Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ko Hotau Fatongia Fakafaifekaú


Vahe 8

Ko Hotau Fatongia Fakafaifekaú

Kuo teʻeki ai ke u sio ki he kau faifekaú kuo nau ō atu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí [ʻo taʻe tomuʻa fakakaukauʻi], ko ʻenau ō atu ʻeni ke kau ʻi he taha ʻo e ngāue maʻongoʻonga taha kuo faifaiangé pea fakahoko ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Sione Teila ko ha faifekau ʻi he loto ʻIunaiteti Siteití pea ʻi muli foki, ʻo ne fakahoko ha ngaahi ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he vahaʻa ʻo e 1839 mo e 1857. Naʻá ne fakamahino ʻene tui lahí mo ʻene fakamoʻoní ʻi he lolotonga ʻo e taimi ne faʻa malanga ai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai toe ʻi ai haʻane paʻanga pe meʻatokoni. Naʻe falala ʻe maluʻi ia ʻe he ʻEikí mo hono fāmilí pea mo ʻomi ha founga ke ne malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe hoko ha meʻa pehē ʻe taha ʻo e mālohi ʻa e tokoni ʻo e ʻEikí, ʻi ha taimi nounou pē mei he mavahe ʻa ʻEletā Teila mei hono fāmilí ʻi Monitilousi ʻi ʻAiouaá, ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní. ʻI heʻene fou atu ʻi ʻInitianá, ne puke lahi pea pau ke nofo ai ʻi ha ngaahi uike ʻo fakaakeake ʻi ha hōtele. Lolotonga e taimi ko ʻení, ne akoʻi ʻe ʻEletā Teila ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga naʻá ne fakahoko ofi mai pē ki he hōtelé, neongo naʻe pau ke tangutu ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻo fai ʻene leá. Naʻe fakatokangaʻi heni ʻe hono kau fanongó neongo ʻa ʻene faingataʻaʻiá, naʻe ʻikai ke teitei kole paʻanga. Faifai, pea haʻu hanau taha ʻo ne pehē ange: “Misa Teila, ʻoku ʻikai te ke hangē koe ko e tokolahi ʻo e kau malangá; kuo teʻeki ke ke lau ki he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí pe ki ha paʻanga, ka kuo fuoloa mai hoʻo ʻi hení mo hoʻo puké; ʻoku pau pē ʻoku mamafa ho moʻua ki hoʻo toketaá, ki he hōtelé mo ho ngaahi moʻua kehé. Kuó u ʻosi talanoa ki he meʻá ni mo haku ngaahi kaungā-meʻa pea ʻoku mau fie tokoni atu.”

Ne tali fiefia ʻe ʻEletā Teila ʻa e tokoni ko ʻení pea ʻikai hano taimi kuo hoko atu ʻene fonongá, kuo ʻosi totongi kotoa hono ngaahi moʻuá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Teila fekauʻaki mo e meʻá ni, “Te u fie falala ange ki he ʻEikí ʻi ha taha ʻo e ngaahi tuʻi ʻo māmaní.”2 ʻI heʻene falala ki he ʻEikí pea mo ʻene moʻui līʻoa ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kakai kehé, ʻoku hoko ai ʻa Sione Teila ko ha faʻifaʻitakiʻanga mālohi moʻoni ia ʻo e founga ke tau fakahoko ai ʻa e ngāue fakafaifekaú.

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakafaifekaú ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ha ʻilo ki he moʻuí pea mo e moʻui taʻe faʻamaté.

ʻOku tau ʻi hení ki ha fatongia pau; naʻe fakatupu ʻa e māmaní ki ha taumuʻa pau; … ko e ongoongoleleí naʻe fakafeʻiloaki mai ia ki ha ʻuhinga pau ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe ʻo taimí, pea ʻi he kakai kehekehe ne fakahā mo fakahoko ki aí, fakataha mo kitautolu ʻi he ʻaho ní, ʻoku tau haʻisia ki he tefitoʻi taumuʻa ko iá. Kuo tataki mai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ʻEne tataki ʻa ʻIsilelí, pea hangē ko ʻEne tataki ʻa e kakai Nīfaí mei he fonua ʻo Selusalemá, pea pehē ki he faʻahinga ʻe hongofulú mo ha kakai kehe ne nau fononga atu ki ha ngaahi potu kehekehe. Kuó ne taki mai kitautolu, pea ko e ʻuluaki meʻa naʻá ne fai maʻatautolú … ko hono ʻomi ʻo ʻene ongoongoleleí, ʻo ne tomuʻa fakahā ia kia Siosefa Sāmita, pea ʻi hono fakamafaiʻi ia ʻe he Fungani Māfimafí, peá ne maʻu hono lakangá ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻoku ʻi he langí, pea ʻi he mafai ʻo e lakanga ko iá ke foaki ki ha niʻihi kehé, pea nau foaki ʻe kinautolu ki ha toe niʻihi kehé, ʻoku pehē ʻa hono ʻomai ʻo e ongoongolelei ne fekauʻi mai kiate kitautolu ʻi he ngaahi puleʻanga kehekehe ʻoku tau nofo aí.

Pea ʻi he ʻalu atu ʻa e kau tangatá ni ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ni, naʻa nau ʻalu atu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sīsuú, ʻo ʻikai ke fakahoko honau “lotó, ka ko e finangalo ʻo e Tamaí naʻá ne fekauʻi kinautolú,” [vakai, Sione 5:30] pea ke fengāueʻaki fakataha mo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he funga ʻo māmaní ʻi hono fakafeʻiloaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. Ko ia ne nau ʻalu atu ai ki ha ngaahi puleʻanga, pea fanongo ha lauiafe mo ha lauimano pea mo ha laumiliona ki heʻenau ngaahi fakamoʻoní; kae hangē ko ia ne hoko ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻá, ʻe pehē pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ne folofola ʻa Sīsū—“ ʻOku fāsiʻi ʻa e matapā, mo lausiʻi ʻa e hala, ʻoku fakatau ki he moʻuí, pea ʻoku ʻilo ia ʻe he tokosiʻi pē; lolotonga iá, ʻoku fālahi ʻa e matapā mo ʻataʻatā ʻa e hala ʻoku fakatau ki he ʻauhá, pea ʻoku hū ai ʻa e tokolahi.” [Vakai, Mātiu 7:13–14]. Ko e meʻa tatau ʻeni ʻoku hoko ʻi he kuonga kotoa pē pea ʻi he kakai kotoa pē, ʻi ha feituʻu pea mo ha taimi pē ʻoku malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu.3

Kuo ʻosi fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongoleleí ʻi he taumuʻa ke fakaʻilo mai ʻa e moʻuí mo e moʻui taʻe faʻa maté; pea ka ʻikai ha ʻilo ki he ongoongoleleí he ʻikai ha ʻilo ki he moʻuí mo e moʻui taʻe faʻa maté; he ʻoku toki mahino pē ki he tangatá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo ka toki fakaʻilo atu kiate kinautolu. … ʻI he taimi ne fakaava ai ʻa e langí pea hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa ʻo Na fakahā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ʻi he taimi ne toe fakafoki mai ai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní mo e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he funga ʻo māmaní, ko ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ia kuo foaki mai ki he toʻu tangatá ni ʻa ia ne malava ke maʻu ʻe he tangatá. Kapau pē ā ʻe lava ʻo mahino kiate kinautolu, ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia kuo lava ʻe he ʻOtuá ʻo foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá.4

Ko hotau fatongia ke tokoni ki he ʻEikí ʻi he ngāue fakafaifekaú.

Ka ko ʻeni, kuo finangalo ʻa e ʻEikí, ʻi he kuongá ni, ke Ne tānaki ha kakai te nau fie fakahoko Hono finangaló, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, fanongo ki Heʻene akonakí mo fakahoko ʻEne ngaahi tuʻutuʻuní… Kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻomai ʻEne folofolá ʻiate kinautolu ʻokú Ne finangalo ke Ne filí, ʻi he kuongá ni ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi muʻá; ʻo Ne fili ʻa ʻEne kau talafekau pē ʻAʻana mo fekauʻi atu ki he lotolotonga ʻo e kakaí. Pea ʻi he taimi ne ʻalu atu ai ʻa e kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, naʻá Ne folofola kiate kinautolu ʻi ha fakahā mahino—“ ʻAlu atu, pea ʻe muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, pea ʻe ʻalu mo kimoutolu ʻa hoku laumālié” [Vakai, T&F 84:88]. Pea naʻa nau ʻalu atu, pea naʻe tauhi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene leá, pea ko homou tokolahi, he taimi ko iá pea ʻi he ngaahi puleʻanga mamaʻó, ne mou fakafanongo ki he ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻi he taimi ne mou fanongo aí naʻa mou ʻilo mo mahino ia kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia ne folo-fola ʻaki ʻe Sīsuú—“ ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki Hoku leʻó pea ʻiloʻi Au, pea muimui ʻiate Au, ʻe ʻikai te nau muimui ʻi ha foʻou, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e leʻo ʻo e foʻoú” [Vakai, Sione 10:5, 27]. Kuo mou ongona ʻa e leʻo ʻo e moʻoní fakataha mo e laumālie ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú ne fakatupu ha ongo fakalaumālie ʻi homou lotó pea kuo mou talangofua ai. …

Ka, ko ʻeni, ʻoku tau fakataha kotoa mai ke tokoni, ʻi hono fai ʻo e hā? Ke tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau tokanga fakafoʻi-tuitui ki aí? ʻIkai. Ke tānaki ha koloa? ʻIkai. Ke maʻu pea mo fakahōhōlotoʻi kitautolu ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻuí? ʻIkai, ka ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea mo momoi kitautolu, ʻa hotau ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa ʻoku tau lavá, ʻa hotau potó mo hotau mālohí ʻi he founga kotoa pē ki hono fakahoko e ngaahi palani ʻa Sihová pea mo tokoni ke fokotuʻu ʻa e melinó mo e māʻoniʻoní ʻi he funga ʻo māmaní. Ko e meʻa ʻeni, ʻo fakatatau mo ʻeku mahinó, ʻoku tau ʻi heni aí, ʻo ʻikai ke tokanga ki heʻetau takitaha meʻa kae tukunoaʻi pē ʻa e ʻOtuá mo Hono puleʻangá. ʻOku tau tokanga kotoa ki he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea ʻoku totonu ke tau hoko kotoa ko ha kau kaungā ngāue ai.5

Naʻe fakanofo au ko ha Kaumātuʻa ʻe he kau maʻu mafai totonu, pea ne u ʻalu atu ke malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí ni. Ne u ʻalu atu mo ha kau Kaumātuʻa kehe ʻo hangē ko ia ne u faí, ki ha ngaahi puleʻanga kuo maama, ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí mo fakahā ʻa e ngaahi talaʻofa tatau. Ko hanau niʻihi naʻe ʻikai ke fuʻu ʻatamaiʻia; ko hanau niʻihi naʻe ʻikai fuʻu ako fēfē. ʻOku tau ʻoatu ha faʻahinga kakai makehe ʻi heʻetau kau faifekaú. Taimi ʻe niʻihi ko e faifekaú ko ha taha fefakatauʻaki koloa, taimi ʻe niʻihi ko ha taha ngāue fakafalealea, ko ha taha tuki ukamea, ko ha taha ngaohi piliki, ko ha taha fakatokalelei sima, ko ha taha ngoue, pe ko ha taha ngāue lau ʻaho pē, ʻo hangē ko ia ʻoku hokó. Ka ʻoku nau ngāue kotoa ʻi he mālohi mo e laumālie tatau, ʻo ʻalu atu kotoa ko ha kau faifekau ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei ʻo e māmá, ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí. Kuo nau maʻu ʻa e ngaahi koloa ʻo e moʻui taʻengatá, pea kuo fakaʻatā ke nau fakahā kinautolu ki he kakai kehé; pea ʻoku nau ʻoatu ʻa e ngaahi talaʻofa tatau.

Ko kimoutolu ʻoku fanongo mai kiate au he hoʻatā ní, pea pehē ki ha lauiafe kehe, kuo nau ʻosi fanongo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá, kuo foaki atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi talaʻofa ko iá; pea ko e taimi te mou talangofua ai ki he Ongoongoleleí, te mou maʻu ʻa e laumālie tatau ko ʻení; pea te mou hoko ai ko hoku kau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou leaʻaki atu ke mou fanongo ki aí fakataha mo e Laumālie pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku fetakinima mo e talangofua ki he Ongoongoleleí, pea he ʻikai ke mou fakaʻikaiʻi ia. He ʻikai fakaʻikaiʻi ia ʻe he haʻofangá ni. Ko e taimi ne mou talangofua ai ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mou papitaiso ke fakamolemoleʻi hoʻomou ngaahi angahalá mo hilifaki atu ha ngaahi nima ke mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ne mou maʻu ia; pea ko ha kau fakamoʻoni moʻui ai kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko ha fakapulipuli ʻeni ia ʻoku ʻikai mahino ki he māmaní. … ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá, pea ʻoku tau ngāueʻi ʻa e taʻengatá; pea ʻoku tau ngāue ai ke langa hake ʻa e Saione ʻo e ʻOtuá, ʻa ē ʻe lava ke akoʻi ai ʻa e māʻoniʻoní, pea mo ia ʻe lava ke maluʻi ai ʻa e tangatá, pea mo ia ʻe lava ke malangaʻi ai ʻa e tauʻatāiná ki he tangata kotoa pē ʻi ha faʻahinga lanu pē ʻo e kilí, ki ha faʻahinga tui fakalotu pē pea mo e puleʻanga kotoa pē.6

Ko hotau fatongiá ke malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē. … Pea ʻoku tau fai ʻeni neongo ʻa e fakafepaki ʻa e tangatá, pea ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá te tau fakahoko ia. … Pea kapau te nau ʻofa lahi ange ki he tēvoló kae ʻikai ko e ʻOtuá, te nau lava pē ʻo fai ia pea ʻomi ai kiate kinautolu ʻa e faingataʻá mo e mamahí mo e fakamamahí mo e taú pea mo e lilingi totó. He ʻe tuʻu hake ʻa e puleʻanga ki he puleʻanga, ʻa e fonua ki he fonua; pea ʻe lī hifo ʻa e ngaahi nofoʻanga [fakatuʻí]; pea fakamoveteveteʻi mo e ngaahi fonua haú ki he ngaahi matangí ʻe fā, pea lulululuʻi mo e ngaahi mālohi ʻo māmaní ʻi he potu kotoa pē; pea ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ke fakamāuʻi ʻa e ngaahi puleʻangá; pea ʻoku taau mo kitautolu ke tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau faí, pea neongo ʻoku tau tala ko e kau māʻoniʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai totonu ke tau hoko ko ha kau mālualoi, ka ke tau fonu ʻi he moʻoní mo fonu ʻi he angatonú pea fakahoko totonu hotau uiuiʻí mo fakalāngilangiʻi hotau ʻOtuá.

Ko e meʻa ʻeni ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. Hoko ai mo hono langa ʻo e ngaahi temipalé, pea hā? Ngāue ai. ʻOatu ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Hili ia pea tānaki fakataha ʻa e kakaí. Pea hā? Langa mo ha toe ngaahi temipale. Pea hā? ʻAi ke ngāue ʻa e tangatá ai.7

ʻOku akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e moʻoni taʻengatá ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he founga ʻo ʻetau fakamafola ʻo e ongoongoleleí, mo ia ʻoku fai ʻe māmaní. Ko ha tokolahi ʻo e kau tangatá ni … ʻoku meimei he ʻikai ke nau lava kinautolu ʻo hoko ko ha meʻangāue ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatatau mo e anga ʻo e fili ʻa e kakai ʻo māmaní; ka ko e faikehekehe lahi taha ʻiate kitautolu mo kinautolú he ʻoku tau ʻalu atu ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻo fakamālohia ʻe Hono mālohí, potó mo ʻEne ʻiló, ke malangaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá kuo fakahoko mai kiate kitautolu ʻe Iá; ka ʻoku nau ʻalu atu kinautolu ke malangaʻi ʻa e meʻa ne nau ako ʻi he ngaahi kolisí.

ʻOku ʻalu atu ʻetau kau faifekaú ʻoku nau ngāvaivai. … Pea ʻi heʻenau ʻalu atú, ʻoku ʻikai laka hake ʻenau teuteú ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻo e akó ʻa ia ʻoku pau ke ʻilo ʻe he taha kotoa peé; ka ʻoku ʻikai ko e leá ʻoku nau ō ke akoʻí, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Pea neongo pē te nau ongoʻi manavasiʻi ʻi ha ʻao ʻo ha kakai ne nau ako ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea nau mā ʻi heʻenau feinga ke fakamatalá, ka ʻi he taimi te nau ō ai pea tuʻu ʻi he ngaahi haʻofanga ʻi he māmaní, ʻe ō fakataha mo kinautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻe poupouʻi hake kinautolu ʻe he ʻEikí pea mo foaki ange ha poto, “ ʻe ʻikai faʻa tali pe taʻofia ʻe homou ngaahi filí kotoa pē” [Vakai, Luke 21:15]. Ko e talaʻofa ia ne fai ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻoku ʻalu atu mo falala kiate Iá.8

ʻOku tatau pē kau talavoú ni mo kitautolu hono toé: kuo nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e moʻuí, ʻa e māmá mo e potó, ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ko e kau talafekau kinautolu ʻa Sihova Māfimafi, ʻa ia kuó Ne fili, vaheʻi, pea mo fakanofo ke ō atu mo malangaʻi ʻa Hono finangaló ki he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní. ʻOku ʻikai ke nau ō atu ʻi honau hingoá pe iví, ka ʻi he huafa mo e ivi pea mo e mālohi ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. Ko honau tuʻungá ia, pea kapau te nau pīkitai ki he ʻOtuá mo fakahoko totonu honau ngaahi uiuiʻí, talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní, pea taʻofi ʻa e ʻahiʻahi mo e ngāue kovi kotoa pē, ʻe ʻiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fakaava ʻe he ʻOtuá ʻa honau ngutú, mo fakaʻatā ke nau fakangalivaleʻi ʻa e poto ʻo e kau fiepotó, pea te nau leaʻaki ha ngaahi meʻa te nau ofo ai mo kinautolu pea mo kinautolu ʻe fanongo kiate kinautolú.

Te u pehē ki he kau tangatá ni, teuteu fakamātoato ke fakahoko hoʻomou ngāue fakafaifekaú. Tukunoaʻi ʻa māmani; tukunoaʻi ʻa e paʻangá mo e sēnití, ʻa e sovalení, siliní, mo e pení. Pīkitai koe ki he ʻOtuá, moʻui ʻaki hoʻo tui fakalotú, fakahoko totonu ho ngaahi lakangá, anga fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ui kiate Ia ʻi ho potu liló pea te Ne teuteu ha hala moʻou.9

ʻOku fie maʻu ke tau teuteu fakalaumālie ka tau lava ʻo hoko ko ha kau faifekau lelei.

Neongo ia, te u pehē kiate kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻoku totonu ke nau ako ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo ʻetau ngaahi tohí kotoa, koeʻuhí ke nau maheni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻetau tuí. Te u toe pehē foki ki he toenga ʻo e kau talavoú ʻoku ʻikai ke nau ngāue fakafaifekau ʻi he taimí ni, ka ʻoku ngalingali te nau ō ʻi he kahaʻú, ʻoku mahuʻinga lahi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he meʻa ʻoku mou fakatokangaʻi he taimi ní. ʻOku fie maʻu ke langa hake mo maluʻi kitautolu ʻaki ʻa e moʻoní. ʻOku fie maʻu ke tau maheni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi tokāteline, pea mo e ngaahi ouau ʻoku fekauʻaki mo e Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tala mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke tau fe-kumi ki he potó ʻo hangē ko haʻatau kumi ki ha ngaahi koloa fufuú, ʻi he ako pea mo e tui fakatouʻosi; ke tau maheni mo e hisitōlia mo e ngaahi lao ʻo e fonua ʻoku tau nofo aí, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo māmaní [vakai, T&F 88:78–80, 118]. ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku ngāue takai ai heni ʻa e kau talavoú, ʻo ō ki he ngaahi vahaʻa moʻungá, ngāue ʻi he fāmá, ō ki he fale heleʻuhilá, mo e ngaahi alā feituʻu peheé, ʻoku ʻikai fuʻu moʻua fēfē honau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení; ka ʻi he taimi ʻoku ui ai ke nau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻe fakaʻamu hanau tokolahi pehē ange mai ne nau tokanga lahi ange ki he ngaahi fakahinohino ne nau maʻú, pea feangainga lahi ange mo e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, pea mo e Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.10

Ko e faʻahinga tangata ʻoku tau loto ke nau ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ko ʻení, ko ha kau tangata ʻoku nau tui ki he ʻOtuá; ko ha kau tangata ʻoku nau tui ki heʻenau tui fakalotú; ko ha kau tangata ʻoku nau fakalāngilangiʻi honau lakanga fakataulaʻeikí; ko ha kau tangata ʻoku falala ki ai ʻa e kakai ʻoku nau ʻilo kinautolú pea falala ki ai mo e ʻOtuá. … ʻOku tau fie maʻu ha kau tangata ʻoku fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá…Hekoekau tangata ʻoku nau ʻave ʻa e folofolá ʻo e moʻuí ki he ngaahi puleʻangá, ʻoku tonu ke nau hoko ko ha kau tangata lāngilangiʻia, ngeia, anga-maʻa mo haohaoa; he ko e fekau ʻeni ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, kuo pau ke tau feinga mo fakahoko ia.11

Kuo pau ke tau maʻu ha tui mo ha loto toʻa ke fakahoko hotau fatongia fakafaifekaú.

ʻOku ʻi ai ha kuonga fakamamahi ʻoku hanganaki mai ki he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní, … ʻo kovi ange ʻi ha meʻa kuo faifaiangé pea hū ki he loto ʻo e tangatá ke fakakaukau ki ai—ko e tau, lilingi toto, ko e ʻaho ʻo e fakaʻauha mo e tangi, ko e ʻaho ʻo e fakamamahi, pea mo e tangilāulau, ʻo e honge, mo e ngaahi mofuike, pea ko e ngaahi fakamamahi kotoa ko ia kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfitá kuo pau ke hoko kotoa. … Pea ʻoku ʻatautolu, Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke mahino kiate kitautolu ʻa hotau fatongiá. …

… ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku nau ʻai ke mātuʻaki faingataʻa ki he tangatá he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko ʻa honau ngaahi misiona ne nau fakahoko ʻi heʻenau kei siʻí, tupu mei heʻenau motuʻá, honau ngaahi vaivai fakasinó, mo e ngaahi tuʻunga ʻoku nau ʻi aí. Ka ʻoku ou faʻa ongoʻi mā ʻi he taimi ʻoku ou mamata ai ki ha angafai ʻa ha tokolahi ʻi he ongo kōlomu ʻoku ou lau ki aí, ʻi he hili hono ui kinautolu ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne ʻi ai ha ʻuhinga ʻa e tama ʻe taha, pea kehe atu e tama ko ē, mo e tama ko ʻeé. Naʻe faingofua ange ʻi he taʻu ʻe uofulu kuo hilí ke maʻu ha kau tangata ʻe toko uangeau pe tolungeau ke ngāue fakafaifekau neongo ʻene toko lauafe ʻa e Siasí. Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻeni? Mahalo ko hano konga ko e tupu mei ha taʻe mahuʻingaʻia pē.12

ʻOku tokolahi ha kau tangata moʻui lelei, kapau te nau maʻu ha kihiʻi tui lahi ange ki he ʻOtuá, mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakamamahi ʻe tō mai ki māmaní, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú, te nau mateuteu ke matuʻuaki ʻa e ngaahi palopalema kotoa pē mo pehē, Ko au ʻeni, fekauʻi au; ʻoku ou fie ʻaonga ki he fāmili ʻo e tangatá. Kapau ne hāʻele mai ʻa Sīsū ke kumi mo fakahaofi kinautolu ne molé, tuku ke u maʻu ʻa e faʻahinga laumālie tatau pē mo ia.13

Naʻa mo au, kuó u fononga ʻi ha ngaahi maile ʻe laungeau mo lauiafe ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí; ʻo ʻikai ke ʻi ai ha kato paʻanga pe kato kai, kae falala pē ki he ʻEikí. Naʻe faifaiangé peá Ne liʻaki au? Hala ʻatā, ʻikai. Naʻe foaki mai maʻaku maʻu ai pē, pea ʻoku ou ongoʻi fie fakahikihikiʻi ai ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamai Fakalangí. Naʻá ku kau ʻi Heʻene ngāué, peá ne fakahā mai te Ne poupouʻi hake au ai. Kuo tauhi totonu ki he falala ne fai ki Aí; pea kapau ne ʻikai ke u fai pau ki haʻakú, ʻofa pē te Ne fakamolemoleʻi au mo tokoniʻi ke u toe lelei ange. Ka kuo tauhi totonu mo moʻoni ʻa e ʻEikí, pea kuo teʻeki ai ke u teitei tuēnoa ʻi ha meʻa ke u kai pe inu pe tui, pea Ne ʻomi maʻu pē ha founga ke u ʻalu ai ki ha feituʻu pē ʻoku ou fie ʻalu ki ai.14

ʻOku ou falala lahi ange ki he kau tangata te nau ō atu mei he fakatahaʻangá ni, ʻoku nau ongoʻi honau vaivaí mo ʻenau taʻe malavá, ʻiate kinautolu ko ē ʻoku nau pehē kuo nau poto mo malava ke akoʻi ha faʻahinga meʻa pea mo e meʻa kotoa peé. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e taimi ʻoku falala ai ʻa e tangatá kiate kinautolu peé, ʻoku nau falala ai ki ha vaʻa mohuku ʻoku mafesi; pea ko e taimi ʻoku nau falala ai ki he ʻEikí he ʻikai ke nau teitei taʻe malava. … ʻOku pule aoniu ʻa e ʻEikí he meʻa kotoa, ʻokú Ne tokangaʻi Hono kakaí, pea kapau ʻe hoko atu ʻa e kau tangatá ʻo falala ki he ʻOtuá…, ʻE nofoʻia kinautolu ʻe Hono Laumālié, fakamāmaʻi honau ʻatamaí, fakalahi e meʻa te nau lavá mo foaki kiate kinautolu ha poto mo ha ʻilo ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku ʻikai tonu ke nau manavasiʻi koeʻuhí ko e poto ʻo e māmaní; he ʻoku ʻikai ha poto he māmaní ʻe fakatataua ki he poto ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kau Māʻoniʻoní; pea kapau ʻe fakaʻehiʻehi ai pē e kau tangatá ni mei he koví, moʻui ʻaki ʻenau tui fakalotú, pea pīkitai ki he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku ʻikai ha manavasiʻi ki hono olá; pea ʻoku kau tonu ʻeni ki he Kāingalotu kotoa pē pea pehē ki he kau tangata ko ʻení.15

Tatau ai pē pe ko e hā honau lotó, [kau faifekaú] ʻalu atu ʻo hangē ko e kau ʻāngelo ʻo e ʻaloʻofá ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi tenga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí, pea te nau hoko ko ha founga ia ke ʻomi ai ha tokolahi mei he fakapoʻulí ki he māmá, mei he halá mo e talatupuʻá ki he moʻuí, māmá, moʻoní, mo e ʻiló, pea ko hono fakaʻosí, ki he hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo hotau ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻe ʻalu atu ai ʻa e kau tangatá ni, mahalo ko ha ngāue foʻou ia kiate kinautolu. Kuo pau ke nau fefaʻuhi mo e ngaahi fehālaaki ʻo e ngaahi kuonga kotoa pē, fehangahangai mo e ngaahi loto tāufehiʻa ko ia te nau tala atu ʻoku mālohi kiate kinautolú; kuo pau ke nau kei malanga mo lāulea mo ha kau tangata ʻoku ʻikai haʻanau tokaʻi ʻa e moʻoní, pea toe kovi ange ki he tui fakalotu kuo tau talí, ka ʻe ʻalu atu ʻa e kau faifekaú ni ʻo taau ko e kau talafekau kuo fekauʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku nau ō atu ke malangaʻi kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngāué he funga ʻo māmaní, kuó Ne ʻosi folofola mei he langí, pea kuo fakaava ʻa e ngaahi meʻa-hā-mai ʻa e Fungani Māfimafí kiate kitautolu; kuo fakahā ʻa e maama taʻengatá ki he kau tamaioʻeiki ʻa e Fungani Māʻolungá, kuo mōlia atu ʻa e fakapoʻuli naʻá ne ʻufiʻufi ʻa e māmaní ʻi ha ngaahi kuonga lahi; pea kuo fekauʻi atu ʻa e kau faifekau ko ʻeni ʻo ʻIsileli kuo filí ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo ʻo e fiefia ʻo e fakamoʻuí ki he ngaahi puleʻanga fakapoʻuli mo vale ʻo māmaní. … ʻOku nau ʻalu atu pea kuo pau ke nau toe foki fiefia mai, ʻo ʻomi mo kinautolu ʻa e ngaahi haʻinga uite mahuʻinga, pea te nau fakamonūʻiaʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, kuo nau maʻu ha faingamālie ke kau ʻi he fakatokanga ki he toʻu tangatá ni.16

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngāue fakafaifekaú ki hono fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí? ʻI hoʻo hoko ko e tokotaha kuó ne ʻosi maʻu ʻa e ongoongoleleí, ko e hā ha ngaahi fatongia fakafaifekau ʻokú ke maʻu ʻi he palani ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku ʻave ai ʻe he Siasí ha kakai kei iiki mo taʻe taukei ke nau hoko ko ha kau faifekau taimi kakató?

  • Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ki he ngāue fakafaifekaú ʻa e tui ki he ʻEikí?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻetau teuteu fakafoʻituituí mo ʻetau moʻui tāú ke tau hoko ai ko ha ngaahi meʻangāue lelei ki he ʻEikí?

  • Makehe mei he ngāue fakafaifekau taimi kakató, ko e hā ha toe faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí?

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe he kāingalotú ʻi he ʻikai ke nau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke ikunaʻi ai ho ngaahi faingataʻaʻia ʻi he tafaʻaki ko ʻení?

  • Kuo anga fēfē haʻo fakatokangaʻi hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí kinautolu kuo nau foaki honau taimí, ngaahi talēnití, iví, mo ʻenau koloá ki hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:ʻAlamā 26:5–7; 3 Nīfai 20:29–31; T&F 1:18–23; 4:1–7; 75:2–5; 133:7–9

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 238.

  2. See B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 69–71.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Mē 1876, 1; ne liliu e fakapalakalafí.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 4 ʻOkatopa 1881, 1.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Mē 1876, 1.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 18 ʻEpeleli 1882, 1; ne liliu e fakapalakalafí.

  7. The Gospel Kingdom, 234–35; ne liliu e fakapalakalafí.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Sune 1867, 2.

  9. Deseret News (Fakauike), 19 Sune 1867, 194.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Sune 1867, 2. Fakatokangaʻi ange: ʻI he taimi ne fai ai ʻa e leá ni, naʻe teʻeki fakangofua ʻa e Mataʻi Tofe Mahuʻingá ke hoko ko ha folofola; ka ne toki hoko ko ha folofola ʻa e Siasí ʻi he 1880.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Māʻasi 1881, 1.

  12. The Gospel Kingdom, 237.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Sepitema 1878, 1.

  14. The Gospel Kingdom, 234.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Sune 1867, 2; ne liliu e fakapalakalafí.

  16. The Gospel Kingdom, 238–39.

ʻĪmisi
missionaries

Naʻe pehē“ ʻe Palesiteni Teila fekauʻaki mo e kau faifekaú, “ ʻI he taimi ʻe ʻalu atu ai ʻa e kau tangatá ni, mahalo ko ha ngāue foʻou ia kiate kinautolu. … ka ʻe ʻalu atu ʻa e kau faifekaú ni ko ha kau talafekau kuo fekauʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”

ʻĪmisi
Millennial Star office

Ko e ʻōfisi ʻo e nusipepa Millennial Star ʻi Livapulu, fakafuofua ki he 1885. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene ngāué, ne hoko ai ʻa Sione Teila ko ha faifekau ʻi he ʻOtu Motu ʻo Pilitāniá, ʻo ne fakaʻaongaʻi ai hono ngaahi talēnití ʻi he faitobí mo e leá, ke ʻunuaki ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.