2010–2019
Jajerovia piko Hese? Hasýva iporã
Octubre 2017 gua


Jajerovia piko Hese? Hasýva iporã

Jaguereko’ỹre en cuenta pe jahasáva hina, pe hasýva ikatu iporã umi ohóvape tenonde gotyo fe ha confianza reheve Ñandejára ha Iplan rehe.

Añepyrũ mboyve, peteĩ orrepresentavaicha opavave ñandépe, ñaĩva impactado umi devastación oikova’ekuére huracán ha terremoto rupi, ame’ẽse che aguije añete opa umi integrantes de Manos Mormonas que Ayudan-pe ha ifacilitadokuérape, ome’ẽva’ekue ñandéve pytyvõ ha esperanza.

Octubre 2006-pe ame’ẽ che primer discurso conferencia general-pe. Añandu peteĩ mensaje importante Tupao mundial-pe ĝuarã oinkluiva’erã pe afirmación “Ñandejára ojerovia ñanderehe”.

Añetehápe, Ha’e ojerovia ñanderehe heta forma-pe. Ome’ẽ ñandéve Jesucristo Evangelio, ha ko dispensación-pe, iplenitud. Okonfia ñandéve Isacerdocio autoridad ha llave-kuéra ojepuru porã haĝua. Upe pu’aka reheve ikatu jahovasa, jaservi, jarrecivi ordenanza-kuéra ha jajapo konveniokuéra. Okonfia ñandéve Itupao rrestaurádo, pe templo marangatu jepe. Ha’e okonfia Hembiguaikuérape pu’aka osella haĝua, oñapytĩ haĝua ko yvýpe ha toñeñapytĩ yvágape! Ha’e jepe ojerovia ñanderehe ha’e haĝua túva ha sy terrenal, mbo’ehára ha persona responsable Ta’ýra ha tajyrakuéra ñeñangarekógui.

Opa ko’ã año aservi rire Autoridad General ramo heta parte ko mundo-pe, ha’e jepe aikuaaporãve reheve: Ha’e ojerovia ñanderehe.

Ko’áĝa porandu ko conferencia-pe ha’e: “Jajerovia piko ñande Hese?”.

Jajerovia piko Hese?

Presidente Thomas S. Monson py’ỹi ñanemomandu’a: “Ejerovia Jehová rehe opa nekorasõ reheve ha ani rejeko nde arandúre.

“Ehechakuaa chupe opa nde rapekuérape, ha ha’e ombojojáta nde rape.

“Ani ne’arandu ndejupe ĝuarã” ({Proverbios 3:5–7).

Jajerovia piko Imandamientokuéra ha’eha ñane bien-rã? Iliderkuéra, iñimperfectoramo jepe, ñande guia porãtaha? Ipromesakuéra iseguroha? Jajerovia piko ñande Ru Yvagagua ha Jesucristo ñandekuaa ha ñanepytyvõse? Jepe umi prueba, desafio ha momento hasýva mbytépe, jajerovia gueteri piko Hese?

Amañávo tapykue gotyo, umi lección iporãvéva a’aprendékuri umi momento hasyvéva aja, taha’e mitãkariaýicha, peteĩ misión-pe, añepyrũvo peteĩ profesión pyahu, añeha’ãvo amagnifika haĝua che llamamiento, amongakuaávo peteĩ familia tuicha térã añeha’ãvo ha’e haĝua autosuficiente. Hesakã porã pe hasýva iporãha!

Pe hasýva iporã

Peteĩ mba’e hasýrõ ñanemombarete, ñanemo’humilde ha ome’ẽ ñandéve oportunidad jaje’proba haĝua ñandejupe. Ñande pionero-kuéra carro de mano rehegua jahayhuetéva oikuaa Tupãme ijehasa’asyvépe. Mba’ére piko ojagarra mokõi capítulo voi Nefi ha iñermanokuéra ohupyty haĝua umi plancha de bronce ha mbohapy versículo añónte ojapo haĝua Ismael familia tojoaju hendivekuéra desierto-pe? (tojehecha 1 Nefi 3-4; 7:3–5). Ojogua Ñandejára omombaretese hague Nefi-pe ñeha’ã rupive ohupyty haĝua umi plancha.

Nañañemondyiva’erã umi mba’e hasýva ñande rekovépe rehe. Peteĩha konvénio jajapóva Ñandejára ndive ha’e javivitaha pe sacrificio léi. Sacrificio, definición-re, he’ise ñarrenuncia peteĩ mba’e ojeipotaitereíva. Experiencia rupive, jahechakuaa michĩha precio japagava’erã ñakomparávo umi jehovasa oútava upéi rehe. José Smith dirección guýpe oje’e “peteĩ religión noikotevẽiva opa mba’e sacrificio araka’eve ndaipu’akamo’ãi oproduci haĝua fe indispensable tekove ha salvación ĝuarã”1.

Umi mba’e hasýva ndaha’éi desconocido umi Trinidad miembro-kuérape ĝuarã. Tupã pe Túva osakrifika Ita’ýra Unigénito Expiasiõ jehasa’asy hasy’etereívape, kurusúre ñemano jepeve. Escritura-kuérape ñamoñe’ẽ Jesucristo “ohasa’asyva’ekuére o’aprende obediencia” (Hebreos 5:8). Ha’e ohasa’asy voluntariamente pe Expiasiõ agonía. Espíritu Santo oguerekova’erã longanimidad ñane’inspira, momarandu ha guía haĝua, ñande sapy’ánte nañapenái, jajagarravai ha ñanderesarái haĝuante Chugui.

Parte pe Plan-pe

Umi mba’e hasýva ha’e pe plan del Evangelio rehegua. Peteĩ objetivo ko tekove rehegua ha’e jaje’proba haĝua (tojehecha Abraham 3:25. Pokã ohasa’asyve omerece’ỹre Alma tavayguakuéraicha, okañyakue rréi Noé ñañágui oiko haĝuante chuguikuéra lamanita-kuéra esclavo. Umi prueba rupive Ñandejára ombo’e chupekuéra Ha’e ohavira Itavayguakuérape ha o’proba “ipaciencia ha ife” (Mosíah 23:21).

Umi ára vaiete aja Liberty cárcel-pe, Ñandejára ombo’e José Smith-pe “[ogueropu’aka] porã haĝua” (D.y C. 121:8) ha opromete chupe ojaporõ upéicha, “opa ko’ã mba’e oservíta ndéve experiencia ramo, ha ha’éta neñeimeporãrã” (D. y C. 122:7).

Presidente Thomas S. Monson ojerure’asy ñandéve: “…tajaiporavo pe iporã hasýva pe ivaíva hasy’ỹva rangue”2. Ñane templo-kuérare ha’e he’i “ni peteĩ sakrifisio tuichaiterei, ni peteĩ presio hetaiterei ni peteĩ esfuerzo hasyeterei jahupyty haĝua [templo gua] jehovasakuéra”3.

Naturaleza gua mundo-pe, hasýva ha’e círculo de la vida rehegua. Hasy peteĩ ryguasura’ýpe osẽ pe cascarón atãgui, ha katu máva ofasilitarõ chupe, pe ryguasura’y ndoguerekomo’ãi mbarete oñeikotevẽva oikove haĝua. Upéicha avei, pe mariposa ñorairõ osẽ haĝua pe capullo-gui omombarete chupe tekove ovivítavape ĝuarã.

Umi ejemplo rupive jahecha pe hasýva ha’e pe constante! Opavave jaguereko desafio-kuéra. Pe variable ha’e ñane reacción umi mba’e hasýva renondépe.

Algún momento-pe, oĩ hénte Libro de Mormón-pe ohasáva “tuicha ñemuña” ha “heta jehasa’asy” (Helaman 3:34). Mba’éichapa ombohovái hikuái? “…oajuna ha oñembo’e py’ỹi hikuái, ha oñemombareteve ohóvo iñemomirĩme, ha ijeroviarekove hikuái ohóvo Cristo jerovia rehe, omyenyhẽ peve hi’ánga vy’a ha angapyhýgui” (Helaman 3:35). Ambue ejemplo oiko heta año guerra ohasa rire, “…ipukuetereígui ñorairõguasu nefita-kuéra ha lamanita-kuéra apytépe, oĩkuri heta oñembopy’ahatãva ipukuetereímagui pe ñorairõguasu; ha oĩkuri heta omohu’ũva ikorasõ ijeiko’asykuéra rupi, oñemomirĩ meve hikuái Tupã renondépe, jepe ñemomirĩ pypuku reheve” (Alma 62:41).

Opavave ñande jaiporavo ñane reacción hasýva renondépe.

Peñeñangarekóke hasy’ỹvagui.

Ko llamamiento mboyve che ha’ékuri peteĩ asesor financiero Houston, Texas-pe. Amba’apo meme umi multimillonario ndive oguerekóva ipropio negocio. Haimete opavave omopu’ã ijexitoso negocio-kuéra yvyete guive, mba’apo heta ha atã rupive. Pe ambyasýva ha’e ahendu alguno ijapytepekuéra he’íva ombohasy’ỹse ita’yrakuérape. Ndoipotái ita’yrakuéra osufri ha’ekuéraicha. Ambue ñe’ẽme, oipe’áta hikuái ita’yrakuéragui upe mba’e ome’ẽva’ekue chupekuéra éxito.

Ambuéicha, ore roikuaa peteĩ familia ojapova’ekue diferente. Ituvakuéra oñe’inspira J. C. Penney experiencia-pe, oguerekórõ guare ocho año, itúva he’iakue chupe ha’e oĩha responsable económicamente ijehe. Ha’ekuéra ojapo ipropia versión: ojegradua vove cada ta’ýra escuela secundaria-gui, ha’e hikuái responsable económicamente ijehe —ohupyty haĝua educación superior (universidad, posgrado, etc.) ha oñemantene haĝua económicamente (ha’e haĝua autosuficiente añetehápe) (tojehecha D. y C. 83:4). Vy’arã, ita’yrakuéra orreacciona porã. Opavave hikuái ojegradua universidad-pe, ha avei heta ojapo peteĩ posgrado —opa mba’e ijehegui. Ndatapiaitéi ndahasýi, ha katu ojapo hikuái. Ojapo mba’apo atã ha jerovia reheve.

Jerovia ñakonfia haĝua Hese.

Ikatu pe porandu: “Ñakonfia piko Hese?”; iporãve ñamoĩ kóicha: “Jaguereko piko fe ñakonfia haĝua Hese?”.

Jaguereko piko feñakonfia haĝua Ipromesakuéra diezmo reheguáre, pe 90 por ciento ñane aumentogui ha Ñandejára pytyvõ reheve, ñaime porãvetaha pe 100 por ciento ñane aumento anual reheve ñande jeheguinte?

Jaguereko piko fe suficiente ñakonfia haĝua Ha’e oĩtaha ñande jehasa’asy aja (tojehecha Mosíah 24:14), Ha’e oñorairõtaha umi oñorairõvandi ñanendive (tojehecha Isaías 49:25;2 Nefi 6:17, ha Ha’e okonsagrataha ñande jehasa’asy ñane ñeimeporãrã? (tojehecha 2 Nefi 2:2).

Ñamomba’apóta piko fe oñeikotevẽva ñañongatu haĝua Imandamientokuéra, Ha’e ñanderovasa haĝua temporal ha espiritualmente? Ha ñakontinuátapa ñemova’ỹme ipahaite peve Ha’e ñande rrecibi haĝua Ipresenciape? (tojehecha Mosíah 2:41).

Hermano ha hermanakuéra, ikatu jaguereko fe ñakonfia haĝua Hese! Ha’e oipota iporãvéva ñandéve ĝuarã (tojehecha Moisés 1:39). Ha’e ombohováita ñane ñembo’ekuéra (tojehecha D. y C. 112:10). Ha’e okumplíta Ipromesakuéra (tojehecha D. y C. 1:38). Ha’e oguereko pu’aka okumpli haĝua umi promesa (tojehecha Alma 37:16). Ha’e oikuaa opa mba’e! Ha iñimportantevéva, Ha’e oikuaa mba’épa iporãve (tojehecha Isaías 55:8–9).

Peteĩ mundo ipeligrósova

Ñane mundo ko’áĝagua hasy. Oĩ tekovai ojejokokuaa’ỹva, corrupción opa tetãme, terrorismo oĝuahẽva umi tenda isegurovévape, quiebra económica, desempleo, mba’asykuéra, desastres naturales, guerras civiles, líderes iñañáva, etc. Mba’épa jajapova’erã? Ñakañy térã jalucha? Mba’épa oĩ porã? Oimeraẽ decisión ikatu ipeligrosa. Ipeligroso George Washington ha ijehérsitope ĝuarã oñorairõ, ha katu okañy ipeligroso avei ñande ypykue pionero-kuérape ĝuarã. Ipeligrósokuri Nelson Mandela-pe oñorairõ libertad rehe. Oje’e ningo pe ivaíva okakuaa haĝua, peteĩ mba’énte oñeikotevẽ, hénte iguénova tojapo’ỹ mba’eve4.

Ani pekyhyje!

Jajapóvape, ndajadecidíri ni ndaja’actuaiva’erã kyhyje espíritu reheve. Añetehápe, “…nome’ẽiva’ekue ñandéve Tupã espíritu de cobardía” (2 Timoteo 1:7). Pehechakuaápa pe idea “ani pekyhyje” oĩha opa escritura-kuérape?). Ñandejára chembo’eva’ekue desánimo ha kyhyje ha’eha pe adversario rembiporu. Ñandejára mbohovái umi mba’e hasývape ha’e tapeho tenonde gotyo fe reheve.

Mba’épa la hasýva?

Opavave ñande ikatu jaguereko diferente opinión mba’épa la hasýva. Oĩ tapicha opensáva hasyha japaga pe diezmo situación económica ivai jave. Sapy’ánte hasy líder-kuérape ĝuarã oha’arõ umi imboriahúva topaga diezmo. Ikatu alguno-pe ĝuarã hasy oho tenonde gotyo fe reheve omenda térã ifamilia haĝua. Oĩ umi persona hasývape oĩ “konforme [pe mba’e] Ñandejára ome’ẽva [chupekuéra] reheve” (Alma 29:3). Ikatu hasy ñaime konforme ñane llamamiento ko’áĝagua reheve (tojehecha Alma 29:6). Umi Tupaogua medida disciplinaria ikatu ha’ete hasyeterei, ha katu alguno-pe ĝuarã omarka arrepentimiento añete proceso ñepyrũha.

Jaguereko’ỹre en cuenta pe jahasáva hina, umi mba’e hasýva ikatu iporã umi ohóvape ĝuarã tenonde gotyo fe ha confianza reheve Ñandejára ha Iplan rehe.

Che testimonio

Che Hermano ha hermanakuéra, atestifika ko’ã líder oguapýva cherapykuépe oñehenói Tupã rehe. Ideseokuéra ha’e oservi porã haĝua Ñandejárape ha ñaneiptytyvõ ñamoĩ haĝua pe Evangelio ñanekorasõme. Ahayhu ha asostene chupekuéra.

Ahayhu ñande Salvador Jesucristo-pe. Añemaravilla Ha’e ohayhuhague Túvape ha ñanderayhuhague ñandéve oiko haĝuáicha chugui ñande Salvador ha Redentor, ha ojapóvo upéva, ohasa’asyva’erãkuri de tal manera “oryrýi peve hasy rupi ha huguy opa ipirekuáre ha ohasa’asy, tete ha espíritu-pe” ( D. y C.19:18). Upevére, ombohovakévo upe terrible posibilidad ha ohechávo oñeikotevẽha, he’i Túvape: “… no se haga mi voluntad, sino la tuya” (Lucas 22:42).Ajegloria angelkuéra ñe’ẽme: “Ha’e noĩri ko’ápe, orresucita haguére” (Mateo 28:6).

Iñehémplo añetehápe ha’e “pe tape, pe añetegua ha pe tekove” (Juan 14:6). Jaseguívo upe ehemplo ikatu jatopa “py’aguapy ko mundo-pe, ha tekove opave’ỹva mundo oútavape” (D. y C. 59:23). Aseguívo Iñehemplo ha ajapóvo Imbo’epykuéra, aikuaa chejehegui cada uno umi “Ipromesa tuicha ha hechapyrãva” (2 Pedro 1:4) añeteguaha.

Che deseo tuichavéva ha’e apyta Mormón-cha peteĩ Jesucristo discípulo añetéva ramo (tojehecha 3 Nefi 5:13) ha peteĩ ára tahendu Ijurúgui: “Bien, buen siervo y fiel” (Mateo 25:21). Jesucristo rérape. Amén.

Notakuéra

  1. Lectures on Faith (1985), 69.

  2. Thomas S. Monson, “Decisiones”, Liahona, Mayo 2016-gua, pág. 86-pe.

  3. Thomas S. Monson, “El Santo Templo: Un faro para el mundo”, Liahona, Mayo 2011 gua, pág. 92-pe.

  4. Tojehecha John Stuart Mill, Inaugural Address: Delivered to the University of St. Andrews, Feb. 1, 1867</201> (1867), 36.