ne tali ange ʻe he Fakamoʻuí: “Ke ke ʻofa ki he ʻEikí ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa. Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú. Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” [Mātiu 22:37–39]. Te tau lava nai ʻo fai ia? Ko ha meʻa faingataʻa ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻikai ko ia? Naʻa mo kitautolu ʻoku tau faʻa ongoʻi ʻe lava ange ke tau faʻo ha paʻanga ʻe ua ki hotau kató ʻi hano faʻo ha paʻanga ʻe taha ki he kato hotau kaungāʻapí, ʻikai ko ia? ʻOku tau loto ange ke maʻu ha pulu ʻe ua pe tolu ʻi hano ʻoange ke maʻu ʻe hotau kaungāʻapí ha pulu ʻe taha? …

Ngaohi leleiʻi ʻa e kakai kotoa pē, fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ki he taha kotoa pē, mo tanumaki ʻa e laumālie ʻo e manavaʻofa ki he kakai kotoa pē. Pea ka ke ka sio ki ha fanga pulu ʻa ha taha ʻi he loto-ngoue ʻa ha taha kehe, ʻai ke ke tokanga ki he lelei ʻa e taha ko iá ʻo ke ʻalu ʻo tuli kinautolu mei ai; pea feinga ke paotoloaki e lelei maʻa ho kaungāʻapí mo ʻai ke nau ongoʻi nonga ʻo fakatatau mo e meʻa te ke lavá; pea ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea te tau hoko ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehé.13

ʻOku tau fakahaaʻi ʻa e ʻofá ʻaki ʻetau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kehé mo kole fakamolemolé.

Fefaitotonuʻaki. Kuo mou faihala ki ha taha? ʻAlu ʻo fai ha totongi huhuʻi. Kuo mou fekākaaʻiʻaki? ʻAlu ʻo fakaleleiʻi ia. Kuó ke lea taʻe ʻofa ki ho tokouá pe tuofefiné? ʻAlu ʻo fakahā ʻokú ke hala mo kole fakamolemole, pea palōmesi te ke fai lelei ange ʻi he kahaʻú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, te ne ala pehē atu ai, “ ʻIo, pea te u pehē [ʻe ???] te ke lava ʻo fakamolemoleʻi au?” Hono ʻikai lelei ange pea mo taau ange ʻa e founga ko iá mo hotau tuʻunga ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi haʻatau kukuta ha loto tāufehiʻa ʻi ho-tau lotó.14

Tau fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi he manavaʻofa pea mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ongoongo ʻo e taha kehé, pea tokanga ki he lelei ʻa e taha kehé, ʻo ngaohi ʻa e taha kotoa pē ʻo tatau mo ia ʻoku tau loto ke fai mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. Ka hili ia, ko e taimi te tau omi ai ki he ʻEikí, te tau lava ʻo pehē, “Tamai, fakamolemoleʻi ʻemau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku faihala mai kiate kimautolú,” [vakai, Mātiu 6:12, 14] he kapau ʻoku ʻikai ke tau fakamolemoleʻi hotau tokouá, ʻe anga fēfē hano fakamolemoleʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní? Kapau ne tau makuku mo hotau kaungāʻapí, tau fāifeinga muʻa ke fakaleleiʻi ia. Pehē ange, “ ʻE ?? mo ??, ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku moʻua ai hoku lotó ʻi ha meʻa ne u lea ʻaki fekauʻaki mo koe pe fai atu, pe ko ha meʻa ne u fai ʻo u maʻu ʻo laka ange ʻiate koe, pea ʻoku ou ʻi heni ai ke fai ha fakalelei, he ʻoku ou loto ke u fai e meʻa ʻoku totonú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he kakaí.”15

Kapau ʻe taʻe fakapotopoto ʻa e tangatá, ʻi haʻane fai ha fili hala, mo feinga ke fakamamahiʻi kitautolu, ʻoku tonu nai ke tau fakamamahiʻi kinautolu? ʻIkai, te tau feinga kitautolu ke fai maʻanautolu ʻa e lelei kotoa pē te tau lavá. “Oku ʻikai fakanatula ia.” Ka kuo pau foki ke tau liliu mei hotau natulá ʻo anga-ʻofa. Naʻe pehē ʻe Sīsū, “Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí kae fehiʻa ki ho filí. Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate kimoutolú,” etc. [Mātiu 5:43–44]. Ko hoʻo fakahoko kotoa pē ʻa e ngaahi meʻá ni pea fakakakato ʻa e ngaahi fiemaʻu kotoa pē ʻa e fonó, ko e hā ha toe meʻa ʻe fie maʻu meiate koe? Hala ʻatā. …

… Kapau ʻe ʻi ai ha vākovi ʻiate au mo ha taha, te u feinga ke fakalelei, ʻio, te u feinga lahi ange ke fai ha fakalelei pea aʻu pē ʻou kole fakamolemole. Te u loto pē ke u moʻulaloa; te u tala ange, ʻoku ʻikai ke u fie kē, he ʻoku ou fie hoko ko ha taha mā- ʻoniʻoni. Kuó u feinga ki he maʻá, ʻulungāanga leleí, ʻofa fakatokouá, pea mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻi māmani, pea ki he nofoʻa fakatuʻi mo e ngaahi pule pea mo e ngaahi mālohi, ʻi he maama taʻe ngatá, pea he ʻikai ke u tuku ha faʻahinga meʻa iiki pehē ke ne uesia ʻa e ngaahi meʻa te u lava ʻo aʻusiá. ʻOku ou kumia ʻa e moʻuí, ʻa e moʻui taʻengatá pea mo e hakeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.16

“Fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá ʻo hangē ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku faiangahala mai kiate kimautolú.” ʻOkú ke faʻa fakakaukau nai ki ai? ʻOku tau tūʻulutui pea ʻoku pehē ʻe hotau tokolahi ko ha kakai lelei kitautolu; ka ʻoku ʻi ai ha taha ko , ʻoku ʻikai ke faitotonu moʻoni, pea ʻoku ʻikai ke u fuʻu saiʻia ai, pea ne u kiʻi lauʻi, koeʻuhí he naʻá ne fai mai ha kovi kiate au, pea ʻoku ou loto ke ne totongi huhuʻi kakato, ka, ʻe ʻOtua, ʻe lava ke Ke fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá? ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, te u fai ia, ʻo kapau te ke fakamolemoleʻi ho tokouá, pea ʻi he tuʻunga pē ko iá ʻe taha. “Kapau ʻokú ke ʻomi hoʻo meʻa- foakí ki he ʻesifeilaulaú, peá ke toki manatuʻi ai ʻoku koviʻia ho kāingá kiate koe; tuku hoʻo meʻa-foakí ʻi he ʻao ʻo e ʻesi-feilaulaú, peá ke ʻalu koe; ʻo tomuʻa fakalelei ki ho kāingá, peá ke toki haʻu ʻo ʻatu hoʻo meʻa-foakí” [Mātiu 5:23–24]. Ko e taimi ʻoku tauhi ai ʻa e fonó ni, ʻoku tau toki lava leva ke pehē, fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá ʻo hangē ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku faiangahala mai kiate kimautolú.

ʻI hotau tuʻunga lolotongá, kapau ko ha meʻa ke talia ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú, ko hotau tokolahi he ʻikai pē ke fakamolemoleʻi ia. Kapau ʻoku tau loto ke hoko ʻa e kakaí kotoa ko ha kāingalotu lelei, tau tomuʻa hoko muʻa kitautolu ko ha kāingalotu lelei. Tuku muʻa ke ʻoua naʻa kaihaʻa ha taha ʻoku lea ki ha taha kehe ʻo pehē “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke kaihaʻá.” Ko kimoutolu ʻoku akoʻi homou tokouá ke ʻoua naʻa lauʻi koviʻi hono kaungā-ʻapí, ʻoku mou fakaʻehiʻehi mo kimoutolu koā mei ai? …

ʻOku totonu ke tau ngāueʻi ʻa e lelei maʻá e taha kotoa, ʻo feongoʻi ʻaki. ʻOku totonu ke tau hoko ko e kāinga ʻi he siasi pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo uouangataha ʻi he fehokotaki ʻoku taʻe malava ke veteki ʻa e Ongoongolelei taʻengatá, ʻo ʻikai ʻi he moʻuí ni pē, kae aʻu ki he taʻengatá. ʻOku tonu ai ke fakataumuʻa ʻetau ngāue kotoa ki he taumuʻa ko iá, ʻo fakavaʻe ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e anga-tonú mo e anga fakakaumeʻá.17

ʻOku totonu ke tau muimui ʻi he sīpinga haohaoa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻofá.

Ko hotau loto ki he maama ko ʻeni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku totonu ke tatau pē mo ia ne fai ʻe Sīsū kiate kinautolú. Naʻe feinga ke nau tuʻunga lelei, pea ʻoku totonu ke tatau tofu ai pē ʻetau kaveinga ngāué mo Haʻaná—“Melinó ʻi māmani ko e ʻofa ki he kakaí” [Vakai, Luke 2:14]. ʻOku tatau ai pē ia pe ko hai kinautolu pe ko e faʻahinga kakai fēfē kinautolu, tau feinga pē ke nau maʻu ʻa e fiefiá mo ha lelei maʻa e hako kotoa ʻo ʻĀtamá.18

Kapau te tau kiʻi tūkia, ʻoku ʻikai fakavalevale ʻa e Fakamoʻuí, pe ko ha tangata loto sāuni ia, ke ne hingaki ha taha ki lalo. ʻOku fonu ia ʻi he manavaʻofa, faʻa kātaki, mo kātaki fuoloa, ʻo ne manavaʻofa ki he taha kotoa pē mo fakaʻatuʻi. Ko e ngaahi ongo ʻeni ʻoku mau fakaʻamu ke maʻu pea mo nau tataki kitautolú; ko e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻeni, pea ko e faʻahinga loto ʻeni ʻoku totonu ke ne ueʻi ʻa e kaumātuʻa kotoa ʻi ʻIsilelí; ke ne tataki ʻene moʻuí mo ʻene ngaahi angafaí.19

Kapau ne lava ʻe Sīsū, ʻi heʻene kei ʻi māmaní, ʻo kātekina pehē fau ʻa e ngaahi manuki mo e luma pea mo e anga taʻetaau ʻa e tangatá ne fakahoko taʻe fakafuofua ki Aí; kapau kuo tau maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne akoʻi maí, ta te tau lava lelei ʻo pukenimā mo e ngaahi ongo fakaʻeiʻeiki mo ʻofa ne ʻi hono lotó. …

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻo fakatatau mo e palani pea mo e taumuʻa ne muʻaki fokotuʻu ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e fāmili ʻo e tangatá, ko e ʻAlo Tofu pē Taha ia ʻo e Tamaí ne Fakatupú, ne fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni. Naʻá ne hāʻele mai ke foaki Ia ko ha feilaulau, ko e anga-tonu maʻá e taʻe anga-tonú; ke fakakakato ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he fono ne maumauʻí, ʻa ē naʻe ʻikai malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahokó, ke fakahaofi kinautolu mei he ngaahi nunuʻa ʻo e hingá, ke fakahaofi kinautolu mei he mālohi ʻo e maté, ʻa ia ne fakamoʻulaloaʻi kinautolu ki ai ʻe he maumauʻi ʻo e fonó, pea ko Ia pē … naʻá Ne foaki Ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko ha feilaulau huhuʻi maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní. Pea ʻi he taimi ne siʻi fakafepakiʻi, fakasītuʻaʻi, kapusi, ʻanuhia mo leakoviʻi ai Iá; ʻikai ngata aí, ka ʻi Hono tutukí, … Naʻá Ne [folofola], “Tamai, Fakamolemoleʻi kinautolu; he ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” [Luke 23:34].

!Naʻá ne akoʻi, ne ʻosi tohi ʻi he fonó he kuonga muʻá, ʻoku totonu ke “totongi ʻaki ʻa e mata ki he mata, mo e nifo ki he nifo:” Ka Ne folofola Ia ʻo pehē, “ ʻOku ou tala kiate kimoutolu … ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fai kovi mo fakatangaʻi ʻa kimoutolú; koeʻuhí ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí: he ʻokú Ne pule ke hopo ʻa e laʻaá ki he anga-koví mo e anga-leleí, pea ʻokú ne tuku ʻa e ʻuhá ki he anga-tonú mo e taʻe anga-tonú” [Vakai, Mātiu 5:38–39, 44–45]. Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ia ʻoku tuha mo e ʻOtuá; ko ha faʻahinga loto ʻeni kapau ʻe pīkitai ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, te ne hiki hake kinautolu mei he tuʻunga māʻulalo mo taʻe ʻaonga ko ia ʻoku nau ngāue aí, ʻo fokotuʻu kinautolu ki ha tuʻunga māʻolunga ange, te ne ʻomi kinautolu ke nau taha mo ʻenau Tamai Hēvaní mo teuteu kinautolu ki ha faʻahinga feohi mo e ngaahi ʻOtuá ʻi he ngaahi maama taʻengatá.20

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻi heʻetau feohi mo e kakai kehé ke tau manatuʻi ko e kakai kotoa pē ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní? Ko e hā te tau lava ʻo fai ki he kakai kehé ke tau “ongoʻi tatau ai mo ʻetau Tamai Hēvaní”? Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakatokangaʻi ʻi he kakaí “ ʻi heʻenau feinga ki ha lelei maʻá e tokotaha kotoa peé”?

  • Ko e hā e faʻahinga tōʻonga moʻui kuo pau ke tau fakahoko ke lava ai “ ʻo fakautuutu ʻetau feʻofaʻakí he taimi kotoa pea ʻikai holó”? Ko e hā te tau lava ʻo fakahoko ke tau aʻusia ai ʻeni mo hotau fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ongoongoleleí ke ke fakatupu ha ʻofa ki he kakai kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke ke tokoni ai ki he niʻihi ʻoku “masivesiva ʻi he ngaahi tefitoʻi fiemaʻu ʻo e moʻuí”? Te tau ʻilo fēfē ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení?

  • Ko e hā e faʻahinga founga ʻoku totonu ke tau fakaleleiʻi ai ha vā kovi mo ha niʻihi kehe? Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki ʻetau ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻikai loto tatau mo kitautolú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kehé? ʻOku kaunga fēfē ʻetau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kehé ki heʻetau malava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié? ʻOku kovi fēfē kiate kitautolu ʻa ʻetau taʻe loto ke fakamolemoleʻi ʻa e kakai kehé?

  • Te tau lava fēfē ʻo fakaʻehiʻehi mei hono fakalotomamahiʻi ʻa e kakai kehé pe fakaʻehiʻehi mei he loto mamahí? Te tau ikunaʻi fēfē ʻa ʻetau loto hikisia ʻo ʻikai kole fakamolemole ki ha tahá?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e ʻofá pea mo e fefakamolemoleʻakí? Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe Heʻene sīpingá ke ke ʻofa mo fakamolemoleʻi ai ha niʻihi kehe?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Mātiu 22:35–40; Sione 13:34–35; Mōsaia 23:15; Molonai 7:45–48; T&F 12:8; 64:8–10

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 14 Sānuali 1879, 1.

  2. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 341.

  3. Deseret News (Fakauike), 24 Tīsema 1862, 201.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 1 Sune 1880, 1.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 29 Māʻasi 1870, 2.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 25 Sune 1878, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Sune 1879, 1.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 8 ʻEpeleli 1879, 1.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 26 Sānuali 1875, 1.

  10. The Gospel Kingdom, 247; ne fakaleleiʻi e fakapalakalafí.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 18 Māʻasi 1879, 1.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 10 ʻAokosi 1880, 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 4 ʻOkatopa 1881, 1; fakaleleiʻi ʻa e fakapalakalafí.

  14. The Gospel Kingdom, 339.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 8 Sune 1880, 1.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 18 ʻOkatopa 1881, 1.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Tīsema 1876, 1; ne fakaleleiʻi e fakapalakalafí.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 29 Māʻasi 1870, 2.

  19. Deseret News: Semi-Weekly, 7 Sepitema. 1867, 2.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Siulai 1881, 1; ne fakaleleiʻi e fakapalakalafí.

ʻĪmisi
Savior teaching

Naʻe fakafou mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngaahi akonakí mo ʻEne ngaahi tōʻongá, ʻa e sīpinga lelei taha ki he founga ʻo e feʻofaʻakí.