Konafesi Aoao
O Le Malaga Patino a se Atalii/Afafine o le Atua
Konafesi aoao ia Aperila 2021


O Le Malaga Patino a se Atalii/Afafine o le Atua

I le avea ai ma fanau o le feagaiga a le Atua, tatou te alolofa, faamamalu, faafailele, puipuia, ma talileleia na agaga o loo o mai mai le muai olaga.

Na tofu aafia i tatou taitoatasi i le faama’i oti i le lalolagi atoa, a o masi’i ma le le faamoemoeina o se aiga ma uo i talaatu o le olaga nei. Se’i ou faailoa atu le toatolu tatou te matua misia, e avea ma sui o i latou tatou te matua alolofa i ai.

Ata
Uso ma Tuafafine Nsondi

O Uso Philippe ma Tuafafine Germaine Nsondi lenei. O Uso Nsondi, sa auauna atu o se peteriaka o le Siteki a Pasavili Kongo i le taimi na maliu ai. O ia o se fomai o sēe sa faasoa atu ma le agalelei ana taleni i isi.1

Ata
Clara Ruano de Villareal

O Tuafafine Kalala Ruano de Villareal mai Tukana, Ekuatoa. Sa ia taliaina le talalelei toefuataiina i le 34 o ona tausaga ma o se taitai alofagia. Sa faatofa atu i ai lona aiga i le lagiina o le viiga sa ia fiafia lava i ai, “Ua Ou Iloa Lo’u Faaola. ”2

Ata
Ray Tuineau ma lona aiga

O Uso Ray Tuineau lea mai Iuta, ma lona aiga matagofie. Fai mai lona faletua o Iulieta, “Ou te manao i [a’u tama] e [manatua o lo latou tama sa taumafai lava e faamuamua le Atua.”3

Na fetalai mai le Alii, “Ia outou nonofo faatasi i le alofa, ia outou fetagisi ai i le toesea o i latou o e e oti.”4

A o tatou fetagisi, tatou te olioli foi i le Toetu mamalu o lo tatou Faaola. Ona o Ia, e faaauau ai pea e a tatou uo ma e pele ia i tatou la latou malaga faavavau. Pei ona sa faamatala mai e Peresitene Iosefa F. Samita, “E le mafai ona tatou faagaloina i latou; e le uma foi lo tatou alolofa ia i latou. … Ua latou agaigai i luma; o loo tatou agaigai i luma; o loo tatou tuputupu ae e faapei ona latou tuputupu ae.”5 Na saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson: “O o tatou loimata o le faanoanoa … o le a liua i loimata o le faamoemoe.”6

Ua Tatou Iloa e uiga i le Olaga a o lei Fananau Mai

O le a le gata ina faateleina e la tatou vaaiga faavavau lo tatou malamalama ia i latou o e o faaauau pea la latou malaga i talaatu o lenei olaga, ae e talaia ai foi lo tatou malamalama e uiga ia i latou e fou i la latou malaga ma ua faatoa ulufale mai i le olaga nei.

O tagata taitoatasi e sau i le lalolagi, o se atalii po o se afafine tulagaese o le Atua.7 E lei amataina la tatou malaga i le fanau mai. Ae tatou te lei fananau mai, sa tatou faatasitasi i se lalolagi o tapenaga lea na tatou “maua ai a [tatou] lesona muamua i le lalolagi o agaga.”8 Na ta’u atu e Ieova ia Ieremia, “Na a’u iloa oe a o lei faia oe e au i le manava; na au faapaiaina oe a o lei fanau mai oe.”9

Atonu e fesili nisi pe na amata le olaga i le faufauina o se ‘alu’alutoto, pe pe a amata ona tata le fatu, pe o le taimi ua mafai ai ona ola le pepe i fafo o le manava, ae mo i tatou, e leai se fesili aua o afafine ma atalii agaga o le Atua o loo i ai i a latou malaga patino e o mai i le lalolagi e maua se tino ma le poto masani i le olaga faitino.

I le avea ai ma fanau o le feagaiga a le Atua, tatou te alolofa, faamamalu, faafailele, puipuia, ma talileleia na agaga o loo o mai mai le muai olaga.

O Le Sao Ofoofogia a Tamaitai

Mo se tamaitai, o le maua o se tamaitiiti e mafai ona avea o se osigataulaga tele faaletino, faalelagona, ma faaletamaoaiga. Tatou te alolofa ma faamamalu i tamaitai maoae o lenei Ekalesia. Faatasi ai ma le atamai ma le poto, tou te tauaveina avega mamafa o o outou aiga. Tou te alolofa i isi. Tou te auauna atu. Tou te ositaulaga. Tou te faamalolosia le faatuatua, auauna atu ia i latou e le tagolima, ma e tele lo outou sao i nuu.

O Le Tiutetauave Paia o le Malupuipuia o le Ola

I le tele o tausaga ua mavae, i le loloto o ona lagona popole i le tele o faapau pepe i le lalolagi, sa saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley i tamaitai o le Ekalesia ma upu e talafeagai mo i tatou i aso nei. Na ia saunoa: “Outou na o ava ma tina o taula o le aiga. Tou te fanauina fanau. Se tiutetauave paia ina a tele naua. … O le a le mea ua tupu i lo tatou talisapaiaina o le paia o le ola o le tagata? O le faʻapau pepe o se mea faatiapolo, mataga ma moni ma inosia, lea ua lilofia ai le lalolagi atoa. Ou te aioi atu i tamaitai o lenei Ekalesia e aloese mai ai, ia tutu i luga aʻe, ia taumamao ese mai na tulaga fetuutuunai ia e foliga mai ai e manaomia. Atonu e i ai ni nai tulaga e ono mafai ai ona tupu, ae e matuai faatapulaaina lava.10 … O outou o tina o atalii ma afafine o le Atua, e paia o latou olaga. O le malupuipuia o i latou o se tiutetauave foaʻi mai le Atua lea e le mafai ona tuumamaina ma faataatia ese.”11

Na faasoa mai e Elder Marcus B. Nash ia te au le tala i se tamaitai e 84-tausaga-le-matua, i le taimi o lona faatalanoaga mo lona papatisoga, sa ia “faailoa ane se faapau pepe [i le tele o tausaga ua mavae].” Faatasi ai ma se lagona ootia, sa ia fai mai, “Sa ou tauaveina le avega o le faapau o se tamaitiiti, i aso uma o lo’u ola mo le fasefulu ono tausaga. … E leai se mea sa ou faia na mafai ona aveesea ai le tiga ma le ta’usalaina. Sa leai so’u faamoemoe seia vagana ina ua aoaoina au i le talalelei moni a Iesu Keriso. Sa ou aoaoina le auala e salamo ai … ma sa faafuasei ona faatumulia au i le faamoemoe. Sa iu ina ou iloa e mafai ona faamagaloina au pe afai ou te salamo moni i a’u agasala.”12

E maeu lo tatou faafetai mo meaalofa paia o le salamo ma le faamagaloga.

O Le a se Mea e Mafai ona Tatou Faia?

O le a lo tatou tiutetauave o ni soo toafilemu o Iesu Keriso? Ia tatou ola i poloaiga a le Atua, aoao atu i a tatou fanau, ma faasoa atu i isi o e naunau e faalogo.13 Ia tatou faasoa atu o tatou lagona loloto e uiga i le pa’ia o le ola ia i latou o e faia tonu i totonu o nuu. Atonu latou te le talisapaia atoatoa o tatou talitonuga, ae tatou tatalo ia latou malamalama atili i le mafuaaga, mo i tatou, o nei faaiuga e matua mamao lava ma le mea e manao i ai se tagata mo lona lava olaga.

Afai o faatalitali le fanau mai o se tamaitiiti e lei mafaufauina, ia tatou aapa atu i ai ma le alofa, faamalosiau, ma, pe a manaomia, fesoasoani tautupe, faamalosia o se tina ina ia tuu lana tama e fanau mai, ma faaauau lana malaga i le olaga nei.14

O Le Matagofie o le Vaetamaina

I lo matou aiga, sa matuai le mafuatiaina le faamanuiaina i le luasefulu tausaga talu ai, sa iloa ai e se talavou e 16-tausaga-le matua, ua ma’ito. Sa lei faaipoipo i la’ua ma le tama o le pepe ma la te lei manatu e mafai ona la agai i luma faatasi. Sa talitonu le tamaitai talavou e taua le ola o loo ia tauaveina. Sa fanauina e ia se pepe teine ma faatagaina se aiga amiotonu e vaetamaina o ia e fai mo i latou. Mo Bryce ma Jolinne, o se tali lea ia la’ua tatalo. Sa la faaigoaina o ia ia Emily ma sa la aoao o ia ia faalagolago i lona Tama Faalelagi ma i Lona Alo o Iesu Keriso.

Ata
Emily ma Christian

Sa ola a’e Emily. E maeu lo matou faafetai ina ua alolofa faamama’i Emily ma le tama a le ma tama, o Christian, ma sa faaipoipoina i le maota o le Alii. Ua i ai le tama teine a Emily ma Christian lava ia.

Ata
Emily ma lana tama teine

Na tusia talu ai nei e Emily: “I nei masina talu ai o le ma’itaga, sa ou maua se taimi ou te tomanatu ai i mea na tutupu [o] lo’u lava olaga. Sa ou mafaufau i lo’u tina na ou fanau mai ai, o le sa na o le 16 ona tausaga. A o ou oo i tiga ma suiga na aumaia e le ma’itaga, sa le mafai ona taofia lo’u mafaufau i le faigata atonu sa i ai i le talavou e 16. … Ua maligi nei o’u loimata a ou mafaufau i lo’u tina na ou fanau mai ai, o le sa iloaina sa le mafai ona ia tuuina mai le olaga [sa ia manao ai mo au ma tuuina atu ai ma le le manatu faapito] a’u ina ia vaetamaina. E le mafai ona ou malamalama i le mea na oo i ai o ia i na masina e iva—a o matauina o ia e mata faamasinosino a o suia lona tino, o aafiaga faatalavou ua ia misia, ma le iloa ai o le taunuuga o lenei tiga o le alofa faatina, o le a ia tuuina atu lana tama i lima o se tasi. Ou te matua faafetai mo lana filifiliga e lei manatu faapito, na te lei filifili e faaaoga lana faitalia i se ala o le a aveesea ai lo’u lava ola.” Sa faaiu e Emily, “Ou te matua faafetai lava i le fuafuaga paia a le Tama Faalelagi, mo o’u matua e le matalitonuina, o e [sa alolofa ma tausia au], ma mo malumalu ua mafai ona faamauina ai i o tatou aiga mo le faavavau.”15

Ata
Potu o Atapue

Na “tago [le Faaola] i se tamaitiiti, ua faatu ia te ia i o latou luma, ua na siitia o ia i ona luma, ona fetalai atu lea ia te i latou, Ai se talia se tama itiiti [o nei] tamaiti i lo’u nei igoa ua talia e ia o a’u.”16

Pe A Le’i Iloaina Lava ni Amioga Amiotonu

Ou te momoli atu o’u alofa ma le nutimomoia mo ulugalii amiotonu o e, e toatele e le mafai ona maua ni a latou lava fanau, latou te matua faamoemoe ma le naunautai, ma i na tamaitai ma alii o e e lei maua le avanoa e faaipoipo ai e tusa ai ma le tulafono a le Atua. O miti e lei faataunuuina o le olaga e faigata ona malamalama i ai pe afai e vaavaai atu mai na o le vaaiga faaleolaga nei. I le avea ai o se auauna a le Alii, ou te folafola atu a outou faamaoni ia Iesu Keriso ma a outou feagaiga, o le a outou maua faamanuiaga tauia i lenei olaga ma o outou manaoga amiotonu i le faavavau i le taimi faatulagaina a le Alii.17 E mafai ona i ai le fiafia i le malaga o le olaga nei tusa lava pe lei faataunuuina o tatou faamoemoega amiotonu uma.18

A mavae ona fanau mai, e faaauau pea e le fanau ona manaomia la tatou fesoasoani. O nisi latou te matua manaomia vave. O tausaga taitasi e ala i epikopo magafagafa ma a outou saofaga limafoai mo taulaga anapogi ma tupe o fesoasoaniga alofa, ua faamanuiaina ai olaga o le miliona ma miliona o fanau. Na fofogaina mai talu ai nei e le Au Peresitene Sili se faaopoopoga o le 20 miliona tala e lagolago atu ai i le UNICEF i a latou taumafaiga mo le lalolagi atoa e tuuina atu ai tui puipui e lua piliona.19 E alofagia fanau e le Atua.

O Le Faaiuga Paia ina ia Maua se Tamaitiiti

Ona o lena tulaga, e oo lava i nisi o atunuu aupito maumea o le lalolagi, e toaitiiti ni fanau ua fananau mai.20 “O le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola i le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina.”21 O le taimi e fanau ai se tamaitiiti ma pe toa fia foi le aofai o le fanau o ni faaiuga faalilolilo lea e faia i le va o se tane ma le ava ma le Alii. Faatasi ai ma le faatuatua ma tatalo, o nei faaiuga paia e mafai ona avea ma aafiaga matagofie, faalefaaaliga.22

Ou te faasoaina le tala i le aiga o Laing o Kalefonia i Saute. Na tusia e Tuafafine Rebecca Laing:

Ata
Aiga o Laing

“I le taumafanafana o le 2011, sa foliga mai ua matua atoatoa le olaga o lo matou aiga. Sa ma faaipoipo fiafia ma e toafa le ma fanau---9, 7, 5, ma le 3 tausaga. …

“O o’u maitaga ma le fanauina [sa] matuai maualuga le tulaga lamatia … [Ma] sa ma lagonaina le matua faamanuiaina i le i ai o se fanau e toafa, [ma le mafaufau] ua atoa lo matou aiga. Ia Oketopa, a o faalogologo atu i le konafesi aoao, sa ou lagonaina se faalogona e le mafaaseseina, e tatau ona toe maua se isi pepe. A o ma manatunatu loloto ma LeGrand ma tatalo, … Sa ma iloaina e ese se fuafuaga a le Atua mo i ma’ua nai lo lea na ma faia mo i ma’ua lava.

“O se isi ma’itaga faigata ma le fanauina, ae sa faamanuiaina i ma’ua i se pepe teine lalelei. Sa ma faaigoaina o ia ia Brielle. O se vavega lava o ia. I nai minute talu ona fanau mai o ia, a o i ai pea i le [potu fanau], sa ou faalogoina se leo e le mafaaseseina o le Agaga: ‘Toe tasi lava.’

“Tolu tausaga mulimuli ane, ae toe tupu foi se isi vavega, o Mia. O Brielle ma Mia o se olioli maoae lea mo lo matou aiga. Na ia faaiuina “O le tatala atu o le loto i le taitaiga a le Alii ma mulimuli i Lana fuafuaga mo i tatou, o le a aumaia ai pea lava le fiafia sili atu nai lo le … faalagolago i lo tatou lava malamalama.”23

Ata
Brielle ma Mia Laing

E alofa le Faaola i tamaiti faapelepele taitoatasi.

“Ua ave foi e Ia o latou tamaiti taitoatasi ma faamanuia ia te i latou. …

“Ma … sa tetepa ae o latou mata e faasaga i le lagi, ma sa latou vaai i agelu ua afifio ifo mai le lagi … i le totonugalemu o se afi; ma sa latou afifio ifo i lalo ma lio faataamilo ia tamaiti laiti, … ma sa auauna atu agelu ia te i latou”24

Ou te molimau atu o lau lava malaga patino o se atalii/afafine o le Atua e lei amataina mo oe ina ua faatoa ulu atu i ou māmā le ea o le lalolagi, ma o le a le muta foi pe a uma lau toe manava o le olaga nei.

Tau ina ia tatou manatua pea lava o atalii/afafine agaga taitasi o le Atua o loo sau i le lalolagi i lana lava malaga patino.25 Ia tatou talileleia i latou, puipuia i latou, ma alolofa e le aunoa ia i latou. A o outou taliaina nei fanau faapelepele i le suafa o le Faaola ma fesoasoani ia i latou i la latou malaga faavavau, ou te folafola atu o le a faamanuiaina outou e le Alii ma faatumulia outou i Lona alofa ma Lana faamaoniga i o outou luga. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tusitusiga patino.

  2. Tusitusiga patino. Tagai “Ua Ou Iloa Lou Faaola,” Viiga, nu. 73.

  3. Tusitusiga patino.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:45.

  5. Joseph F. Smith, i le Conference Report, Apr. 1916, 3.

  6. I le Trent Toone, ‘O Se Atoaga o le Olioli’: O Loo Faasoa Ai e Peresitene Nelson se Savali o le Ola Faavavau i le Maliu o Lona Afafine,” Church News, Jan. 19, 2019, thechurchnews.com.

  7. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:56.

  9. Ieremia 1:5 O loo faamatala mai i le Feagaiga Fou e uiga ia Ioane le Papatiso a o lei fanau mai, ua osooso i le manava o Elisapeta a o feiloai o ia ma Maria, o le o loo tauaveina le pepe o Iesu (tagai Luka 1:41).

  10. O le tulaga aloaia o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai:

    “O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e talitonu i le paia o le ola o le tagata. O le mea lea, e tetee ai le Ekalesia i le faapau pepe i lou lava faitalia, ina ia faafaigofie mo le tagata lava ia po o agafesootai, ma ua fautuaina ona tagata ia aua nei gauai atu, faatino, fautuaina, totogi mo, pe fuafuaina se faapau pepe.

    “E faataga e le Ekalesia ni tuusaunoaga e tatau ai mo ona tagata auai pe a:

    “O le ma’itaga na mafua mai i le fai’aiga faamalosi po o le toe ui i fanau, pe

    “Ua tonu i se fomai atamai faapea e lamatia ai le ola po o le soifua maloloina o le tina, pe

    “Ua tonu i se fomai atamai faapea ua i ai ni faaletonu matuia i le pepe e le’i fanau ma o le a lē ola pe a fanau mai.

    “Ua aoao e le Ekalesia ona tagata auai e oo lava i nei tuusaunoaga e le masani ai, e le otometi ona tauamiotonuina ai o se faapau pepe. O le faapa’ū pepe o se mataupu ogaoga ma e tatau ona iloiloina mae’ae’a lelei pe afai ua mae’a ona feūtaga’i ia tagata o loo fitoitonu i ai ma o latou epikopo faalelotu, ma ua lagonaina e ala i tatalo faaletagata lava ia ua tonu la latou faaiuga

    “E leʻi lagolagoina e le Ekalesia pe teteʻe i talosaga faatulafono po o faataitaiga e faatatau i le faapa’ū pepe” (“Abortion,” Newsroom, newsroom.ChurchofJesusChrist.org; see also General Handbook: Serving in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 38.6.1, ChurchofJesusChrist.org).

  11. Gordon B. Hinckley, “Savavali i le Malamalama Mai Le Alii,” Ensign, Nov. 1998, 99; Liahona, Ian. 1999, 117.

    Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

    “O le faapau pepe o se mea mataga” o se mea faatoilalo, o se mea e aumaia moni ai le tausalaina ma le faanoanoa ma le salamo.

    “E ui ina tatou ta’usalaina lea mea, ae e i ai ni tulaga uiga ese e ono tatau ai le faapa’ū o se pepe, e pei o se maitaga na mafua mai i le mata’ifale po o le toe ui i fanau, pe ua tusa ai ma fuafuaga a fomai popoto ua ogaoga le tulaga lamatia o le soifua po o le soifua maloloina o le tina, pe ua tusa ai ma fuafuaga a fomai popoto o le pepe o loo i ai ni faaletonu ogaoga o le a le mafai ai ona ola le pepe pe a fanau mai.

    “Ae o na taimi e seasea ona tupu, ma e seasea lava ona tulai mai lea o ia tulaga. I nei tulaga, o i latou o e feagai ma le fesili, e talosagaina ia feutagai ma o latou taitai faaleekalesia i le lotoifale, ma ia tatalo ma le faamaoni tele, ia maua se faamautuuga e ala i le tatalo a o lei faagasoloina” (“What Are People Asking about Us?,” Ensign, Nov. 1998, 70; Liahona, Ian. 1999, 83–84).

  12. Tagai ia Neil L. Andersen, O Le Meaalofa Paia o le Faamagaloga (2019), 25.

    I se tasi taimi i Farani, i se taimi o se faatalanoaga o se papatisoga, sa talanoa mai ai se tamaitai ia te au e uiga i lana faapau pepe i le tele o tausaga ua mavae. Sa ou faafetai i lona agalelei. Sa papatiso o ia. Pe tusa ma se tausaga mulimuli ane, sa ou maua ai se telefoni. O lenei tamaitai ofoofogia i le tele o tausaga talu mai lona papatisoga, sa aoaoina ai o ia e le Agaga Paia. Sa vili mai o ia a o tagi masusu: “O e manatuaina … sa ou ta’u atu ia te oe e uiga i se faapa’ū pepe i tausaga ua mavae? Ua ou lagonaina le salamo i le mea sa ou faia. Ae o le tausaga na te’a nei na suia ai au. … Ua liliu atu lo’u loto i le Faaola. Ua ou matuai tiga lava i le matuia o la’u agasala ma ua leai se isi ala e toefuatai ai au.”

    Sa ou matuai lagonaina se alofa tele mo lenei tamaitai. Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer: “O le toefuatai o se mea e le mafai ona e toefuataia, o le faamalolo o le manua e le mafai ona e faamaloloina, o le tuufaatasia o se mea na e talepea ma ua le mafai ona fai o le faamoemoega tonu lava lena o le togiola a Keriso. Pe a oo ina mausali lou manao ma ua e naunau e totogi atu ‘tupe uma lava’ [ tagai i le Mataio 5:25--26], ona tolopo ai lea o le tulafono o le toe totogi atu. Ua faaliliu atu i le Alii la’u matafaioi. O le a Ia taulimaina au aitalafu” (“O Le Taeao Pupula o le Faamagaloga,” Ensign, Nov. 1995, 19–20). Sa ou faamautinoa atu ia te ia le alofa o le Faaola. E le gata ina sa aveese e le Alii le agasala mai ia te ia; ae sa Ia faamalosia foi ma faamama lona agaga. (Tagai ia Neil L. Andersen, O Le Meaalofa Paia o le Faamagaloga, 154-56.

  13. Tagai ia Dallin H. Oaks, “Puipuia le Fanau,” Liahona, Nov. 2012, 43-46.

  14. O le malupuipuia o ola o se afafine po o se atalii o le Atua o le tiutetauave foi lea o le tamā. E tofu tama uma ma se tiutetauave faalelagona, faaleagaga, ma mea tautupe e talileleia ai, ma e alofa ma tausia le tamaitiiti ua sau i le lalolagi.

  15. Tusitusiga patino.

  16. Mareko 9:36–37.

  17. Tagai Neil L. Andersen, “A Compensatory Spiritual Power for the Righteous” (Brigham Young University devotional, Aug. 18, 2015), speeches.byu.edu.

  18. Tagai ia Dallin H. Oaks, “O Le Fuafuaga Sili o le Fiafia,” Ensign, Nov. 1993, 75; tagai foi ia Russell M. Nelson, “O Filifiliga,” Ensign, Nov. 1990, 75.

  19. Tagai ia “Bishop Caussé Thanks UNICEF and Church Members for COVID-19 Relief,” Newsroom, Mar. 5, 2021, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  20. Mo se faataitaiga, afai na tausisia e le Iunaite Setete le maualuga o lona fanafanau i le 2008, na o le 13 tausaga talu ai, o lona uiga e 5.8 miliona isi tamaiti o loo ola i le taimi nei (see Lyman Stone, “5.8 Million Fewer Babies: America’s Lost Decade in Fertility,” Institute for Family Studies, Feb. 3, 2021, ifstudies.org/blog).

  21. O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org. Ua tusia i tusitusiga paia o “fanau o le tofi lea mai ia Ieova” (Salamo 127:3). Tagai ia Russell M. Nelson, “Le Faavae Malosi,” Liahona, Iulai 2002, 83–84; tagai foi ia Dallin H. Oaks, “Upumoni ma le Fuafuaga,” Liahona, Nov. 2018, 27.

  22. Tagai ia Neil L. Andersen, “Tamaiti,” Liahona, Nov. 2011, 28.

  23. Tusi patino, Mat. 10, 2021.

  24. 3 Nifae 17:21, 24.

  25. “I le tulaga moni lava ia, o i tatou uma lava o tagata faimalaga---o tagata suesue o le olaga nei. Tatou te le o maua faamanuiaga o aafiaga patino talu ai. E tatau ona tatou laasia papamaa tifato ma vasa galuā i la tatou lava malaga i le lalolagi nei” (Thomas S. Monson, “O Le Fau Alalaupapa,” Liahona, Nov. 2003, 67).