Konafesi Aoao
Aoao Atu i le Ala a le Faaola
Konafesi aoao ia Aperila 2021


Aoao Atu i le Ala a le Faaola

O le tiutetauave ua faalagolago lea i luga o i tatou taitoatasi e mulimuli i le faataitaiga a le Matai ma aoao atu e pei o Ia.

Faiaoga Tulaga Ese

I ni nai masina talu ai, sa fautua mai ai e se tasi sa ma vasega mai lo’u nuu o Overton, Nevada, ma te tuufaatasia se meaalofa o le Kerisimasi mo lo matou faiaoga pele o le vasega faataitai, o lē sa faamanatuina talu ai nei lona aso fanau lona 98. Sa ia aoaoina i matou ina ia agalelei, o le taua o sina malolo lelei, o le olioli i le susu ma le masi kalama, ma ia alofa le tasi i le isi. Faafetai lava, Sister Davis, i lou avea ai ma se faiaoga lelei tele.

Ata
Sister Davis

Sa i ai se isi o’u faiaoga tulaga ese a o auai i le Kolisi o Ricks i le tele o tausaga ua mavae. Sa ou sauni e auauna atu i se misiona ma sa ou manatu o le a fesoasoani le auai i se vasega sauniuni faafaifeautalai. O le mea na ou oo i ai na suia ai lou olaga.

Mai le aso muamua o le vasega, na ou iloa ai sa ou i ai faatasi ma se faiaoga maoae. O le faiaoga o Uso F. Melvin Hammond. Sa ou iloa sa alofa Uso Hammond i le Alii ma sa ia alofa ia te a’u. Sa mafai ona ou vaaia i ona fofoga ma lagonaina i lona siufofoga. Pe a oo ina ia aoao mai, sa faamalamalama e le Agaga lo’u mafaufau. Sa ia aoao mai le aoaoga faavae, ae sa ia valaaulia foi a’u e aoao e a’u lava ia. O lena valaaulia na fesoasoani ia te a’u e iloa manino ai lo’u tiutetauave e aoao e a’u lava ia le aoaoga faavae a le Alii. O lena aafiaga na suia ai a’u e faavavau. Faafetai lava, Uso Hammond, mo le aoao mai i le ala a le Faaola.

Uso e ma tuafafine, e tatau i tagata uma ona maua lenei ituaiga o aafiaga o le aoaoina i le fale ma i le lotu.

O le folasaga i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u ua tuuina mai ai se vaaiga mamao o mea e mafai ona ausia e aoao atu faaKeriso. “O le faamoemoega o le aoao mai ma le aoao atu uma o le talalelei o le faalolotoina lea o lo tatou liua ia Iesu Keriso, ma fesoasoani ai ia tatou avea atili ai e faapei o Ia. … O le ituaiga aoaoina o le talalelei lea e faamalolosia ai lo tatou faatuatua ma taitai atu ai i le vavega o le liua e le tupu i se taimi e tasi. E oo atu i talaatu o se potuaoga i le loto o se tagata ma le aiga.”1

Ua ta’u mai e tusitusiga paia e faapea, o le galuega a le Faaola i Amerika anamua sa matua aafia ai [tagata] ma sa salalau atu “sa liliu tagata uma i le Alii, i luga o le laueleele atoa, o sa Nifaē uma ma sa Lamanā, ma sa leai ni finauga ma ni feteenaiga i totonu ia te i latou, ma sa faamaoni tagata uma o le tasi i le isi i fealoaiga na latou fai.”2

E mafai faapefea e lo tatou aoao atu ona i ai se aafiaga faapena ia i latou tatou te alolofa i ai? E mafai faapefea ona tatou aoao atili e pei o le Faaola ma fesoasoani i isi ia loloto le liuaina? Faataga a’u e tuuina atu ni nai fautuaga.

Faataitai i le Faaola

Muamua ma le aupito sili, ia fai ma ou lava tiutetauave lou aoaoina o mea uma e te mafaia e uiga i le Faiaoga o Faiaoga Lava Ia. Na faapefea ona Ia faaalia le alofa mo isi? O a ni o latou lagona ina ua Ia aoao atu? O a mea na Ia aoao atu? O a Ona faamoemoega mai ia i latou na Ia aoaoina? A uma ona e suesue i fesili e pei o nei, iloilo ma fetuunai le auala e te aoao atu ai ina ia avea atili e faapei o Ia.

Ua saunia e le Ekalesia le tele o punaoa mo le aoao atu i le polokalama o le Gospel Library ma i luga o le ChurchofJesusChrist.org. O se tasi o na punaoa ua faaulutalaina o le Aoao Atu i le Ala a le Faaola. Ou te valaaulia outou ia faitau ma suesue i ona upu uma. O ona mataupu faavae o le a fesoasoani ia te oe i au taumafaiga ia avea atili ai e faapei o Keriso i lau aoaoga.

Tatala le Mana o Aiga

O le isi fautuaga e mafai ona faapupla atu i se aafiaga na ou maua i ni nai masina talu ai ina ua ou asia se uo pele. Sa mafai ona ou faalogo atu i lana avā i le pito i tua o talanoa ma se tasi lea na ou vave faamavae ai ina ia mafai ona ia toe foi atu i lona aiga.

I se itula pe a mulimuli ane na ou maua ai lenei feau tusitusia mai i lona faletua agalelei, “Brother Newman, faafetai i lou sau. Sa tatau ona matou valaaulia oe i totonu, ae ou te fia faasoa atu ia te oe mea sa matou faia. Talu mai le faamai oti sa matou talanoaina le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u ma le ma fanau matutua i Aso Sa uma i le Zoom. E moni lava ua faia ai vavega. Ou te manatu o le taimi muamua lea ua faitau ai e le ma tama teine lava ia le Tusi a Mamona. I le asō, o le lesona mulimuli lea i le Tusi a Mamona ma na matou faamaeaina i le taimi na e sau ai. … Sa ou manatu o le a e fia faalogo i le ala ua saunia ai e le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, le Zoom, le avanoa i le taimi sa’o e suia ai se loto. … Ua uunaia ai a’u e mafaufau pe fia ni vavega laiti na tutupu i lenei taimi uiga ese.”

E foliga mai ia te aʻu o se faataunuuga lea o le folafolaga na faia e Peresitene Russell M. Nelson ia Oketopa 2018. Sa ia saunoa mai o le aoaoina o le talalelei e faatotonugalemu i le aiga, ma lagolagoina e le Ekalesia “ua i ai le gafatia e tatala mai ai le mana o aiga, pe a mulimulitaia e aiga taitasi ma le toto’a ma le faaeteete ina ia liua o latou fale i se malutaga o le faatuatua. Ou te folafola atu pe a e galue filiga e toe faafou lou fale e avea ma se nofoaga autu e aoaoina ai le talalelei, i le gasologa o taimi o le a avea ou aso Sapati ma aso fiafia. O le a fiafialau fanau e aoao ma ola i aoaoga a le Faaola. … O suiga i lou aiga o le a iloga ma tumau.”3 E maeu lea folafolaga mamalu!

Ina ia suia moni le olaga, o le liua ia Iesu Keriso e tatau ona aofia ai o tatou agaga atoa ma faatumulia ai vaega uma o o tatou olaga. O le mafuaaga lea e tatau ai ona taulai atu i le totonugalemu o o tatou olaga—i o tatou aiga ma maota.

Manatua o Le Liua E Patino

O laʻu fautuaga mulimuli ia manatua o le liuaina e tatau ona sau mai totonu. E pei ona faapupula mai i le faataoto i taupou e toasefulu, e le mafai ona tatou tuuina atu i se isi le suauu o lo tatou liua, e pei ona tatou mananao i ai. E pei ona aoao mai Elder David A. Bednar: “O lenei suauu taua e maua i le tasi le mataua i le taimi … i le onosai ma faifai pea. E leai ni auala ‘alo o i ai; leai ni taimi faafuasei e tapena ai.”4

O leSau, Mulimuli Mai ia te A’u e faavae i lena upumoni. Ou te faatusaina i le agelu sa fesoasoani ia Nifae e aoao e uiga ia Iesu Keriso i le faapea atu, “Vaai ia!”5 E pei o lena agelu, ua valaaulia i tatou e le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u e vaai i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso nei ina ia mafai ona maua le Faaola ma faalogo ia te Ia. E pei o Nifae, o le a aoaoina patino i tatou e le Agaga a o faitau ma mafaufau loloto i le afioga a le Atua. O leSau, Mulimuli Mai ia te A’u o le amataga lea o le a fesoasoani ia i tatou taitoatasi e maulu loloto i le vai ola o aoaoga faavae a Keriso.

E tutusa lava le tiutetauave o se matua i le tele o auala. E maua e tamaiti le tele o mea mai o latou matua, ae o se molimau e lē o se tasi o ia mea. E le mafai ona tatou tuuina atu ia tatou fanau se molimau pe faamalosia se fatu ina ia ola. Ae e mafai ona tatou tuuina atu se siosiomaga faafaileleina, ma le eleele lelei, e leai ni vaotuitui o le a “fetinaiina ai le upu.” E mafai ona tatou tauivi e fatu ni tulaga lelei ina ia mafai ai e a tatou fanau—ma isi tatou te alolofa i ai—ona maua se avanoa mo le fatu, “e [faalogo] i le upu, ma [malamalama] i ai”6 ma iloa ai mo i latou lava “ua lelei le fatu.”7

Ata
O Brother Newman ma lona atalii o Siaki

I ni nai tausaga ua mavae, sa ma maua ai ma lou atalii o Siaki le avanoa e taaalo tapolo ai i le Malae Tuai i St. Andrews i Sikotilani, lea na amata ai le taaloga tapolo. Sa ofoofogia! Ina ua ou foi mai, sa ou taumafai e faaali atu i isi le ofoofogia ma le taua o le aafiaga. Ae sa le mafai ona ou faia. Sa matuai le lava ia ata pu’e, vitio, ma a’u faamatalaga aupito sili. Na iu lava ina ou iloaina na o le pau le ala mo se tasi ia iloa ai le tulaga maoae o St. Andrews o le oo i ai—o le vaai atu i le telē o le malae [tapolo], manavaina le ea, lagonaina le savili i o latou foliga, ma ni nai ta sese i pu oneone [o le malae] ma togavao mafiafia, lea na matou faia ma le matuai lelei.

E faapena foi i le afioga a le Atua. E mafai ona tatou aoao atu [afioga a le Atua], e mafai ona tatou talai atu e mafai ona tatou faamalamalamaina. E mafai ona tatou talanoa i ai, e mafai foi ona tatou faamatalaina, e mafai foi ona tatou molimauina. Ae seʻi vagana ua lagona e le tagata le afioga paia a le Atua o to ifo i luga o lona agaga e pei o le sau mai le lagi e ala i le mana o le Agaga,8 o le a pei o le tilotilo i se kata o ata matagofie poo ni ata o le tafaoga a se isi tagata. E tatau ona e alu lava oe iina. O le liua o se malaga patino—o se malaga o le faapotopotoina.

O tagata uma o e aoao atu i le aiga ma i le lotu e mafai ona ofoina i isi le avanoa e maua ai o latou lava aafiaga faaleagaga. E ala mai i nei aafiaga, o le a latou “iloa ai le moni o mea uma” mo i latou lava.9 Na aoao mai Peresitene Nelson: “Afai e i ai ni au fesili faamaoni e uiga i le talalelei po o le Ekalesia, a o e filifili e faamuamua le Atua, o le a taitai atu oe e maua ma malamalama i upumoni atoatoa e faavavau ia o le a taialaina lou olaga ma fesoasoani ia e tumau mausali ai i luga o le ala o feagaiga.”10

Ia Matuai Faalelei Atili le Aoao Atu

Ou te valaaulia taitai ma faiaoga i faalapotopotoga uma o le Ekalesia ina ia fefautuaai faatasi ma matua ma le autalavou ina ia mafai ona faaleleia atili le aoao atu i tulaga uma—i siteki, i uarota, ma i aiga. O le a ausia lenei mea e ala i le aoao atu o le aoaoga faavae ma valaaulia talanoaga e tumu i le Agaga e uiga i upumoni na aoao mai e le Agaga Paia ia i tatou i taimi toafilemu o a tatou suesuega faaletagata lava ia.

Au uo pele ia Keriso, o le tiutetauave ua faalagolago lea i luga o i tatou taitoatasi e mulimuli i le faataitaiga a le Matai ma aoao atu e pei o Ia. O Lana ala o le ala moni lea! A o tatou mulimuli ia te Ia “a oo ai ina afio mai o ia o le a tatou faapei o ia, ona o le a tatou vaai ia te ia e pei ona i ai o ia; tau ina ia tatou maua lenei faamoemoe; tau ina ia mafai ona faamamaina i tatou e pei lava ona mama o ia.”11 I le suafa o Ia o le ua toetu, le Faiaoga o Faiaoga Lava Ia, o Iesu Keriso, amene.