Ngaahi Tokoni Ako
Ngaahi Mapé mo e Fakahokohoko Fakamataʻitohi ʻo e Ngaahi Feituʻu


Ngaahi Mapé mo e Fakahokohoko Fakamataʻitohi ʻo e Ngaahi Feituʻu

ʻE lava ʻe he ngaahi mape ko ʻení ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo lahi ange ki he hisitōlia ʻi muʻa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo e ngaahi folofola naʻe fakahā mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ʻi mui ʻiate iá. ʻOku hanga ʻe hoʻo ʻilo ki he siokālafi ʻo e ngaahi fonua ʻoku fakamatala ki ai ʻa e ngaahi folofolá ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he folofolá.

  1. Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

  2. Palemaila-Manisesitā, 1820–31

  3. Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

  4. Ketilani, ʻOhaiō, 1830–38

  5. Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití

  6. Ko e Hiki Fakahihifo ʻa e Siasí

  7. Mape ʻo e Māmaní

ʻOku lava ʻe he hokohoko fakamataʻitohi ʻo e hingoa ʻo e ngaahi feituʻú ʻo tokoniʻi koe ke ke kumi ʻo ʻiloʻi ʻi he mapé ha feituʻu ʻokú ke kumi. ʻOku fakahā atu ʻi he hingoa taki taha ʻa e fika ʻo e mape ʻoku tuʻu ai ʻa e feituʻu ko iá, pea hoko atu ai mo e feituʻu ʻi he mapé ʻa ia ʻoku maʻu ai iá, ʻa ia ko ha mataʻi tohi ia ʻoku ʻoatu fakataha mo ha mataʻi fika. Hangē ko ʻení, ʻoku fakahā atu ʻa e feituʻu ʻoku tuʻu ai ʻa Footi Holó ko e 6:B1; pea ko e ʻuhinga ia ki he, mape fika 6, mo e sikuea B1. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi sikuea ʻi he mape taki taha, ʻaki haʻo vakai ki he ngaahi mataʻi tohi ʻi ʻolunga ʻi he mapé mo hono fetaulakiʻanga mo e mataʻi fika ʻi he tafaʻaki ʻo e mapé. ʻOku haʻi atu ʻi mui ʻa e ngaahi hingoa kehe ʻoku ui ʻaki ʻa e ngaahi feituʻú; hangē ko ʻení, Kauniseli Palafi (Kanesivili).

ʻE fie maʻu ke ke ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi faʻahinga mataʻi tohi kehekehe ʻi he ngaahi mapé, kae lava ke ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi mape ko ʻení. ʻOku ʻoatu foki mo e ngaahi kī ki he ngaahi mape taki taha ʻo fakatatau ki hono fie maʻú, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ia ʻoku fekauʻaki mo e mape pē ko iá. ʻOku hā atu ʻi lalo ha kī fakahinohino ke ʻiloʻi ai hono ʻuhinga ʻo e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení:

Ko e foʻi piliote lanu-kulokulá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻe ia ha kolo lahi pe ko ha kolo siʻi. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha laine ʻoku tuhu mei he foʻi pilioté ki he hingoa ʻo e koló pe feituʻú.

ʻŌseni ʻAtalanitikí

Ko e faʻahinga mataʻi taipe ʻeni ʻoku ngāue ʻaki ki hono fakahingoa ʻo e ngaahi feituʻu fakasiokālafi, hangē ko e ngaahi ʻōseni, ngaahi tahi, ngaahi anovai, ngaahi vaitafe, ngaahi moʻunga, ngaahi feituʻu maomaonganoa, ngaahi teleʻa, ngaahi toafa, mo e ngaahi ʻotu motu.

Palemaila

ʻOku ngāue ʻaki ʻa e mataʻi taipe ko ʻení ki he ngaahi kolo lalahi mo e ngaahi kolo iiki.

Niu ʻIoke

ʻOku ngāue ʻaki ʻa e mataʻi taipe ko ʻení ki he ngaahi vahevahe fakapolitikale iiki, hangē ko e ngaahi feituʻu fonua, mo e ngaahi siteiti mo e ngaahi vahefonua ʻo e U.S.

Kānata

ʻOku ngāue ʻaki ʻa e mataʻi taipe ko ʻení ki he ngaahi vahevahe fakapolitikale lalahi ange, hangē ko e ngaahi puleʻanga, ngaahi fonua, mo e ngaahi konitinēniti.