Pemyandy pende resape
Profetakuéra ñanerenói che hermanakuéra. ¿ Penderekojojátapa? Pehechaukátapa pende fe tesakãme? ¿Pemyandýtapa pende resape?
Ikatu ndapeikuaái kóva, ha katu presidente Monson ha che mellizo. Chereñoihague araitépe – pe horaitépe – norte de California-pe, Thomas S. Monson, oguerekóva 36 años, oñesostenékuri apóstol ipyahuvéva ramo. Ahayhueterei pe joaju especial ha personal aguerekóva Tupã profeta, presidente Monson ndive.
Profetakuéra oñe’ẽ hína kuñanguéra rehe1, ko rreuniónpe pehendúta umi iñe’ẽnguéra. Che texto-pe ĝuarã aháta 40 años tapykue gotyo, peteĩ profesia hechapyrãva ohaiva’ekue presidente Spencer W. Kimball. Setiembre de 1979-pe mokõiha javénte opa tupaogua kuñanguéra ijaty irreunión general-pe. Presidente Kimball opreparákuri idiscurso, ha katu oĝuahẽvo conferencia ára, ha’e oĩ internado hospital-pe, upévare ojerure hembireko, Camila Eyring Kimball-pe, omoñe’ẽ haĝua idiscurso hendaguépe2.
Hermana Kimball omoñe’ẽ profeta ñe’ẽnguéra, omoĩva énfasis influencia oguerekóva SUD kuñanguéra umi yvoragua kuñanguéra iguénava ári pe Salvador segunda venida mboyve. Opakuévo oñeme’ẽ peteĩ tembiapoukapy electrizante tupaogua kuñanguérape, roñeñe’ẽva’ekuégui upe guive
Pehejami tamombe’u michimĩ presidente Kimball he’iva’ekue:
“Ipahápe che hermanakuéra, ha’ese peẽme peteĩ mba’e ndoje’eiva’ekue ko’áĝa peve, térã nahániri kóicha. Tuicha pe tupao ñemotenonde ha kakuaa ára pahápe, ha’éta heta yvoragua kuñanguéra…oñeñandútagui atraída tupaóre heta cantidad-pe. Upéva oikóta tupaogua kuñanguéra ohechaukaháicha tekojoja ha ojapoporãháicha hikuái hekovépe, ha tupaogua kuñaguéra ojehechaháicha distinta ha diferente ramo – porãrã – yvoragua kuñanguéragui.
“Umi yvoragua heroína añetéva apytépe oikétava tupaópe oĩ kuñanguéra ojepy’apyvéva hekojoja haĝua ijegoista rangue. Umi heroína añetegua imirĩ añete, ome’ẽvéva hepy integridad-pe jehecharamo ranguépe…
“…Ha’éta… umi tupaogua kuñanguéra techapyrã ha’étava peteĩ mbarete pohýi tupao kakuaa númerico ha espiritual-pe ĝuarã ára pahápe”3.
Tuichaite declaración profétika piko péva. Arresumi haĝuánte:
-
Umi kuñanguéra relación porã ha’e pe ome’ẽtava tuicha kakuaa oĝuahẽtava tupaópe arykuéra oútavape.
-
Amistad Sociedad de Socorro, Mujeres jóvenes ha Primaria-gua kuñanguéra omopu’ãva umi kuña ha mitãkuña hekojojáva ha idevótava ambue fe ha jeroviagua ndive, ha’éta peteĩ mbarete pohýi tupao okakuaataháichape ára pahápe.
-
Presidente Kimball ohenói ko’ã kuñanguéra ambuégui oúva “heroínas”, ojepy’apyvétava hekojoja haĝua ijegoísta rangue, ohechaukátava ñandéve integridad ovaleveha jehecharamógui.
Che aikuaákuri heta umi kuña iguénavape amba’apo aja yvóra jerére. Iñangirũ ovaleterei chéve ĝuarã, ha peẽ avei peikuaa chupekuéra pende angirũ ha vecinakuéra apytépe. Ikatu ha’e térã ndaha’éi tupaogua miembro ko’áĝaite, ha katu jajoaju hendivekuéra amistad-pe iñimportantevéva. Upéicharamo ¿Mba’éichapa jajapóta ñande papel? ¿Mba’épa jajapova’erã? Presidente Kimball he’i cinco mba’e:
Peteĩha ha’e ñanderekojojava’erã Ñanderekojoja nde’iséi ñandeperfectaha, térã ndajajavyitaha araka’eve. He’ise jaguerekoha peteĩ conección interna Tupã ndive, ñañe’arrepenti ñande pekado ha jejavykuéragui ha ñaipytyvõ kyre’ỹ ñande rapychakuérape.
Kuñanguéra oñe’arrepentiva’ekue okambia historia rape. Aguereko peteĩ angirũ oĩva’ekue peteĩ accidente automovilístico-pe imitãrõ guare ha upégui oiko chugui adicta umi pohã tasype ĝuarãgui. Uperire, itúva ha isy ojedivorsia. Ha’e hyeguasu peteĩ relación mbykymi oguerekova’ekuégui, ha ijadicción okontinua; Ha katu peteĩ pyharépe, ohechakuaa pe hekove sarambikue ha opensa: “Ovaléma”. Ojerure’asy Salvador Jesucristo-pe toipytyvõ chupe. Ha’e he’i ohechakuaaha Jesucristo imbareteveha jepe umi circunstancia ha’e oĩhágui ha ikatuha ojerovia Imbarete rehe oguata aja pe arrepentimiento rapére
Ohojeývo Ñandejárape ha Hapére, ha’e okambia ijistoria rape ha imembykaria’y ha imena pyahu historia rape. Ha’e hekojoja ha oguereko peteĩ korasõ guasu ome’ẽhaĝuáicha tenda umi ojavyva’ekue ha okambiasévape. Opavave ñandéicha, hekove noĩporãmbái, ha katu ha’e oikuaa mba’éichapa oñe’arrepentiva’erã ha oho henonde gotyo.
Mokõiha ha’e ñañe’ẽ porãva’erã. Ñañe’ẽ porã he’ise ja’e hesakã umi ñañandúva peteĩ mba’ere ha mba’érepa. Ko año ñepyrũme, che página Facebook-pe peteĩva omoĩ peteĩ comentario oñe’ẽ vaíva cristianismo rehe. Amoñe’ẽ ha chemolesta’imi, ha katu napenáinte hese. Upevére, peteĩ che conocida, ndaha’éiva ñande fe rehegua ombohovái icomentario reheve. Ha’e ohai: “[Upéva ha’e] exactamente opuesto Jesús orrepresentávagui; hi’épokape Ha’e …Irradikal’akue…Ha’e ningo otratákuri opavavépe ko mundo-pe ojojapaite… [Oñe’ẽ] [umi] kuña rekovaíva ndive, [okaru] umi recaudador de impuesto ndive…oipyso amistad kuña ha mitãnguéra ha’eñóvape… [ha] ome’ẽ ñandéve pe Buen Samaritano ñemombe’u… Upéicharamo…cristiano añetéva ningo oñeha’ãmbaiteva’erã ha’e haĝua umi hénte ohayhukuaavéva ko mundo-pe” Amoñe’ẽvo upéva, apensa: “¿Mba’ére piko ndachéi oha’iva’ekue upéva ra’e?”.
Opavave ñande tekotevẽ ja’eporãkuaa mba’érepa jajerovia. ¿Mba’éichapa peñeñandu Jesucristo rehe? ¿Mba’érepa peime gueteri Tupaópe? ¿ Mba’érepa peguerovia Libro de Mormón ha’eha Escritura? ¿Moõguipa pe hupyty py’aguapy? Mba’érepa iñimportante pe profeta oguereko mba’e he’iva’erã 2017-pe? Mba’éichapa peikuaa ha’e ha’eha peteĩ profeta añetegua? Peipuru pende ñe’ẽ ha pende pu’aka peje haĝua umi medios sociales-pe peñandúva ha peikuaáva, ñemongeta trankilo-pe pene angirũ ha nietokuéra ndive. Peje chupekuéra mba’érepa peguerovia, mba’éichapa peñeñandu, pendepy’amokõirõkuri alguna ves mba’éichapa peho tenonde gotyo, mba’épa he’ise Jesucristo peẽme ĝuarã. He’ihaguéicha apóstol Pedro: “Ani pekyhyje…ha katu pemomorã Tupã Ñandejárape pene korasõme, ha peime tapiaite preparado pembohovai haĝua…opavave odemandáva peẽme mba’érepa pe esperanza oĩva pendepype”.4
Mbohapyha ñandediferenteva’erã Pehejami tamombe’u peẽme oikova’ekue julio ohasava’ekuépe Panama City playa, Florida-pe.5 Ka’arulado, Roberta Ursev ohecha imembykuéra mokõi osapukái ojerurévo socorro 90 mtr. rupi mombyry mar-pe. Ojagarra chupekuéra peteĩ corriente atã ogueraháva hína chupekuéra mar ryepy gotyo. Peteĩ matrimono oĩva ijypýpe oipytyvõse chupekuéra ha ha’ekuéra avei ojejagarra pe corriente-pe. Familia Ursev miembrokuéra ojepoi oipytyvõ haĝua umi ojehechavaívape ha pya’eterei 9 persona opyta atrapado pe contracorriente ryepýpe.
Ndaipóri sã ni salvavida. Policia ojerurékuri peteĩ yga de rescate, ha katu umi hente mar-pe oñorairõma hína 20 minuto; ikane’õvúma hína ha oho yguýpe. Umi omañava apytépe oĩkuri Jessica Mae Simmons; ha’e ha iména oguereko peteĩ idea ojapo haĝua peteĩ cadena humana. Osapukái umi hénte oĩva playa-pe oipytyvõ haĝua chupekuéra ha docena hentekuéra ojoaju ojojyváre ha oguata mar gotyo. Jessica he’i peteĩ diario-pe: “Ahecha umi hente diferente raza ha genero-gua ojoajúvo oipytyvõ haĝua hénte ha’ekuéra ndoikuaai’etévape hechapyrãiterei!” 6. Peteĩ cadena de 80 persona ojeipyso umi o’ytáva gotyo. Pemañami pe momento ojeguerovia’ỹva ra’anga.
Opavave upe playa-pe opensakuaákuri soluciones comunes rehente ha oĩ paralizado, ha katu peteĩ matrimonio, peteĩ fracción de segundo-pe, opensa peteĩ solución idiferénteva. Mba’epyahu’apo ha jejapo ha’e dones espirituales. Ñañongatúvo ñande konveniokuéra ikatu ñande diferente ambuekuéragui ñande cultura a sociedad-pe, ha katu ome’ẽ ñandéve acceso inspiración-pe ikatu haĝua ñapensa solución ha metodokuéra idiferénteva. Ndatapiaitéi jahaporãta umi yvoragua ndive, ha katu ñanediferente, mba’e porãrãme, ikatu ha’e peteĩ salvavida sã ambuéva oñeha’ãvape ĝuarã.
Irundyha, ñanedistintava’erã Distinta he’ise ojehechakuaa ñandedefinida porãha. Ahami jeýta Jessica Mae Simmons historia pe playa-pe. Pe cadena humana ojeipyso aja umi o’ytáva gotyo, ha’e oikuaa oipytyvõkuaataha. Jessica Mae he’i: “¡Ajokokuaa che respiración ha ambojere peteĩ piscina olímpica! [Asẽkuaa contracorrientegui]. Aguerahakuaáta [umi o’ytávape] cadena humana peve.” 7 Ha’e ha iména ojagarra umi surf tabla ha o’yta pe cadena ikére oĝuahẽ meve umi o’ytáva oĩháme ha upéi ogueraha chupekuéra peteĩ teĩ cadena peve, ogueraháva chupekuéra playa seguridad-pe. Jessica oguereko peteĩ katupyry idisntíntova: o’ytakuaa corriente contra-pe.
Pe evangelio restaurado idefinidoporã, ha katu ñande ñaneresakãva’erã mba’éichapa jasegui. Jessica opractikahaguéicha natación, japracticava’erã javivi haĝua pe evangelio emergencia oĝuahẽ mboyve, ikatu haĝuáicha, kyhyje’ỹre, ñanembarete porã ñaipytyvõ haĝua ambuekuérape ojegueraharõ umi corriente atãre.
Ha ipahápe, quintoha jajapo peteĩha guive irundyha peve vy’a reheve. .Javy’a nde’iséi ñamoĩ pukavy gua’u ñande rováre oimporta’ỹre mba’épa oiko hína, ha katu he’ise ñañongatu Tupã ley-kuéra ha ñamopu’ã ha ñamokyre’ỹ ñande rapichakuérape.8 Ñamopu’ãrõ ambuekuéra mba’e pohýi, upéva ohovasa ñande rekove umi jehasa’asy ndaikatuiháicha ojoko. Amoĩ peteĩ presidente Gordon Hinckley ñe’ẽ ahechakuaahápe ára ha ára; ha’e he’i: “…ndaikatúi ñamopu’ã mba’eve pesimismo ha cinismo reheve. Ñamaña optimismo reheve, ñamba’apo fe reheve, ha umi mba’e oiko.” 9
Peteĩ techapyrã upe espíritu vy’a ha optimista rehegua che aikuaáva ha’e peteĩ mitãkuña de 13 hérava Elsa, ifamilia ováva hína Baton Rouge, Luisiana-pe, 2.900 kilometros iñamigakuéragui. Hasýko hína java peteĩ tenda pyahúpe jaguerekorõ 13 año. Elsa oñeñandu insegura pe jeva rehe, upévare itúva ome’ẽ chupe peteĩ jehovasa. Pe jehovasa javeite isy telefono orrecibi peteĩ texto. Mitãkuñanguéra oikóva upe barrio Lusiana-pe omondo ko ta’anga he’íva: “Por favor, !evamína ore barrio-pe!”10
Ko’ã mitãkuña iñoptimista Elsa ogustataha chupekuéra ndoikuaairõ jepe gueteri chupe. Ikyre’ỹ ome’ẽ Elsa-pe optimismo ijeva oúva rehe ha ombohovai iñembo’e osẽporãtapa opa mba’e.
Oĩ peteĩ mbarete oúva vy’a ha optimismo-gui ñanderovasáva ñandéve ha avei omopu’ãva opa umi oĩva ñande jerérepe. Oimeraẽ mba’e michĩrõ jepe pejapóva pembohesape haĝua vy’apavẽ añetéva ambuévape, ohechauka pejagarraha hína pe antorcha Pte. Kimball omyandyva’ekue.
Che aguerekókuri 15 año president Kimbal ome’ẽrõ guare upe discurso. Upe guive, ore, oreĝuaiĝuivéva 40 año-gui, rogueraha hína upe president Kimball tembiapoukapy. Ko’áĝa, ahechávo umi oguerekóva 8, 15, 20 ha 35 año, ambohasáta peẽme upe antorcha. Peẽ ha’e umi Tupaogua liderkuéra oútava, pendehegui odependéta pegueraha haĝua tenonde gotyo upe tesape ha ha’e haĝua upe profesia kumplimiento. Ore, rohasámava 40 año, rombojoaju ore jyva pende jyva rehe ha roñandu penembarete ha pu’aka. Roikotevẽ penderehe.
Pehendumi ko escritura oĩva D y C 49:26–28-pe. Ikatu ojehaiva’ekue ambue circunstancia guýpe, ha katu ko pyharépe, Espiritu Santo rupive, aipota pejagarra pende llamamiento personal ramo ko obra marangatúpe.
“Péina ápe , ha’e peẽme, tapeho ha’ehaguéicha peẽme; peñe’arrepenti opa pene angaipakuéragui; pejerure ha pehupytýta; pembota ha ojeipe’áta peẽme.
“ Péina ápe, aháta penerenonderã ha ha’éta pende rretaguardia; ha aiméta pende apytépe ha napeñekonfundimo’ãi.
“Péina ápe, Che ha’e Jesucristo, ha pya’éma aju”.11
Che poro’invita opavave peẽme peñemoĩ haĝua umi tenda peñandutahápe pe mborayhu porã Tupã oguerekóva penderehe. Ndaikatúi peñemoĩ mombyry upe mborayhúgui. Peñandurõ Imborayhu, pehayhurõ Chupe, peñe’arrepentíta ha peneñe’ẽrendúta Hembiapoukapykuérare. Peneñe’ẽrendurõ Hembiapoukapykuérare, Ha’e ikatu pendeipuru Hi’óbrape. Hi’óbra ha Igloria ha’e kuñanguéra ha kuimba’ekuéra exaltasiõ ha vida eterna.
Profetakuéra ñanerenói che hermanakuéra. ¿ Penderekojojátapa? Pehechaukátapa pende fe tesakãme? Pegueropu’akátapa ha’e haĝua distinta ha diferente? Pehasa’asyrõ jepe ¿oguerútapa pende vy’a umi ambuévape iguéna ha ipy’aporã ha oikotevẽva pende amistad rehe? ¿Pemyandýtapa pende resape? Atestifika Ñandejára Jesucristo ohotaha ñande renondépe ha oĩta ñande apytépe.
Ampopaha ñande profeta jahayhuetéva, Thomas S. Monson ñe’ẽ reheve: “Che hermanakuéra pohayhuetéva, kóva ha’e pende ára, pende tiempo.”12 Jesucristo rérape, amen.