Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 18: Ngāue ʻi he Siasí


Vahe 18

Ngāue ʻi he Siasí

ʻOku tau mahuʻingaʻia kotoa ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní, pea ʻoku totonu ke tau hoko ko e kaungā ngāue kotoa ai.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Talu mei he momeniti ʻo e ului ʻa Sione Teilá mo ʻene tukupā ke fai hono lelei tahá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI heʻene fakakaukau atu ki hono ui ia ʻi he 1837 ke hoko ko e ʻAposetoló, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení: “Naʻe ngali lahi ʻa e ngāué, pea mafatukituki ʻa e ngaahi fatongiá mo e tufakangá. Ne u ongoʻi ai hoku vaivaí pea mo ʻeku taʻe feʻungá; ka naʻá ku ongoʻi loto lahi, ʻi he hoko ʻa e ʻEikí ko hoku tokoní, te u kītaki mo fakahoko totonu ia. ʻI heʻeku fuofua kau mai ki he Tui Faka-Māmongá, ne u fai ia ʻi he ʻiloʻilo pau. Ne u fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke u faí. Pea ne u lau ia ko ha ngāue te u fai ʻi heʻeku moʻuí kotoa, peá u pehē ai ʻoku ʻikai ko hano fie maʻu au ki he moʻuí ni pē, kae aʻu foki ki he taʻe ngatá, pea ʻikai ai ke u fie holomui, neongo naʻá ku ongoʻi ʻeku taʻe tāú.”2

Ne hoko ʻo moʻoni ʻa e “ngāue kotoa ko ʻeni ʻi he moʻuí” naʻá ne tomuʻa fakakaukauʻí. ʻI he ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu ʻo ʻene ngāué, ne falala ai ʻa Sione Teila ki he ʻEikí, ʻi heʻene ʻiloʻi kapau ʻe ngāue faivelenga, ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí pea mo fakafaingofuaʻi ke ne fakahoko Hono finangaló. Ko ha sīpinga ʻe taha ʻo e founga hono tokoniʻi ʻe he ʻEikí kinautolu ʻoku nau ngāue maʻaná, naʻe hoko ia ʻi he taimi ne malangaʻi ai ʻe ʻEletā Teila ʻa e ongoongoleleí ʻi he Motu ʻo e Tangatá (Isle of Man), ʻa ia ko ha motu ofi ki ʻIngilani. Naʻá ne ʻosi aleaʻi ke paaki ha ngaahi tohi tufa maʻá e kau faifekaú naʻá ne faʻu, ko ha tali ki ha ngaahi tukuakiʻi loi ʻo e Siasí pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Neongo iá, naʻe ʻikai fie tukuange mai ʻe he faipulusí ʻa e ngaahi tohi tufá kae ʻoua kuo totongi kakato ange hono pākí. ʻI heʻene loto ke fai mo tufaki ʻa e ngaahi tohi tufá ʻi he vave tahá, ne lotu ai ʻa ʻEletā Teila ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo tali.

“ ʻI he ʻosi pē [ha] ngaahi miniti siʻi meí he ʻosi ʻene lotú kuo tukituki mai ha talavou ʻi he matapaá, pea ʻi hono fakaafeʻi mai ia ki lotó naʻá ne ʻoange ai kia ʻEletā Teila ha sila pea toe hū atu ia ʻo ʻalu. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e talavoú ni. Ka naʻe ʻi he silá ha paʻanga mo ha kiʻi tohi ʻoku pehē: “ ʻOku taau mo e tangata ngāué ke ne maʻu ha totongi,’ ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakamoʻoni hingoa ia ai. ʻI [ha] ngaahi miniti siʻi pē mei ai kuo aʻu mai ha fineʻeiki masiva ne ngāue ʻi ha fakatauʻanga ika ʻo ne foaki ange ki ai ha paʻanga siʻisiʻi pē ke tokoni ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne tala ange ki he fefiné ni ʻoku lahi ʻa e paʻangá ia ʻi māmani pea ʻoku ʻikai ke ne fie toʻo siʻene paʻangá. Ka naʻe vivili mai pē ʻa e fefiné ni ʻo ne talaange ʻe tāpuekina lahi ange ia ʻe he ʻEikí kapau te ne tali ʻa e kihiʻi paʻangá ni, peá ne iku toe tali ai ʻa e paʻangá ni, pea naʻe ofo ai ʻi he kihiʻi tēnali ʻa e uitoú, ʻi hono tānaki atu ki he paʻanga ne foaki ʻe he talavoú, ko e lahi totonu pē ia ʻo e paʻanga naʻe fie maʻu ke totongi ʻaki ki he paaki ʻa e faipulusí.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku tau takitaha maʻu ha fatongia ke ngāue ʻi he Siasí mo fakahoko totonu hotau uiuiʻí.

ʻOku ʻikai tonu ke tau pehē ko hono kotoa ʻo e fatongia ki hono fakalele ʻo e puleʻangá ni ʻoku hilifaki kotoa pē ia ki he toko hongofulu mā uá pe ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo hangē ko e ngaahi fakakaukaú, pe tuku pē ki he kau palesiteni ʻo e ngaahi siteikí, pe ki he kau taulaʻeiki lahí, pe ki he kau fitungofulú, pe ki he kau pīsopé, pe ki he toe ʻōfisa ʻi he Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá; ko hono moʻoní, ʻoku tau taki taha kotoa ha ngaahi fatongia kehekehe ke fakahoko. Pea te u lava pē ke fakamatala fakaʻāuliliki atu ʻa e ngaahi fatongia ʻo e tangatá, pea pehē ki he ngaahi fatongia fekauʻaki mo e houʻeiki fafiné; ʻoku taki taha kotoa ha ngaahi fatongia ke fakahoko he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e faʻunga ʻo e siasí ni mo e puleʻangá ni ko e taumuʻa taha pē ke tuku ʻa e tangata kotoa pē ki hono tuʻunga totonu, pea hili iá, ʻoku fie maʻu ʻa e tangata kotoa pē ʻi hono tuʻunga totonú ke fakahoko totonu hono lakangá mo hono uiuiʻí.4

Kapau he ʻikai te ke fakahoko totonu ho uiuiʻí, te ke haʻisia ki he ʻOtuá koeʻuhi ko kinautolu naʻá ke mei lava ʻo fakahaofi ʻo kapau ne ke fakahoko ho fatongiá.5

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻete hoko ko e Tokotaha Māʻoniʻoni? Pea ko e hā hono lahi ʻo ʻeku fakahoko hoku fatongiá, mo e lahi hoʻo fakahoko ho fatongia ʻoku tuku mai kiate kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻetau hoko ko e Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ʻo e ngaahi fāmilí? Tau fai muʻa kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻOku tau fakahoko nai hotau takitaha fatongia ʻi hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi hono fakahoko ʻa ʻEne ngāué ʻi he funga māmaní? Ko e hā leva ʻoku tau fai ke fakahoko ai ʻa e nāunau ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní? Ko e fē ʻi heʻetau ngaahi tōʻongá ʻokú ne ngali fakahoko ʻení? Ko ha niʻihi nai pē ʻo kinautolu, pe ko hono kotoa ʻo ʻetau ngaahi tōʻongá? Pea ko e hā leva hotau tuʻunga totonú? Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻoku lelei ke tau fua-tautau, fakakaukauʻi pea mo vakaiʻi ʻa e ngaahi fatongia kuo fakafalala mai kiate kitautolú.6

ʻOku ʻikai feʻunga ia … ke tau papitaiso pea hilifaki nima mai pē ke tau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai foki ke feʻunga pē ke tau kiʻi fakalaka siʻi atu pē ai ʻo maʻu hotau [ngaahi ouau fakatemipalé], ka ke tau moʻui taau fakaʻaho mo fakahoua pea ʻi he taimi kotoa pē mo ʻetau tui fakalotú, ʻo tanumaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo ʻai ia ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻo hangē ha vai ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá,’ [vakai, Sione 4:14] ke ne fakamaama, fakatupulaki, mo ne fakahā ʻa e ngaahi taumuʻa pea mo e ngaahi palani ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, ke tau lava ai ʻo ʻaʻeva, ʻoku tau taau mo e tuʻunga māʻolunga kuo uiuiʻi kitautolu ki aí, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. … ʻE mātuʻaki faingataʻa ʻaupito ki ha taha ʻe tuku ke ne fai tokotaha pē ʻa e meʻa ʻoku totonú, ke ne fai ʻa e fakakaukau ʻoku totonú, ke ne lea ʻaki ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea mo fakahoko ʻa e finangalo mo e fono ʻa e ʻOtuá ʻi he funga māmaní, taʻe kau ai ʻa e ʻOtuá, pea ko ia ne fie maʻu ai ke fokotuʻu ʻa e siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga māmaní, ke fokotuʻutuʻu totonu mo e lakanga fakataulaʻeikí, ke ʻi ai ʻa e ngaahi laine mafai, ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakangatangata totonu, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi faʻunga pule kuo fakahoko mai ʻe he Fungani Māfimafí ki hono siasí mo hono puleʻangá, ko e tākitala mo e fakahinohino, mo e maluʻi, mo e pāletuʻa, ke langa hake mo fakatupulekina hono siasí mo hono puleʻangá he funga māmaní. …

… ʻOku hangē ia ko ha ngaahi vaʻa, aka, pea mo e sino ʻo ha fuʻu ʻakau. ʻOku failau ʻa e ngaahi vaʻá ʻi he moʻui lelei ʻo e sinó, ka ʻoku ʻi ai ha kiʻi vaʻa moʻui lelei he tafaʻakí, ʻoku lau maʻuiʻui mo hono fua, pea ʻoku fua lelei, mo fakaʻofoʻofa pea mo matamatalelei ke vakai ki ai, ka ko e konga pē ia ʻo e fuʻu ʻakaú, ʻoku ʻikai ko e fuʻu ʻakaú kakato ia. ʻOku maʻu ʻene meʻakaí mei fē? Mei he aká pea mei he sinó pe vaʻa lahí, pea ʻoku fou mai ia ʻi he ngaahi vaʻa kehekehe ʻoku ʻi he fuʻu ʻakaú. …

ʻI hoʻo hoko ko e Tokotaha Māʻoniʻoní (Saint) te ke pehē ai, “ ʻOku ou tui pē ʻoku mahino kiate au hoku fatongiá pea ʻoku ou fakahoko lelei ia.” Mahalo pē ʻoku pehē. Ka ke vakai ki he kihiʻi vaʻa he tafaʻakí; ʻoku lanu mata, ʻoku maʻuiʻui, pea ko e sīpinga moʻoni ia ʻo e moʻuí, ʻokú ne fakahoko ʻene tafaʻakí mo ʻene konga ʻi he fuʻu ʻakaú, pea ʻoku fakahoko ia ki he fuʻu ʻakaú ʻaki ha vaʻa, ngaahi vaʻa lalahi pea mo e aká, ka ʻe lava nai ʻa e fuʻu ʻakaú ʻo moʻui taʻe kau ai? ʻIo, ʻe lava pē. ʻOku ʻikai totonu ai ke pōlepole mo hikisia ʻiate ia pē, peá ne pehē “vakai ki heʻeku lau lanu matá mo ʻeku lau maʻuiʻuí, pea mo e tuʻunga moʻui lelei ʻoku ou ʻi aí, ʻa e lelei kuó u faí pea ʻoku ou ʻi hoku tuʻunga totonu mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.” Ka te ke lava nai ʻo moʻui taʻe kau ai ʻa e aká? ʻIkai; ʻokú ke fakahoko pē hoʻo kongá mo ho tuʻunga totonu ʻi he fuʻu ʻakaú. ʻOku pehē pē mo e kakaí ni. …

Ko ha sīpinga moʻoni ʻeni ʻo e siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku haʻi fakataha kitautolu, ʻo tau taha ʻi he ngaahi haʻi ʻo e fuakava tatau. Ko ha konga mahuʻinga kitautolu ʻo e faʻunga ʻo e siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ia ne tō ʻe he ʻEikí ʻi he funga māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke fakahoko ʻaki ʻene ngaahi taumuʻá pea mo fokotuʻu hono puleʻangá, pea mo fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa koē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita māʻoniʻoní talu mei hono fokotuʻu ʻo e māmaní. Tau takitaha tuʻu pē ʻi hono tuʻunga totonu.

ʻI heʻetau fakahoko totonu hotau ngaahi uiuiʻí ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻa hotau ʻOtuá. ʻI heʻetau fakahoko totonu hotau uiuiʻí ʻoku tau maʻu ai ha konga ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá; ʻi heʻetau fakahoko totonu hotau uiuiʻí ʻoku tau kau fakakātoa ai ʻi hono faʻu ʻo e fuʻu ʻakaú; ʻi heʻetau fakahoko totonu hotau uiuiʻí ʻoku tafe mai leva ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi laine totonu ʻa ia ʻoku lava pea fakafou mai ai hono fafangaʻi totonu kitautolú, pea fakahinohinoʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo hotau tuʻunga tuʻumālié, fiefiá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia ai fekauʻaki mo e māmaní pea mo e maama kahaʻú.7

ʻOku tupulaki mo fakalakalaka ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ʻe kei pehē ai pē kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e lea ʻa e palōfitá ʻi heʻene pehē, “ ʻE hoko ʻa e tokotaha ʻoku siʻí ko e toko afe, mo e toko taha ʻoku īkí ko e puleʻanga mālohi: ko au ko [e ʻEikí] te u fakavave ia ʻi hono kuongá” [ʻĪsaia 60:22] ka ʻokú ne fie maʻu ʻa e tangata kotoa pē ʻi hono tuʻunga takitaha ke ne fakahoko totonu hono uiuiʻí pea mo fakalāngilangiʻi hono ʻOtuá. Pea neongo ʻoku kei ʻi ai ha ngaahi kovi …, ʻoku lahi ʻānoa pē mo e leleí, anga maʻá, nima homó [pe taʻe siokitá], pea mo ha holi lahi ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá mo fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku ʻa e tangata ai mo e fefine kotoa pē ke ne fakahoko ʻene tafaʻakí.8

ʻI heʻetau ngāue ʻi he Siasí, ʻoku totonu ke tau fai pau ki he folofola, finangalo, pea mo e fono ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻi hení he naʻe ʻi heni ʻa Sīsū, ʻo ʻikai ke fai hotau lotó, ka ko e finangalo ʻo ʻetau Tamai naʻá ne fekauʻi mai kitautolú [vakai, Sione 5:30]. Kuó ne tuku kitautolu ki heni; pea ʻoku ʻi ai haʻatau ngāue ke fai ʻi hotau kuongá mo hotau toʻu tangatá; pea ʻoku ʻikai ai ha meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo ha taha ʻiate kitautolu ka ʻi heʻetau toki fengāueʻaki pē mo e ʻOtuá mo ʻEne ngāué, ʻo tatau ai pē pe ko e Palesiteni ʻo e Siasí, Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Palesiteni ʻo e Ngaahi Siteikí, Kau Pīsopé, pe ko ha toe taha, pea te tau toki lava pē ʻo fai ha faʻahinga ngāue kapau te tau tuku kitautolu ʻi ha faʻahinga tuʻunga ke ngāue ai ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá; ʻi Heʻene fakatonutonu mo puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo Hono Siasí koeʻuhí ko e lelei maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, koeʻuhí ko e kakai moʻuí mo e kakai pekiá, koeʻuhí ko e māmani ʻoku tau moʻui aí, pea koeʻuhí ko kinautolu ne moʻui ki muʻa pea ki mui ʻiate kitautolú. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻo fai ha meʻa, kae ʻoua pē ke tokoniʻi, fakahinohino, pea mo tataki ʻe he ʻEikí. . …

… ʻOku totonu ke tau ʻā pea fakamaau hotau falé mo hotau ngaahi lotó; ʻoku totonu ke tau fai pau ki he folofola, finangalo, pea mo e fono ʻa e ʻOtuá; ʻoku tonu ke tau tuku ke pule ʻa e ʻOtuá ʻi Saione, ke tuku ʻEne fonó ke tohi-tongi ʻi hotau lotó, pea mo tau ongoʻi hotau fatongia ki he ngāue maʻongoʻonga kuo ui kitautolu ke tau fakahokó. ʻOku totonu ke tau fakapapauʻi ʻoku maʻa hotau sinó mo hotau laumālié, pea ʻoku nau ʻatā meí he ngaahi faʻahinga angahala kotoa pē. ʻOku tau ʻi hení ke langa ʻa e Saione ʻo e ʻOtuá, pea koeʻuhí ko ia, kuo pau ke tau fakamoʻulaloaʻi hotau sinó mo hotau laumālié ki he fono, mo e folofola, pea mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau loto ʻi heʻetau ʻi heni ʻi Saioné ke tau mamata ki he meʻa ne folofola ʻaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke nau lotua ke hokó. “Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangaló ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí” [Vakai, Mātiu 6:10]. He naʻe fēfē ia ʻi he langí? Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakatupu ʻa e ngaahi māmaní ʻo fakatatau mo ʻEne folofolá. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fai ʻeni, mo ē pea mo ha meʻa ʻe taha, pea naʻe fai ia. Naʻe ʻi ai nai ha taha he langí naʻe taʻe loto pea ne pehē, “ ʻOku ʻikai ke ke pehē ke kiʻi toloi atu. ʻOku ʻikai ko ha founga lelei ange ʻeni?” ʻIo, naʻe lea pehē ʻa e tēvoló, pea ʻoku kei lea pehē ai pē, pea ʻoku fakafanongo kiate ia he taimi ʻe niʻihi ʻa e kau angahalá pea mo e Kāingalotú ʻe niʻihi; he ʻoku tau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa ia ʻoku tau fakafanongo pe talangofua ki aí [vakai, T&F 29:45]. …

… ʻOku haohaoa ʻa e fono ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene fakaului ʻa e moʻuí [vakai, Saame 19:7], pea kuo pau ke puleʻi kitautolu ʻe he fono ko iá mo tau fakahoko ia, pe ko haʻatau haʻisia ki he ʻEiki ko hotau ʻOtuá ʻi he hala ʻoku tau fouá, pe ʻi heʻetau taʻe fakahoko hotau ngaahi fatongiá. Ko e founga ia ʻo ʻeku vakai ki he ngaahi meʻá ni, pea kapau ʻoku ʻikai tonu ia, ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻa e ngaahi fonó ni kiate kitautolú. Ko e ngaahi fono koā ʻa e ʻOtuá? ʻOku mahino kiate kitautolu. Tau fakahoko ā hotau ngaahi fatongiá mo feinga ke fakahoko totonu hotau ngaahi uiuiʻí koeʻuhí ke tau lava ʻo tuʻu kuo ʻosi fakamoʻoniʻi mo tali ʻe he ʻEikí. …

Tuʻu hake ā!, kau Kaumātuʻa ʻo ʻIsileli—ʻe kau Taulaʻeiki, kau Akonaki mo e kau Tīkoni, ʻe kau Palesiteni ʻo e ngaahi siteikí, kau Pīsope mo e kau Aleaʻanga Māʻolunga, ʻe kau ʻAposetolo mo e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí, pea mo kitautolu kotoa—Tuʻu hake! pea tau laka atu ʻo ngāue ʻi he loto ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he funga māmaní ʻo hangē ko ia ʻoku fai he langí; he kapau ʻe fai ia, ʻo kamata ʻi fē, ʻokú ke pehē, ʻoku ʻikai totonu ke kamata heni ʻi hotau lotolotongá? ʻOku fie maʻu ia ʻe he ʻOtuá mei hotau nimá. ʻOku tau fonu vaivai mo taʻe haohaoa, ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu; ka ʻoku tau fie ʻilo ʻa e folofolá, ʻa e finangalo, mo e fono ʻa e ʻOtuá, pea fai pau ki he folofola mo e finangalo pea mo e fono ko iá. Tuku ke tohi-tongi ʻa e fono ko iá ʻi hotau lotó. Tau feinga muʻa ke fakahoko totonu hotau ngaahi uiuiʻí mo fakalāngilangiʻi hotau ʻOtuá, pea ʻe toki fakaʻosi ʻe he ʻEikí ʻa e toengá. … Kuopau … ketau falala ki he ʻOtua moʻuí, mo foua ha hala ʻoku poto, fakapotopoto pea mo ngali potó. He ʻikai ke tau vīkiviki ʻiate kitautolu, ka ʻi he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú.9

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e toʻukupu poupou ʻo e Fungani Māfimafí ʻi heʻetau ngāué.

ʻOku ʻikai vakai ʻa e ʻOtuá ia hangē ko e sio ʻa e tangatá; pea ʻoku ʻikai fakaʻuhinga ʻo hangē ko e fakaʻuhinga ʻa e tangatá. Neongo ʻe lava ke mahino fakakonga kiate kitautolu hotau ngaahi fatongia fakafoʻituituí, ka ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke puleʻi ai ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne fie maʻu ʻe Ia ʻa e ngaahi faʻunga anga mahení pea mo e Laumālié ʻo fakafou mai ʻi he laine mafai totonú.10

ʻOku tau ngāue fakataha mo e Fungani Māfimafí, mo e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá pea mo ha kau tangata ʻa e ʻOtuá naʻa nau moʻui ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe ʻo e māmaní, ke fakahoko ʻa e polokalama maʻongoʻonga ʻoku ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he teʻeki ai tuʻu ʻa e māmaní, ʻa ia kuo pau ke hoko ʻo hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ongoʻi ʻi he taimi tatau pē, kuo ʻākilotoa kitautolu ha ngaahi meʻa fakamamahi, ngaahi vaivai, ngaahi tōnounou, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi vaivai fakaesino ʻo e tangatá, pea ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻoku fehālaaki ai ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú, pea tau fie maʻu maʻu ai pē ʻa e toʻukupu tokoni ʻo e Fungani Māfimafí; ʻa e fakahinohino mo e tataki ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní, kae ʻumaʻā ʻa e faleʻi ʻo hono lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ke lava ʻo tataki kitautolu pea mo fakahaofi ʻi he ngaahi hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.11

ʻOku tau lau ko e Kau Māʻoniʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻofa ʻoku pehē. … Ne tau tui pea ʻoku tau kei tui kuo ʻosi folofola mai ʻa e ʻOtuá, pea kuo ʻosi hā mai ha kau ʻāngelo pea kuo ʻosi fakaava ʻe he ʻOtuá ha fetuʻutaki ʻi he langí mo māmani. Ko ha konga ʻeni ʻo ʻetau tuí mo ʻetau tui fakalotú. ʻOku tau tui ʻe fakafoʻou ʻe he ʻOtuá ʻa māmani, ke fakaʻataʻatā ia mei he ngaahi faʻahinga angahala kotoa pē kae fakahoko mai ʻa e ngaahi māʻoniʻoni kotoa, kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e nofo tuí. ʻOku tau toe tui foki, ʻi he ʻosi kamata ko ʻeni ʻe he ʻOtuá ʻEne ngāué, te Ne kei hoko atu ai pē ʻi hono fakahā pea mo fakaʻilo mai Hono finangaló ki heʻene kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ki Hono siasí mo Hono puleʻangá he māmaní, pea ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ni, ʻe hāsino ai ʻa e anga-maʻá, moʻoní, māʻoniʻoní, ngeiá, anganofó, potó pea mo e ʻilo ʻo e ʻOtuá.12

ʻOku ou ongoʻi kuo ui au ki he fepaki ko ʻení, pea ʻe hoko ia he moʻuí ni kotoa, pea aʻu ki he taʻe ngatá; pea kapau ko ha tamaioʻeiki au ʻa e ʻOtuá, pea tā ʻoku ou moʻulaloa ki he tataki ʻa e kau tamaioʻeiki ko ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ē kuó Ne ʻosi fokotuʻu ke nau tataki mo faleʻi au ʻi he fakahā meiate Iá, ko ʻenau totonu ia ke tuʻutuʻuni pea mo puleʻi au ʻi he ngaahi ngāue kotoa pē fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá; pea ʻoku ou ongoʻi lahi ange ai ko e meʻa kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakalaumālie pe fakaetuʻasino, fekauʻaki mo e moʻuí ni, pe ko e taʻengatá, ʻoku ʻi ai ʻenau kaunga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku ongoʻi peheé, ʻoku ʻikai leva ha toe kehekehe ia kiate au pe ʻe huʻu ki fē ʻa e ngaahi meʻá ni; ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia pe ʻoku nau kau ki hē, pe ki heni, pe ki ha toe faʻahi ʻe taha, pe ʻoku faingataʻa ʻa e halá pe faingofua, ʻe taimi nounou pē pea ʻosi, pea naʻa mo au ʻe taimi nounou pē ʻeku moʻuí; ka ko e meʻa mahuʻinga taha kiate aú, ʻa e founga ke tuʻu maʻu ai ʻeku tuí, pukepuke hoku ngeiá, mo fakahoko totonu hoku uiuiʻí, pea mo fakapapauʻi, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻeku fai velenga ʻi he konga ki mui ʻo ʻeku moʻuí, ki he ngaahi maama taʻengatá; pea hoko atu ai pē ʻo tupulaki ʻi he potó, mo e ʻiló, mo e tuí, mo e vilitakí, mo e mālohí, pea mo e hakeakiʻí.13

ʻOku totonu ke tau poupouʻi ʻa e toenga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi honau uiuiʻí.

ʻOku fuofua ui ʻa e kau ʻōfisa kotoa pē ʻi he Siasí ʻi he fakahā, pe ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ʻo fakatatau mo e natula ʻo e fie maʻú, pea ʻoku toki hikinimaʻi kinautolu ʻe he kakai te nau tokangaʻí. ʻOku maʻu ai ʻe he taha kotoa pē ha mālohi ʻo fakatatau mo e tuʻunga ʻoku ui ki aí; pea ʻoku fie maʻu ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe he taha kotoa pē ʻe ngāue fekauʻaki mo ia, ʻa ʻene fakakaukaú pea mo e ʻene ngaahi tuʻutuʻuní.14

ʻOku hiki hotau nima toʻomataʻú ʻi heʻetau hikinimaʻi kinautolú, ko e fakaʻilonga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá te tau poupouʻi kinautolu ʻoku tau hikinimaʻí. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi te tau poupouʻi kinautolu, pea tā ʻoku ʻikai totonu ke hiki hotau nimá, he kapau te tau fai pehē ʻoku tau hoko ai ko e kau mālualoi. …

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke poupouʻi ha taha? ʻOku mahino nai ia kiate kitautolu? Ko ha meʻa mahino ngofua ia kiate au, ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ʻoku fēfē kiate kimoutolu. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku hoko ha taha ko ha faiako, peá u hikinima te u poupouʻi ia ʻi hono tuʻungá, ko e taimi ʻe haʻu ai kiate au ʻi hono tuʻunga ne ui ki aí, te u talitali lelei ia mo anga fakaʻatuʻi, angalelei, pea mo fakaʻapaʻapaʻi. Kapau te u fie maʻu ha faleʻi, te u kole ki ai, pea te u fai hoku lelei tahá ke poupouʻi ia. ʻOku taau pea ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e māʻoniʻoní. He ʻikai ke u lea ʻaki ha meʻa ke fakameleʻi ʻaki hono ongoongó. Kapau ʻoku ʻikai ko ha meʻa totonu ia ke fai, pea ʻoku tonu ke u ako ʻa e meʻa ʻoku tonu ke faí. Pea kapau ʻe fanafana ha taha ʻi ha meʻa fekauʻaki mo ia, ʻoku fakatupu uesia ki hono ongoongó, pea ʻoku ou ʻi ai, ke u lava ʻo lea hake ʻo pehē, Sio mai! Ko ha Kāingalotu koe? ʻIo. Naʻá ke hikinima ʻo poupouʻi ia? ʻIo. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fai ai iá? Te u ui nai ha faʻahinga tōʻonga pehē ko hano poupouʻi ia ʻoʻona. Kapau ʻe fai ʻe ha taha ha lau fekauʻaki mo hono ongoongó—ʻoku mahuʻinga foki ʻa e ongoongo ʻo e tangata kotoa pē kiate ia—Te u maluʻi ia ʻi ha founga peheni.

Ko e taimi ʻoku tau hikinimaʻi ai ha taha ʻi he founga mamalu ʻoku tau faí, ʻoku tonu nai ke tau pīkitai ki heʻetau ngaahi fuakavá? pe te tau maumauʻi pē ia ʻe tautolu? Kapau te tau maumauʻi, ʻoku tau hoko ai ko ha kau maumau fuakava. ʻOku tau maumauʻi ai ʻetau tuí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo hotau kau takí, koeʻuhí ko ha angafai ʻa ha kakai ne tau ʻosi fuakava ke tau poupouʻi.

Ka, tau pehē naʻá ne fai ha meʻa ʻoku hala, pe te tau pehē naʻe maʻu ia ʻoku loi pe kākā, pe te ne kākaaʻi ha taha ʻi ha koloa, pe kaihaʻa pe ko ha toe faʻahinga meʻa pē, pe ʻoku taʻe maʻa hono ʻulungāangá? Te ke kei poupouʻi pē ia? ʻOku hoko ʻi he taimi ko iá ko hoku fatongia ke lea ki ai ʻo tatau mo ia te u fai ki he taha kotoa pē, ʻo tala ange ki ai, ʻoku mahino kiate au naʻe pehē ʻa e meʻa ko ʻeé mo ʻē, pea ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá he ʻikai te u lava ai ʻo toe poupouʻi ia. Kapau te u ʻilo naʻe hala ʻeku maʻú, he ʻikai ke u toe tukuakiʻi ia; ka ʻo kapau ʻoku moʻoni, ʻoku hoko leva ko hoku fatongia ke fakapapauʻi ʻoku fai ha fakamaau totonu ki ai, pea ʻoku ʻomi ia ki he ʻao ʻo ha kau fakamaau totonu ke ne tali ki he ngaahi meʻa naʻá ne faí; ka ʻikai ia, pea ta ʻoku ʻikai haʻaku kaunga ʻe taha ke lau fekauʻaki mo ia.15

Lotua kinautolu kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e Siasí ni koeʻuhí ke nau malava ʻo fakahoko honau ngaahi fatongiá. ʻE poupouʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí pea foaki ange hono Laumālie Māʻoniʻoní mo e maama ʻo e fakahaá, ʻo kapau te nau fekumi kiate Ia ʻi he founga kuó ne fokotuʻú, pea te Ne tataki kinautolu mo kimoutolu ʻi he hala ʻoku totonú. Ko e founga ʻeni ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo fakatatau mo ʻeku mahinó. … Pea ʻoku ʻatautolu leva ke ako ʻa e founga ko iá pea mo talangofua ki ai.16

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Kuó ke maʻu nai ha fatongia naʻá ke ongoʻi ne ke mateuteu ki ai? Ko e hā naʻá ke fai ʻi he palopalema ko iá? (Vakai foki, 1 Nīfai 17:50.) ʻE anga fēfē haʻatau teuteuʻi kitautolu ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē?

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Teila ʻoku takitaha maʻu ha ngaahi fatongia ke fakahoko ʻi he Siasí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau taki taha fakahoko ʻeni pea ngāué?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo ʻaonga ai ki heʻetau moʻuí hotau ngaahi uiuiʻi faka-siasí? Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo ngāue moʻoni ange?

  • Ko e hā ha founga kuo tāpuekina ai koe pe ko ho fāmilí, koeʻuhí ko hano fua totonu ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ʻa hono uiuiʻí? Ko e hā ha ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau ngāue faivelenga maʻau mo ho fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko ne tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo ngāué? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke maʻu maʻu ai pē ʻa ʻEne fakahinohinó ʻi hoʻo ngāué? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai, ʻi heʻetau ngāué, ke ʻoua te tau vīkiviki ʻiate kitautolu, ka ʻi he ʻEikí?

  • ʻE anga fēfē haʻatau poupouʻi lelei ha niʻihi ʻi honau ngaahi uiuiʻí? ʻOku fakamālohia fēfē ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau fepoupouʻakí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi hotau ngaahi ʻapí ke tokoniʻi ai hotau fāmilí ke nau poupouʻi ʻa hotau kau taki faka- Siasí?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá: Lea Fakatātā 3:5–6; Mōsaia 2:17; T&F 4:2–7; 24:7; 64:33–34; 76:5

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 222.

  2. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 48.

  3. Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. (1901–36), 1:16.

  4. The Gospel Kingdom, 209.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 6 ʻAokosi 1878, 1.

  6. Deseret News (Fakauike), 11 ʻEpeleli 1860, 41.

  7. Deseret News (Fakauike), 16 Tīsema 1857, 323.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 5 Sepitema 1882, 1.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Māʻasi 1885, 1.

  10. The Gospel Kingdom, 381.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 26 Sānuali 1875, 1.

  12. Deseret News (Fakauike), 22 ʻEpeleli 1863, 338.

  13. Deseret News (Fakauike), 25 Mē 1854, 2.

  14. “Organization of the Church,” Millennial Star, 15 Nōvema 1851, 339; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  15. The Gospel Kingdom, 174–75.

  16. The Gospel Kingdom, 167.

ʻĪmisi
trees

Naʻe fakatātā ʻe Palesiteni Teila ʻetau kau fakatāutaha ko e mēmipá pea mo ʻetau ngāué ki ha ngaahi kupu ʻo ha fuʻu ʻakau, ʻo ne akoʻi “ ʻoku haʻi fakataha kitautolu, ʻo tau taha ʻi he ngaahi haʻi ʻo e fuakava tatau.”.

ʻĪmisi
sustaining

“ ʻOku hiki hotau nima toʻomataʻú ʻi heʻetau hikinimaʻi kinautolú, ko e fakaʻilonga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá te tau poupouʻi kinautolu ʻoku tau hikinimaʻí.”