Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 2: Ko e Ongoongolelei Taʻengatá


Vahe 2

Ko e Ongoongolelei Taʻengatá

Ko e ongoongolelei taʻengatá … naʻe ʻikai ʻiloʻi ia kae ʻoua kuo fakahā ia ʻe he ʻEikí mei he langí ʻi he leʻo ʻo ʻene ʻāngeló, pea ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo nau nofo maʻu ʻiate kitautolú, te tau toki maʻu leva ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá.1

Mei he Moʻui ‘a Sione Teila

Naʻe faʻa fakataha ʻa Sione Teila mo ha niʻihi kehe ʻi he uike, ʻi he lolotonga ʻo e 1836 ke ako ʻa e Tohi Tapú pea mo feinga ke mahino ʻa e moʻoní. Naʻe nau tui moʻoni ki he tānaki ʻo ʻIsilelí, ki he ngaahi meʻa-foaki ʻo e Laumālié, ki he nofo tuʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e fie maʻu ʻo ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfitá, pea mo hono mahuʻinga ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouaú ʻe he mafai totonu mei he ʻOtuá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke nau ʻilo he taimi ko iá ha siasi naʻá ne akoʻi ʻa e ngaahi meʻá ni. Naʻe pehē ʻe Sione Teila fekauʻaki mo ʻenau fekumi ki he moʻoní, “Naʻa mau lotu ki he ʻEikí pea mau ʻaukai mo lotu ke akoʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku moʻoní, ke Ne fakafoki mai ʻa e Ongoongolelei haohaoa naʻe ʻi he kuonga muʻá, pea kapau ʻoku ʻi ai ha siasi moʻoni ʻi he māmaní, ke ne fekauʻi mai ha taha talafekau.”

Naʻe ʻikai hano taimi kuo tali ʻenau lotú ʻi he tūʻuta atu ʻa ʻEletā Paʻale B. Palatí. Ki muʻa pea toki mavahe ʻa ʻEletā Palati ʻo ngāue fakafaifekaú, ne kikiteʻi ki ai ʻe ʻEletā Hiipa C. Kimipolo, “Ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke ke ʻalu ki Kānata, ʻoku ʻi ai ha kakai ai ʻoku nau fekumi fakamātoato ki he moʻoní, pea ʻe tui hanau tokolahi ki hoʻo ngaahi leá, ʻo tali ʻa e Ongoongoleleí.”

Naʻe kamata malanga ʻa ʻEletā Palati ʻi Tolonitō, pea taimi nounou pē mei ai kuo fakafeʻiloaki ia kia Sione Teila fakataha mo kinautolu ne nau kaungā ako mo iá. Naʻe hiki ki mui ʻe Palesiteni Teila ʻo pehē: “Naʻe mau mātuʻaki fiefia ʻi heʻene malangá; ka ʻi heʻene fai ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná ne ʻikai ke mau ʻilo pe ko e hā haʻamau lau. Naʻá u hiki ʻa ʻene ngaahi ʻuluaki malanga ʻe valú ʻo fakafehoanaki ia mo e folofolá. Naʻá u toe fakatotolo foki fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná pea lau mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻá u ʻai ia ko haʻaku ngāue pau ʻi ha uike ʻe tolu mo u muimui ʻia [Misa] Palati mei he feituʻu ki he feituʻu.”2

Naʻe vave pē tui ʻa Sione Teila kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e ongoongolelei taʻengatá. Naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho 9 ʻo Mē 1836. ʻI heʻene hoko ko e faifekau, hoko ko ha ʻAposetolo, pea faifai ʻo hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fiefia ai ʻi hono akoʻi ʻo e taʻengatá, pea mo e ngaahi moʻoni taʻe liliua ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku tokoni ʻa e ongoongoleleí ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá pea mo teuteuʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e hakeakiʻí.

ʻOku tau tomuʻa tui kitautolu, Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ki he Ongoongoleleí, pea ko ha meʻa lahi ia ke tau leaʻaki, he ʻoku kāpui ʻe he Ongoongoleleí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku loloto mo fāʻatā, pea mo mafola lahi atu ʻi ha toe faʻahinga meʻa te tau lava ʻo fakakaukauʻí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí fekauʻaki mo e moʻuí pea mo e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne toe akoʻi foki kitautolu ʻi heʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtua ko iá kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fatongia kehekehe ʻoku tau moʻua ki ai ʻi heʻetau hoko ko hono hakó. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi ngafa mo e ngaahi fatongia kehekehe ʻoku tau moʻua ai ki hotau ngaahi fāmilí mo hotau ngaahi kaumeʻá, ki he koló, ki he kakai moʻuí pea mo e kau pekiá. ʻOkú ne fakaʻilo mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e kahaʻú. Ko hono moʻoní, fakatatau mo e lau ʻa e taha ʻo e kau ākonga ʻo e kuonga muʻá, ʻokú ne “fakahā ʻi he māmá ʻa e moʻuí mo e moʻui taʻe faʻamaté,” [vakai, 2 Tīmote 1:10] ʻo ne ʻomi kitautolu ke tau feohi mo e ʻOtuá, mo teuteuʻi kitautolu ki he hakeakiʻi ʻi he maama taʻengatá.3

ʻOku fokotuʻu ʻe he Ongoongoleleí ni ʻa e tangatá ke fetuʻutaki mo e ʻOtua ko ʻene Tamai Hēvaní; ʻoku fakahā ʻe he Ongoongoleleí ni ʻi he māmá ʻa e moʻuí mo e moʻui taʻe faʻamaté; ʻoku malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí ni ki he lelei ʻa e tangata kotoa pē ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní. … Ko ha pōpoaki ia ʻo e fakamoʻui ki he ngaahi puleʻanga kotoa he māmaní. … ʻOku tokanga ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga lelei ʻa e fāmili kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea koeʻuhí ko e ʻuhingá ni kuó Ne fokotuʻu ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he māmaní ʻa ia ne muʻaki ʻi ai ʻi he langí—ko ha Ongoongoleleí ne ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻOtuá ʻi he ngaahi maama taʻengatá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne faʻufaʻu ke ne hiki hake, fakamolumaluʻi pea mo hakeakiʻi ʻa e fāmili ʻo e tangatá.4

Ko e ongoongoleleí ʻoku taʻengata mo taʻeliliua.

Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e moʻoní ʻoku lahi mo fakaʻāuliliki. … ʻOku aʻu atu ia ki he kuo hilí, pea ʻoku ʻi he lolotongá ni, pea mo toe mafola atu ki he kahaʻú. ʻOku kātoi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi moʻoni kotoa pē, ʻoku fekauʻaki mo hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku toe lau ia ʻi he folofolá ko e ongoongolelei taʻengatá. …

… Ko e ʻOtuá, ʻo hangē tofu pē ko hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻoku “tatau ai pē ia ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni, pea taʻengatá.” [1 Nīfai 10:18.] Ko e meʻa tatau pē ʻi he potó, ʻi he haohaoá, tatau pē ʻi heʻene ngaahi ngāué, ngaahi palaní mo ʻene ngaahi faʻufaʻú; ko hono fakanounoú, ʻoku taʻe liliua ia. Pea ʻoku ou tui, kapau ʻe hā mai ki māmani ʻi he kuongá ni ʻa e Kāingalotu ne fetuʻutaki mo Ia ʻi he ngaahi kuonga muʻá, te nau kei ʻilo ʻa e faʻahinga founga fetuʻutaki tatau pē, ʻa e founga tatau pē ʻo hono vahevahe ʻo e ʻiló, pea mo e tokotaha taʻe liliu ko ia ne moʻui ʻi he taʻu ʻe 1,800, taʻu ʻe 4,000, pe taʻu ʻe 6,000 kuo hilí.

Ko e moʻoni pē ia kuo teʻeki ke malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke maʻu pea mo fakahoungaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga tatau ʻo e māmá, moʻoní, mo e poto ne nau maʻu he ngaahi taimi ko eé. He kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻo toʻo atu ʻa e maama ʻo hono fofongá—ʻa hono Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa e maama mo e poto ko ia ʻoku haʻu mei aí—ʻo aʻu ki ha faʻahinga tuʻunga, mei he fāmili ʻo e tangatá; ka ko ʻene ngaahi fonó ʻoku taʻeliliua pea ko e tokotaha taʻengata tatau mo taʻeliliua ai pē Ia.

ʻOku ʻikai liliu ʻa e moʻoní ia. Ko e meʻa naʻe moʻoni ʻi he taʻu ʻe 1,800 pe 4,000, pe 6,000 kuo hilí ʻoku kei moʻoni ai pē ʻi he ʻahó ni, pea ko ia naʻe loi ʻi ha faʻahinga kuonga ki muʻa ʻo e māmaní ʻoku kei loi ai pē he ʻahó ni. Ko e moʻoní, ʻo hangē ko ʻElohimí, ʻoku taʻe ngata mo taʻe liliu, pea ʻoku ʻatautolu ke tau ako hono ngaahi tefitoʻi moʻoní, ke ʻilo pea mo fakahoungaʻi ia, pea puleʻi kitautolu fakatatau mo ia.

ʻI he hoko ʻa e ongoongoleleí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻoku haʻu mei he ʻOtuá, ʻoku hangē pē ia ko e taha naʻá ne ngaohí ʻo “tatau ai pē ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni pea taʻengata,”—ʻo taʻe ngata pea taʻe liliu. Naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá ki muʻa pea toki hiva fakataha ʻa e ngaahi fetuʻu ʻo e pongipongí ʻi he fiefiá, pe ki muʻa ia, pea toki kamata ʻa e māmaní, koeʻuhí pē ko e fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻi he ʻatamai ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko e faʻa fekumi ki aí, ko ʻene palani taʻe liliu, taʻe toe heliaki, mo taʻengata ke fakamoʻui, tāpuakiʻi, pea hakeakiʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa e tangatá.5

Ko e Ongoongolelei tatau pē naʻe malangaʻi kia Seti, pea mo e kau Pēteliake kotoa ki muʻá [pe ki muʻa ʻi he Lōmakí], pea ne nau ngāue ʻi hono mafaí. Hangē ko ia kuo ʻosi fakahā maí, ne liliu ʻa ʻĪnoke mo hono kakaí ʻi hono mālohí. ʻOku tohi fekauʻaki mo Noa ʻo pehē: “Pea naʻe fakanofo ʻe he ʻEikí ʻa Noa ʻo fakatatau ki hono lakanga ʻoʻoná, peá ne fekau kiate ia ke ne ʻalu atu mo fakahā ʻene ongoongoleleí ki he fānau ʻa e tangatá, ʻio ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe ʻatu kia ʻĪnoké.” [Mōsese 8:19.] ʻIkai ngata ai, tau toʻo mai mei he fakamoʻoni ʻa Noa ki muʻa ʻi he lōmakí: “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe fai atu ʻe Noa ʻene malanga ki he kakaí ʻo pehē: Fakafanongo mai pea tokanga ki heʻeku ngaahi leá; mou tui pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá pea papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē foki ko ʻetau ngaahi tamaí, pea te mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; pea kapau ʻe ʻikai te mou fai ʻeni, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi lōmaki kiate kimoutolu.” [Vakai, Mōsese 8:23–24.]

ʻOku tau ʻilo mei heni ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi kuonga ki muʻa ʻo e māmaní ʻoku tatau tofu pē ia mo ē ʻoku akoʻi ʻi hotau kuongá.

Naʻe hoko mai ʻa e Ongoongoleleí mo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní meia Noa kia ʻĒpalahame. “Ko ʻĒpalahame naʻá ne maʻu ʻa e lakanga taulaʻeikí meia Melekisēteki, ʻa ia naʻá ne maʻu ia ko e tukufakaholo mai ʻi he hako ʻo ʻene ngaahi tamaí, ʻio, ʻo aʻu kia Noa” [T&F 84:14] … Naʻe fakatolonga mai ʻa e ʻilo pea mo hono moʻuiʻaki ʻo e Ongoongoleleí meia ʻAisake, Sēkope, Siosefa, pea mo ha kau Pēteliake kehe, ʻo aʻu mai ki he kuonga ʻo Mōsesé. …

Ko e Ongoongolelei tatau pē ʻeni ne tuʻutuʻuni ʻe he Huhuʻí ʻEne kau ākongá ke nau malangaʻi, ʻi Heʻene folofola ange, “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē, ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē. Ko ia ʻe tui mo papitaisó, ʻe moʻui; ka ko ia ʻe ʻikai tuí, ʻe malaʻia. Pea ko e ngaahi fakaʻilonga ʻeni ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku tuí; Te nau kapusi ʻa e kau tēvoló ʻi hoku huafá; te nau leaʻaki ʻa e ngaahi lea foʻou; Te nau toʻo hake ʻa e ngaahi ngatá; pea kapau te nau inu ha meʻa fakamate, ʻe ʻikai kovi ia kiate kinautolu: te nau hilifaki nima ki he mahakí, pea te nau moʻui” [Maʻake 16:15–18] …

Ko ia ʻoku tau ʻilo ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, ʻi hono tali ʻe Pita, ko e muʻomuʻa taha ia ʻi he Kau ʻAposetoló, ki he kalanga ʻa e ka-kai taʻe tuí, “ ʻA e kau tangata mo e kāinga, ko e hā te mau faí?” pea toe tali ʻaki pē ha ngaahi lea ne ʻosi fakaʻaongaʻi: “Fakatomala pea mou takitaha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá; pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. He ko e talaʻofa ʻeni kiate kimoutolu mo hoʻomou fānaú, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku mamaʻó, ʻa ia kotoa pē ʻe ui ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá” [Vakai, Ngāue 2:37–39].

Ko e toe Ongoongolelei taʻengata, taʻe heliaki, mo taʻeliliua tatau pē ʻeni ne lau ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ʻi hono fakafoki mai ki māmaní, ʻo peheni:

“Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai, ʻo ne pehē ʻaki ʻa e leʻo lahi, “Manavahē ki he ʻOtuá, pea ʻatu ʻa e fakamālō kiate ia; he kuo hokosia ʻa e feituʻu laʻā ʻo ʻene fakamāú: pea hū kiate Ia naʻá Ne ngaohi ʻa e langí, mo e māmaní, pea mo e tahí, mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaí” [Fakahā 14:6–7].

Tau hiki mei he Tohi Tapú ki he Tohi ʻa Molomoná, pea te tau ʻilo ʻi hono ngaahi pēsí ko e Ongoongolelei tatau pē ne tuʻutuʻuni ʻe Sīsū ʻa ʻEne kau ākongá ke nau ʻalu ki māmani kotoa ʻo malangaʻakí, ne toe malangaʻi pē ia ʻi he konitinēniti ni, talu mei he kuonga ki muʻá. Naʻe maheni mo ia ʻa e kau Sēletí tuʻunga ʻi he ngaahi fakahā ne fai ki he tokoua ʻo Sēletí; pea ʻi he taha ʻo e ngaahi fakahaá ni ne folofola ai ʻa Sīsū ki ai ʻo pehē:

“Vakai, ko Au Ia, ʻa ia naʻe teuteu talu mei he fokotuʻu ʻo māmaní ke huhuʻi ʻa Hoku kakaí. Vakai, ko Au ko Sīsū Kalaisi. Ko Au ko e Tamai mo e ʻAlo. ʻE maʻu ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ʻa e [moʻuí] ʻiate Au, pea ʻe maʻu ia ʻo taʻengata, ʻio, ko kinautolu ʻe tui ki Hoku hingoá; pea te nau hoko ko Hoku ngaahi foha mo Hoku ngaahi ʻofefine” [ʻEta 3:14] …

ʻI he hā tonu pē ʻa Sīsū ki he kakai Nīfaí, naʻá Ne malangaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau tofu pē mo ia ne muʻaki akoʻi ki he kakai Siú, pea mo toe tānaki atu mo ha ngaahi moʻoni kehe, tuʻunga ʻi he tui lahi ʻa e kakai ʻoku hā atu ʻi ʻolungá; “Peá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo fai mei he kamataʻanga ʻo aʻu ki he kuonga te Ne hāʻele mai [ai] ʻi Hono nāunaú” [Vakai, 3 Nīfai 26:3]. Naʻá Ne toe pehē ʻi he ngaahi meʻa naʻá naʻá ne folofola ʻakí: “Pea ko ia ia ʻe tokanga ki Heʻeku ngaahi leá pea fakatomala mo papitaisó, ʻe fakamoʻui ia. Fakatotolo ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, he ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi [ai] ʻoku nau fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni” [3 Nīfai 23:5].

Pea ko e Ongoongolelei tatau pē ʻeni, fakataha mo e mālohi pea mo e laumālie tatau, ne tāpuekina ʻaki ʻa e tataki fakalaumālie tatau, mo taki ʻe he Lakanga Fakataulaʻeiki tatau, ʻoku lolotonga malangaʻi he taimí ni ki māmani kotoa ke hoko ko ha fakamoʻoní.6

ʻOku taki kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻi he hala ʻo e fiefiá, tupulekiná, pea mo e tauʻatāiná.

Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ki he kau taʻe tuí, ʻoku ʻikai hano mahuʻinga pe ʻaonga. Ka kiate kitautolu, ʻoku tui ki aí, ʻoku kātoa ai ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e tuʻunga ʻe lelei ai ʻa e tangatá ʻi he moʻuí ni pea mo e taʻengatá. Ko e ongoongoeleí ia kiate kitautolu ko e ʻālifa mo e ʻōmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga. ʻOku tuifio fakataha ia mo e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí, mo ʻetau fiefiá, meʻa ʻoku tau leleiʻia aí, ʻo tatau ai pē ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui ka hoko maí.

ʻOku tau lau ia, ʻi heʻetau hū mai ki he Siasí ni ʻo pukenimā ʻa e fuakava foʻou mo taʻengatá, ko ha ngāue ʻi he moʻuí kotoa pea ʻoku kaunga kiate kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutaki kotoa pē ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti. Pea ʻi heʻetau fakalakalaká, ʻoku fakaʻau leva ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau ko ʻeni ne muʻaki poipoila mo taʻe mahinó, ʻo mahino, moʻoni, hangē ʻoku moʻuí, ongoʻi pea mo mahino kiate kitautolú, pea ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻoku tau tuʻu ʻi māmani ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ko e kau fakafofonga ʻo e langí. ʻOku tau ongoʻi kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá ha ongoongolelei taʻengata, pea ʻoku haʻu fakataha ia mo ha ngaahi fuakava mo ha ngaahi fetuʻutaki ʻoku taʻengata.

Ko e ongoongoleleí, ʻi hono fuofua kamatá, naʻe kamata ia, ʻo hangē ko e lea ʻa e palōfitá, ke “liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú mo e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí” [Vakai, Malakai 4:6]. ʻOku ʻikai tonu ke tau toe fehuʻi, ʻo hangē ko e ngaahi kuonga ki muʻá, “Ko hai au?” “Naʻá ku haʻú mei fē?” “Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí?” pe “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ou moʻui aí?” he kuo tau fakapapauʻi ʻetau fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni. Kuo fakamahino mai ia ʻe he ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí. … ʻOku hanga ʻe hono ʻilo ʻo e ngaahi meʻá ni, fakataha mo ha ngaahi meʻa lahi kehe ʻoku tatau mo iá, ʻo taki kitautolu ke tau tūlifua ki he ngāue ʻoku tau faí. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne taʻofi ke ʻoua naʻa tau moʻulaloa ki he ngaahi fakamahamahalo, ngaahi ongo fakatuʻupakē, ngaahi fakakaukau pea mo e ngaahi fakakaukau vale ʻa e tangatá.

ʻI he hili hono fakamāmaʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e moʻoni taʻengatá, kuo tau ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hū atu mo ʻetau ʻamanakí ki he loto [veilí], ʻa ia kuo ʻosi hū ki ai ʻa Kalaisi, ko e takimuʻá, pea ʻi heʻetau ʻilo ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau ngāueʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo ʻitānití, ʻoku tau tūlifua taʻe tuku leva ki ai, ʻo tatau ai pē pe ʻoku loto pe taʻe loto ki ai ʻa e tangatá.7

Kuo ʻosi tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá, ʻa ia ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia, ʻo hangē ko e mahalo ʻa e niʻihi, ke ne fakapōpulaʻi ʻa e tangatá pe ke fakaehauaʻi ʻa e konisēnisi ʻo e tangatá, ka ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e tangata kotoa pē he ʻoku tauʻatāina ʻa e ʻOtuá; koeʻuhí ke nau lava ʻo inu ʻi he ngaahi matavai “ ʻe fakafiefiaʻi ai a e kolo ʻo e ʻOtuá;” [Saame 46:4] ke hiki hake ai kinautolu kae ʻikai fakamoʻulaloaʻi; ke lava ʻo fakamaʻa ai kinautolu kae ʻikai fakaʻuliʻi; ke nau lava ʻo ʻilo ai ʻa e ngaahi fono ʻo e moʻuí pea ʻaʻeva fakatatau mo ia, kae ʻikai ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻoku fakaʻuliʻí pea ʻalu hifo ai ki he maté.8

Tuʻunga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻomi ai kitautolu ke tau feohi mo e ʻOtuá. Hangē ko e lea ʻa e taha ʻo e kau ʻaposetolo he kuonga muʻá: “Kāinga ʻofeina, ko ʻeni ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu, pea ʻoku teʻeki ai hā mai pe te tau hoko ko e hā; ka ʻoku tau ʻilo, ʻo ka hā mai ia, te tau tatau pē mo ia; he te tau mamata totonu kiate ia” [Vakai, 1 Sione 3:2]. Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí, pea kuo fakaava mo e founga ʻo e fetuʻutaki ʻiate kitautolu mo e ʻOtuá; pea kapau te tau moʻuiʻaki ʻetau tui fakalotú te tau mateuteu ʻi he taimi kotoa pē ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻi hono toʻukupú, pea mo ako ai ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo hotau fakamoʻuí fakafoʻituitui, kae ʻumaʻā ʻa e fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá.9

Kuo tau maʻu ʻa e ongoongolelei taʻengatá, ʻa ia tofu pē ne ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sīsuú; pea ko e meʻa ʻeni kuó ne fakamāmaʻi hotau ʻatamaí, fakalahi mo e meʻa ʻoku tau lavá, pea mo ʻomi ha ʻilo ki he kuo hilí mo e kahaʻú, pea kuó ne toe fakahā foki kiate kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku tāpuekina, fakahaofi, maluʻi, pea mo pukepuke ai kitautolu ʻi he founga mo e faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻi ai he ʻaho ní.10

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Palesiteni Teila ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi founga ne mei kehe ai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai haʻo ʻilo ki he ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko atu ʻoku hā ai hono “hiki hake, fakalāngilangiʻi pea mo hakeakiʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa e fāmili ʻo e tangatá”?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e ongoongoleleí ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá pea mo ʻetau fetuʻutaki mo Iá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ʻiló ni ki hotau fakamoʻuí? (Vakai foki, Sione 17:3.)

  • ʻE tokoni fēfē kiate koe haʻo ʻilo ʻoku taʻengata mo taʻe faʻa liliua ʻa e ongoongoleleí? ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻiló ki hoʻo tuí mo e ngaahi fili ʻokú ke faí?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila ʻoku fakataumuʻa ʻa e ongoongoleleí ke “fakatauʻatāinaʻi ʻa e tangatá.” Ko e hā ʻoku fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei ai ʻe he ongoongoleleí? Ko e hā ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu ke tau faí? Te tau lava fēfē ʻo tokoni ke mahino ki he kakai kehé ko e ongoongoleleí ko e tauʻatāina ka ʻoku ʻikai ko e fakataputapui?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke fai ke maʻu ai haʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí? Ko e hā ha meʻa kuo hoko kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ke fakapapauʻi ʻe kei “hokohoko atu ai pē hono nofoʻia kitautolu” ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

  • ʻOku ʻomi fēfē kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke “tau feohi mo e ʻOtuá”?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Sione 8:31–32; 2 Tīmote 1:8–10; 1 Nīfai 10:18–19; 3 Nīfai 27:13–22; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom,sel. G. Homer Durham (1943), 84.

  2. “History of John Taylor: By Himself,” Hisitōlia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue Hisitōlia ʻo e Fāmilí mo e Siasí ʻo e Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 9–10.

  3. The Gospel Kingdom, 93–94.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 20 Tīsema 1881, 1.

  5. Deseret News (Fakauike), 8 Fēpueli 1860, 385.

  6. The Mediation and Atonement (1882), 183, 185–86, 188.

  7. The Gospel Kingdom, 85–86; fakaleleiʻi ʻa e palakalafí.

  8. The Gospel Kingdom, 123.

  9. Deseret News (Fakauike), 8 Fēpueli 1860, 386.

  10. Deseret News (Fakauike), 8 Fēpueli 1860, 386.

ʻĪmisi
Noah preaching

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila ko e ongoongolelei naʻe malangaʻi ʻe Noa mo e kau palōfita kotoa ʻo e kuonga muʻá ko ia “tofu pē ʻeni. … ʻoku lolotonga malangaʻi he taimí ni ki māmani kotoa ke hoko ko ha fakamoʻoní.