Akonaki ʻa e Kau Palesitení
vahe 4: Talangofuá, ko ha Fatongia Toputapu


vahe 4

Talangofuá, ko ha Fatongia Toputapu

Kapau te tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, he ʻikai ke tau manavahē ki ha kovi; he ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti.1

Mei he Moʻui ‘a Sione Teilá

Naʻe fakahā ʻe Sione Teila ha loto talangofua ki he ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí kotoa. Naʻe mahino moʻoni ʻeni ʻi he taimi naʻa ne maʻu ai ʻa e ui ke tuku hono fāmilí kae ngāue maʻá e ʻEikí ʻo hoko ko ha faifekau ʻi ʻIngilaní.

Naʻe maʻu ʻa e ui ko ʻeni ke ngāué ʻi Siulai 1838 ʻi ha fakahā ʻoku hiki ʻi he vahe 118 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ne fekau ai ʻa e kau ʻaposetoló ke nau mavahe ki heʻenau ngāue fakafaifekaú mei he tuʻuʻanga ʻo e temipalé ʻi Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsuli, he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli 1839. Naʻe mātuʻaki faingataʻa moʻoni ke talangofua ki he fekaú ni koeʻuhí ko e fakatangá pea mo hono tuli ʻo e Kāingalotú mei Mīsuli he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39. Ka neongo ia, neongo e fakatuʻutāmaki ne nau fehangahangai mo ia ʻi heʻenau foki ki Mīsulí, ne falala ʻa ʻEletā Teila mo hono kaungā ʻaposetoló ki he ʻEikí ʻo nau kei talangofua pē. ʻI ha kiʻi taimi nounou pē mei he tuʻuapō ʻo e ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli 1839, ne nau foki leva ki Hihifo Mamaʻo ʻo fakataha ʻi he tuʻuʻanga ʻo e temipalé, ʻo nau fokotuʻu ai ʻa e maka-tuliki ki he temipalé pea nau toki mavahe ki Nāvū ke fakahoko ʻenau teuteu fakaʻosi ki heʻenau ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní.2

Naʻe mavahe ʻa ʻEletā Teila ki heʻene ngāue fakafaifekaú mei Monitilousi ʻi ʻAiōuā, ʻa ia ne nofo ai mo hono fāmilí ʻi ha ʻotu fale fakakautau motuʻa he kauvai ʻe tahá, fehangahangai mo Nāvū. Pea neongo ne lolotonga puke mo siʻono fāmilí ʻi he malēliá, naʻe kei talangofua pē ki he uiuiʻi ko ia ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. ʻI heʻene fakamatala ki he fakamamahi ʻo ʻene mavahe mei siʻono fāmilí, naʻá ne pehē: “Naʻe hanga ʻe heʻete fakakaukau atu ki he ngaahi faingataʻa ne nau toki kātekiná, ʻa e taʻe pau ʻo ʻenau hoko atu ʻi he fale ne nau nofo ai he taimi ko iá—ʻa ia ko ha loki taha pē—ʻa e tūkunga ʻo e mahakí, ʻa e masivesiva ʻa e kā- ingá, ʻa ʻenau taʻe malu mei he kau fakatangá, fakataha mo e taʻe pau ʻo e meʻa ʻe ala hoko he lolotonga ʻo ʻeku mavahé, ʻo fakatupu ha ngaahi ongo faikehe ʻiate au. Naʻe toe fakalahi ʻe he ngaahi loto hohaʻa mo e taʻe manongá ni ʻe he lōloa ʻo e taimi pea mo e vaha mamaʻo te mau ʻi aí. Ka naʻe hanga ʻe he fakakaukau ke u ʻalu atu ʻi he fekau ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻo toe ʻahia hoku fonua tupuʻá, ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá pea mo fakaʻilo atu ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá kuó Ne ʻosi fakahā maʻá e fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻo ikunaʻi ha toe faʻahinga ongo pē.”3

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Teila hono iví mei heʻene fakamoʻoni mālohi ki he ongoongoleleí: “ ʻI heʻeku fuofua fanongo ki he ongoongoleleí, ne ueʻi au ke u tala ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku ongo tonu fekauʻaki mo ia. Ne u meimei fakaʻamu pehē ange mai naʻe ʻikai moʻoni. Ka ne u pehē, ‘Kapau ʻoku moʻoni, ‘ʻi heʻeku hoko ko e tangata faitotonú ʻoku ou haʻisia ai ke talangofua ki ai, pe ko ha ʻikai ke u toe falala kiate au.’ ”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku fili ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEikí ke talangofua ki Hono finangaló.

ʻE fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻene taumuʻa makehé, pea mo fakahoko ʻa e meʻa naʻá Ne palaní. ʻOku ʻatautolu ia ke moʻuiʻaki ʻetau tui fakalotú, ke fakahoungaʻi kakato ʻa e ongoongolelei kuo tau maʻú, pea mo talangofua kakato ki hono ngaahi fiemaʻú, talangofua ki hono ngaahi fonó, ʻo leangofua ki hono ngaahi tuʻutuʻuní, pea muimui ki he fakahinohino ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻa ē ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ki he ngaahi fakalilolilo ʻo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahoko totonu hotau ngaahi uiuiʻí, fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ke tau mateuteu ai ke fakahoko ʻetau taumuʻa ʻi māmaní, pea mo malava ke hoko ko ha tāpuaki kiate kinautolu ʻoku tau ʻi honau lotolotongá, mo lilingi atu ʻa e ngaahi tāpuakí ki hotau hakó, pea fakamafola atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e taʻengatá, ʻa ia ne fokotuʻutuʻu ke ne tāpuekina, fakamāmaʻi, fakangeingeiaʻi, pea mo hakeakiʻi kotoa kinautolu te nau talangofua ki aí.5

ʻOku pehē ʻe Sīsū, “Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu pea mou ako ʻiate au, he ʻoku ou anga- vaivai mo anga-malū, pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié” [Vakai, Mātiu 11:29]. Ko e hā ʻa e haʻamonga ko ia ʻoku hili ki he kau muimui ʻo Sīsuú? Tatau tofu pē mo ia kuo hili kiate kimoutolú. … Ko e fakaleá ne peheni: ʻAlu atu ʻi hoku hingoá pea ʻaki hoku mafaí, pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa Hoku laumālié. Pea naʻe hoko ia, pea hoko ai ʻa e kakai ʻo taha pē ʻi he tuí, ʻi he tokāteliné pea mo e tefitoʻi moʻoní, ʻo hangē tofu pē ko e lau ʻa e Folofolá. “Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu.” Ko e hā ia? Naʻá ne pehē, “Monūʻia ʻa e anga-malū: he te nau maʻu ʻa e fonuá. … Monūʻia ʻa e loto maʻá he te nau mamata ki he ʻOtuá. … Monūʻia ʻakinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní he te nau fonu ai” [Vakai, Mātiu 5:5–6, 8]. Ko e faʻahinga haʻamonga ʻeni ne hili ʻe Sīsū kiate kinautolú, pea ko e faʻahinga haʻamonga ʻeni ʻoku hili atu kiate kimoutolú—ke ke manako ki he anga-tonú, tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, moʻui ʻaki hoʻo tui fakalotú pea talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní, ko ha haʻamonga mamafa nai ʻeni? Ko e meʻa ʻeni ʻoku fie maʻu mei he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. “Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu pea ako ʻiate Au!” Naʻe founga fēfē leva ʻEne fakahoko iá? Naʻe talangofua ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí, hili iá peá ne toki ʻamanaki leva ke talangofua ange ʻEne kau ākongá ki Hono finangaló.6

ʻOku ʻomi ʻe he talangataʻa ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ha ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki.

Fakatatau mo e ngaahi fono taʻengata ʻa e ʻOtuá pea mo e faaitaha ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi ai ʻi he ngaahi maama taʻengatá pea mo ʻenau ʻi he funga māmaní, ʻoku totonu ke tau moʻulaloa kotoa ki he fakahinohino mo e tataki ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku tau haʻisia tatau pehē pē ke tau fakafanongo ki heʻene fonó pea mo puleʻi ʻe heʻene ngaahi faleʻí mo ʻene fakahinohinó—pea ʻoku ou toe kiʻi fie fakalahi atu ʻeku fakakaukaú—mei hono ngaohi ʻo e kihiʻi tengaʻi uite ko iá ke tupú, koeʻuhí he ʻikai ke tau lava ʻo fai ia taʻe puleʻi ʻe he ngaahi fono ko ia ʻoku fie maʻu ke ne fakahoko ʻa e tupulaki ko ʻení.

ʻIkai ngata aí, ko e hako kotoa kitautolu ʻo e ʻOtuá, ʻikai ko ia? ʻOku ou tui ʻoku pehē ʻe he folofolá “Ko hono hako foki kitautolu; pea ko e ʻOtua mo e Tamai ia ʻa e laumālie ʻo e meʻa moʻui kotoa pē;” [vakai, Ngāue 17:28; Hepelū 12:9] pea ʻi heʻene hoko ko e ʻOtua mo e Tamai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e meʻa moʻui kotoa peé, pea hili mo ʻene ngaohi ha māmani ke nofo ai ʻa e meʻa moʻui kotoa peé, mo teuteu ʻa e ngaahi meʻa ke moʻui ai ʻa e meʻa moʻui ko iá, ʻa ʻenau meʻakaí, valá, ke nau nonga, fiemālie pea mo fiefiá, pea foaki ange mo e potó kiate kinautolu mo fekau ke nau ʻalu atu ʻo pule ki he ngaahi meʻa lahi ʻo natulá ʻi heʻenau fakaʻaongaʻí, ʻikai ʻoku ʻi ai ʻEne totonu ke Ne tataki mo fakahinohino kitautolu, pea mo kole ke tau talangofua ki Heʻene fonó? Hono ʻikai ko ʻene totonu fakalaó ia, ʻi heʻetau fakakaukau atu ki aí?

ʻOku pehē ʻe māmani, ʻIkai, ʻoku ʻikai Haʻane totonu ki ai; Ko au pē ʻoku pule kia aú; Ko au pē ʻoku pule kia aú; Ko ha taha tauʻatāina au; Te u fili pē meʻa ke u faí, etc. ʻOku ʻi ai ha Kau Māʻoniʻoni ʻe niʻihi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau meimei lea ʻaki ʻa e meʻa tatau; ʻo ʻikai fuʻu aʻu fēfē, ka ʻoku nau loto ke meimei tatau mo ia. “Ko e tangata tauʻatāina au; Te u malaʻia kapau he ʻikai ke u fai e meʻa ʻoku ou loto ki aí, etc.” Te u tala atu ha tafaʻaki ʻe taha ki he fakamatala ko iá. Te ke malaʻia kapau te ke fai ho lotó, tuku kehe kapau te ke loto ke ke fai pea mo tauhi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ke tau lava ʻo maumauʻi ʻene ngaahi fonó taʻe ʻi ai hano nunuʻa pe tāmoloki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻoku ʻi he meʻa kotoa peé. Kapau kuo kouna ʻa natula kotoa ke puleʻi ʻe he fonó pe ko hano tauteá, pea ʻe fēfē hake ai ʻa e tangatá?7

He ʻikai ke tau lava ʻo fai hotau lotó pea maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Ko e toko taha kotoa pē te ne ʻahiʻahiʻi ia te ne ʻilo ʻoku hala ʻene maʻú. ʻE toʻo atu ʻe he ʻOtuá Hono Laumālié mei he kakai peheé, pea ʻe tuku ai kinautolu ke nau hē fano ʻi he fakapoʻulí, pea ʻalu hifo ki he malaʻiá. ʻOku fie maʻu kitautolu ke tau moʻui ʻi ha tuʻunga ʻoku māʻolunga ange, ke tau ongoʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí ia, pea he ʻikai fakangalivaleʻi ia ʻe ha fānau talangataʻa, pē ʻe kinautolu ʻoku fakafepaki ki heʻene ngaahi fonó mo hono lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻamanaki mai ke tau moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú, ke tau talangofua ki Heʻene ngaahi fonó mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.8

Kapau ko ha Kāingalotu kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku mahuʻinga ke tau kamata leva ʻi he feinga ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá he māmaní ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻi he langí: ʻe ʻikai hū ki he puleʻanga ʻo Kalaisí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē, ʻEiki, ʻEikí, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e Tamai ʻoku ʻi he langí [vakai, Mātiu 7:21]. ʻOku tau pehē he taimi ʻe niʻihi te tau lava ʻo fai pē hotau lotó. Te tau lava pē ʻo fai hotau lotó, pea toki fai ʻe he ʻOtuá ia Hono finangaló; ka ʻoku tala mai, ʻe ʻomi kitautolu ʻi he kihiʻi foʻi lea mo e kihiʻi fakakaukau fufū kotoa pē ki he fakamāú,. …

ʻOku ʻikai ke tau ʻi hení kitautolu ke fai hotau lotó, ka ko e finangalo ʻo ʻetau Tamai ʻi he langí. ʻE toki ʻā hake ha kau tangata ʻe niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻoku lelei pē ʻenau angafaí, ʻo fakatatau mo ʻenau laú, “pea fakatatau mo honau lotó,” ʻo toki ʻiloʻi tā naʻe ʻikai ke nau fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Mahalo te nau fakakaukau ne ʻi ai hanau mali mo haʻanau fānau, ka te nau toki ʻā hake ʻo ʻilo tā ʻoku ʻikai ʻanautolu ia, pea kuo mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga lahi ne nau ʻamanaki ke maʻú. ʻI he loto manavaʻofa, pea mo e ngaahi ongo lelei ʻoku tau maʻu ki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ki he kakaí kotoa, ʻoku ʻikai totonu ke tau maumauʻi ai ʻa e fono ʻa e ʻOtuá, maumauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó Ne fokotuʻu mo hono ngaahi nunuʻá. ʻOku ʻamanaki mai ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku lelei ʻi Hono ʻaó, pea kapau he ʻikai pea kuo pau leva ke tau fuesia ʻa e tautea ʻo ʻetau mavahe mei he tefitoʻi moʻoni totonú.9

Kapau ʻe maʻu ʻe he ʻEikí ha kakai ke fakafanongo ki heʻene fonó, ʻe toki lava ke ʻi ai ha faingamālie ke fokotuʻu hono puleʻangá he funga māmaní. Ka ʻikai, ko e founga pē ʻe taha ʻe toki lava ai ʻo fokotuʻu Hono puleʻangá, ko hano toʻo atu ia mei māmani, pe ko hano taʻofi kae ʻoua kuo aʻu ki ha kuonga kehe; he ʻoku faingataʻa ke fokotuʻu hono puleʻangá taʻe ʻi ai ha kakai ʻoku talangofua ki ai. …

… Ko e feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha loto talangofuá, ʻe mavahe mei ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá. He ʻikai ke lava ʻe he kakaí ʻo pukepuke ia kae kei fakafepaki pē ki he kau maʻu mafai mo e ngaahi faleʻi ʻo e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.10

ʻOku ʻomi ʻe he talangofuá ha ngaahi tāpuaki ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitāniti.

Ko e hā e fatongia ʻo e tangatá ʻi hení? Ke talangofua ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi hotau lotolotongá; pea kapau te tau tauhi ai pē ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai totonu ke tau manavasiʻi ki he koví; ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí ʻi he moʻuí ni mo e taʻengatá.”11

ʻOku pehē ʻe Sīsū Kalaisi, “Ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú” (Sione 14:27). Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e melino ko ʻení, ʻokú ne tuku ai ha faʻahinga ivi ʻoku fakanonga pea mo langaki moʻui ki he moʻui ʻanautolu ʻoku nau maʻu iá. ʻOku hangē ia ko e hahau ʻo e pongipongí ki he ʻakau ʻoku fie maʻu ke fuʻifuʻí. Ko e melino ko ʻení ko e meʻaʻofa ʻataʻatā pē ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku toki maʻu pē ia meiate Ia ʻo makatuʻunga ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fonó. Kapau ʻoku loto ha tangata ke ne ʻoatu ʻa e melinó ki hono fāmilí pe ki hono ngaahi kaumeʻá, tuku ke ne tomuʻa fakaili ia ʻi heʻene moʻui ʻaʻaná; he ʻe toki hoko pē ʻa e melino moʻoní ʻo fakatatau mo e pule pea mo e ngaahi mafai totonu ʻo e langí, pea mo e talangofua ki hono ngaahi fonó.12

Kuo mau ʻilo ʻeni, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá; kuo mau ʻilo ko e taimi ʻoku tau tautapa ai kiate Iá ʻokú Ne ongona ʻetau ngaahi lotú; kuo mau ʻilo ko e fiefia taupotu taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻaʻapa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fonó mo ʻEne ngaahi fekaú; kuo mau ʻilo ko ha fatongia kuo tuku mai ke tau feinga ke ʻai ʻa e tangata kotoa pē ke fiefia mo poto, ʻa ia ko e fiefia mo e potó ʻe toki lava pē ke maʻu tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.13

ʻI heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku tau tui ai ki he Ongoongolelei ko ʻeni kuo ʻosi fakafoki maí, pea ʻikai ngata aí, ʻoku tau ʻilo ʻoku tau maʻu ia. Hangē ko ʻení, ʻoku ou fakahoko ia, pea pehē mo kimoutolu foki; pea ʻi he talangofua ki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní pea mo ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻilo ai ʻe kimoutolu Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, pea kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ia, ʻoku tuʻunga ia he ʻoku ʻikai ke mou moʻuiʻaki hoʻomou tui fakalotú mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá; ʻoku folofola ʻa Kalaisí, “kapau ʻe fai ʻe ha taha hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e [ngaahi tokāteliné], ʻo tatau ai pē pe ʻoku mei he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē” [Sione 7:17].14

ʻOku ʻatautolu ke fakahoko totonu ʻa e ngaahi uiuiʻi kuo ui ki-tautolu ki aí, ka ʻo kapau he ʻikai ke tau ʻi he malumalu kotoa ʻo e fakahinohino mo e tataki ʻa e Fungani Māfimafí, he ʻikai ke tau lava ʻo fai ia—ʻa ia ko hono ʻuhingá, ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fakamoʻulaloaʻi kinautolu ki he fono ʻa e ʻOtuá, he ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa ko iá. Ka ko kinautolu ʻoku nau faka-moʻulaloaʻi kinautolu ki he fono ʻa e ʻOtuá, te nau lava ʻo fakahoko faingofua pē ia, he ʻoku folofola ʻa Sīsū: “Toʻo ʻeku haʻa-mongá, pea ako ʻiate au; he ʻoku ou anga-vaivai mo anga-malū: pea te mou maʻu ʻa e fiemālie ki homou laumālié. He ʻoku maʻa-maʻa pē ʻeku haʻamongá, mo maʻamaʻa ʻeku kavengá” [Mātiu 11:29–30]. Ko ʻeni, kapau te tau talangofua ki he ʻOtuá pea ki he Laumālie ʻoku ʻiate kitautolú, ʻe toki tatau ʻetau māmá mo ia ʻoku fakaʻau ke ulo lahi ange ʻi he fakapoʻulí kae ʻoua kuo hoko ʻa e ʻaho haohaoá; ka kapau he ʻikai ke tau talangofua ki he fono mo e folofola pea mo e faʻunga ʻo e Siasí pe Puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga ʻo māmaní, ʻe hoko ʻa e maama ʻoku ʻiate kitautolú ʻo faka-poʻuli, pea hangē ko hono fakamatalaʻí, hono ʻikai lahi ʻa e fakapoʻuli ko iá! [Vakai, Mātiu 6:23].15

Ko e taimi ʻoku loto māʻulalo, maʻa pea mo haohaoa ai ʻa e tangatá, mo kole tokoni ki he ʻEikí, ʻo kumi ki he maama ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne tataki kinautolu ʻi he ngaahi hala ʻo e moʻuí, ke mahino kiate kinautolu ʻEne fonó, ʻEne folofolá mo Hono finangaló—pea talangofua ki ai ʻi hono fakahā kiate kinautolú—ko e kakai peheé, ko e houʻeiki tangata mo e houʻeiki fafine ko ia ʻoku muimui ki he palaní ni, ʻoku meimei lauiafe ʻa e tuʻunga ke mahino ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ko ē ʻoku taʻe tokanga, talatalakehe, fakavalevale pea mo ʻalu heé, fakataha mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie ʻoku foaki maʻanautolú. ʻE fakaʻau ʻa e maama ʻi he kakai ko iá ʻo fakapoʻuli, kae lolotonga iá, ʻoku hangē ʻa e hala ʻo kinautolu kehé ia ko e maama ʻoku ʻāsili ai pē ʻene ngingilá. …ʻo aʻu ki he ʻaho haohaoá. [Vakai, T&F 50:24].16

Ko ʻetau nofo malú, fiefiá, pea mo ʻetau tuʻumālié ʻe fakafuofua ia mei heʻetau talangofua ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fonó, pea ʻoku fakafuofua hotau hakeakiʻi ʻi taimi mo e taʻengatá ʻi he meʻa tatau pē. Kuo tuku ki hotau nimá ha founga, pea tau kole ai ki he Tamaí ke fakaʻatā mai ke tau fai ʻaki ia ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea hangē ko ʻeku laú, ke tau kole kiate Ia ʻetau meʻatokoni faka ʻahó, pea fakafetaʻi kiate Ia koeʻuhí ko ia; ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí. Ne toutou ʻomi kiate kinautolu ʻe he kau ʻāngeló ha mana. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e faʻahinga meʻa momosi uite fēfē ne nau maʻú pea ko hai ne taʻo-meʻa maʻanau-tolú; ka ne nau ʻomi ʻa e maná. “Naʻe ʻikai hano toe kiate ia naʻe tānakí ʻo lahí, pea ko ia naʻe tānaki siʻí naʻe ʻikai [haʻane] masiva” [ʻEkesōtosi 16:18]. ʻOku ou tui ko e meʻa tatau ia ʻoku hoko kiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ʻikai fafanga ʻaki kitautolu ʻe he kau ʻāngeló ha mana, ka ʻoku tauhi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ou ongoʻi ia ʻi he ʻahó kotoa ʻo u fie fakamālōʻia ʻa e huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí; pea kapau te tau [ʻaʻapa] ki he ʻOtuá pea ngāueʻi ʻa e anga māʻoniʻoní, … ʻe hoko kitautolu, kakai ʻo Saioné, ko e kakai tuʻumālie taha ʻi he kakai kotoa pē.17

ʻOku ou manatuʻi hono fuofua malangaʻi mai ʻo e Ongoongoleleí kiate aú—ki muʻa peá u papitaisó; Ne u fanongo ai ki ha lea naʻe meimei peheni: “Sai, ʻoku ʻikai ha meʻa pau ia te mau talaʻofa atu ʻaki kiate kimoutolu, ka ko e hōifua pē ʻa e ʻOtuá ʻo kapau te mou moʻui māʻoniʻoni mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Mahalo naʻa fakatangaʻi, fakamamahiʻi, tukupōpulaʻi, pe fakapoongi kimoutolu koeʻuhí ko e fakamoʻoni te mou fakahokó, pe ko e tui fakalotu ʻoku ui kimoutolu ke mou talangofua ki aí; ka te mau lava ʻo talaʻofa atu kapau ʻe hoko ʻeni, te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”18

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau talangofuá? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuó ne talaʻofa mai kapau te tau talangofuá?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko kuo hā ai haʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e talangofuá? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻokú ke ongoʻi lelei ange ai ʻi he taimi ʻokú ke talangofua aí?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e tauʻatāina ke filí ko ha konga mahuʻinga ʻo e talangofuá? Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu ʻe he talangofuá

  • Oku founga fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he talangofuá ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní? Ko e hā hano kovi ʻo e talangata ʻá ki he fakamoʻoni ʻa ha taha? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Palesiteni Teila ʻi heʻene pehē, “He ʻikai ke lava ʻo fai hotau lotó pea kei maʻu ai pē tāpuaki ʻa e ʻOtuá?”

  • I heʻetau ʻiloʻi ʻe fakafuofua hotau hakeakiʻí mei heʻetau talangofuá, ko e hā te tau lava ʻo fai ke akoʻi ai ʻetau fānaú ʻi he tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku kei fehangahangai ai ʻa e kau talangofuá mo e faingataʻá? (Vakai foki, T&F 58:2–5.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke te kei talangofua ʻi he lotolotonga ʻo e taulōfuʻu ʻo e faingataʻá?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Mātiu 11:29–30; Sione 7:17; 14:15; 1 Nīfai 3:7; ʻAlamā 3:26–27; T&F 58:26–29; 130:20–21

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 212.

  2. Vakai, B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 65–67.

  3. The Life of John Taylor, 67–68.

  4. The Gospel Kingdom, 369.

  5. The Gospel Kingdom, 90–91.

  6. Deseret News (Fakauike), 1 Sānuali 1873, 729.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 8 Sune 1880, 1; ne fakaleleiʻi ʻa e fakapalakalafí.

  8. The Gospel Kingdom, 230.

  9. Deseret News (Fakauike), 2 Siulai 1884, 370.

  10. Deseret News (Fakauike), 9 Sānuali 1861, 353.

  11. The Gospel Kingdom, 212.

  12. The Gospel Kingdom, 319.

  13. The Gospel Kingdom, 30.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 26 Fēpueli 1884, 1.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 24 Māʻasi 1885, 1.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 1 Sānuali 1884, 1.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 14 ʻAokosi 1883, 1.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 28 ʻOkatopa 1884, 1.

ʻĪmisi
boy being baptized

“Kuo mau ʻilo ko e fiefia taupotu taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻaʻapa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻene ngaahi fonó mo ʻene ngaahi fekaú.”