Konafesi Aoao
O Le Malamalama o le Talalelei o le Upumoni ma le Alofa
Konafesi aoao ia Aperila 2021


O Le Malamalama o le Talalelei o le Upumoni ma le Alofa

Ou te molimau atu o le malamalama o le talalelei o le upumoni ma le alofa o loo susulu pea i le lalolagi i ona po nei.

O le viiga matagofie a le Au Paia o Aso e Gata Ai “Faalogo, Nuu Uma!” e ‘apo ai ma le le sese lava le naunautaiga ma le faasagi atu o le atoaga o le talalelei o loo alu atu i le lalolagi uma. I le viiga lenei tatou te lagi ai:

Faalogo, nuu uma! Faalogo i le leo mai luga

O nuu uma ma fiafia!

Agelu ua alaga mai:

Mea tonu ua fuata’i mai!1

O Lois F,. Monch, o le tusitala o lenei anotusi fiafia, o se tagata Siamani na liliu mai lea na tusia upu musuia mo le viiga a o nofo ai i Suitiselani i le taimi na galue ai o se faifeautalai faamisiona i Europa.2 O le olioli e puna ae mai le molimauina o le aafiaga o le lalolagi i le Toefuataiga o loo faamatala manino mai i upu nei o le viiga:

Nofo tagata i le pogisa,

Ma vaai i le aso lena;

Mavae le po ia tatou fiafia

Mea moni faaalia!3

Faafetai i le amataina o le Toefuataiga faifai pea lea ua faatoa silia ma le 200 nei tausaga talu ai, “le talalelei moni alofa”4 lea ua susulu malamalama i le lalolagi atoa. Sa aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita i le 1820, ma le fia miliona o isi ua aoaoina talu mai ai, e faapea e “foai tele mai e le [Atua] i tagata uma ma le le toeta’uta’ua.“5

E lei leva ona uma ona faatulaga le Ekalesia i lenei tisipenisione faaiu, sa fetalai le Alii ia Iosefa Samita ma faaali atu i ai Lona alofa tele naua mo i tatou ina ua Ia fetalai:

“O le mea lea, o Aʼu o le Alii, ona ua Ou iloa le malaia o le a oo mai i luga o e o nonofo i le lalolagi, na Ou valaʼau atu ai i luga o laʼu auauna o Iosefa Samita, Laitiiti, ma tautala atu ia te ia mai le lagi, ma tuu atu ia te ia poloaiga;

“Ina ia mafai ona faatuina o laʼu feagaiga tumau-faavavau;

“Ina ia mafai ona folafola atu le atoatoaga o la’u talalelei e e vaivai ma e faatauvaa i tuluiga o le lalolagi.”6

A o lei pine ona maea ona maua o lenei faaaliga, sa amata ona valaauina faifeautalai ma auina atu i le tele o atunuu o le lalolagi. E faapei foi ona faamoemoeina e le perofeta o Nifae, sa amata ona folafola atu le savali o le talalelei toefuataiina “i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu.”7

“O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa faatulagaina aloaia i se fale ogalaau laitiiti i le itu i matu o le setete o Niu Ioka i le 1830.

“E 117 tausaga na alu--seia oo i le 1947---mo le Ekalesia e faatupula’ia ai mai le toaono o tagata na amata ai seia oo i le tasi le miliona. O faifeautalai o se elemene taua o le Ekalesia mai lava i ona popofou, na faasalalau i itu eseese i laueleele o Tagatanuu Moni o Amerika, i Kanata ma, i le 1837 i talaatu o le konetineta o Amerika i Matu i Egelani. E lei leva mulimuli ane, ae sa galulue faifeautalai i le konetineta o Europa ma le mamao e oo atu i Initia ma Atumotu o le Pasefika.

“Na atoa le lua-miliona o tagata o le ekalesia i le 16 tausaga mulimuli ane ai, i le 1963 ma le tolu-miliona i le isi valu tausaga.”8

O le faamamafaina mai o le saoasaoa o le tuputupu ae o le Ekalesia, na saunoa ai talu ai nei Peresitene Russell M. Nelson: “O le taimi nei, o loo agai i luma le galuega a le Alii i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i se tulaga faanatinati. O le a i ai se lumanai tulaga ese o le Ekalesia, e le mafaatusalia.”9

O le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso, o le toe faatulagaga o le Ekalesia ola a le Alii i le lalolagi, ma lona tuputupu ae ofoofogia talu mai lena taimi, ua mafai ai ona maua faamanuiaga o le perisitua i le lalolagi atoa. O sauniga paia ma feagaiga e noatia ai i tatou i le Atua ma tuu ai i tatou i luga o le ala o feagaiga, o loo faaalia manino mai ai “le mana o le faale-Atua.”10 A o tatou auai ai i le faatinoga o nei sauniga paia mo e ola ma e ua maliliu, ua tatou faapotopotoina Isaraelu i itu uma o le veli ma saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Ia Aperila 1973, na matou malaga mai ai ma o’u matua mai lo matou nuu o Atenitina ina ia faamauina i totonu o le malumalu. Talu ai sa leai ni malumalu i Amerika Latina atoa i lena taimi, o lea sa matou felelei mai ai i le silia ma le 6,000 maila (9,700 km) i le sau ma le fo’i ina ia faamauina i le Malumalu o Sate Leki. E ui ina sa na o le lua o’u tausaga i lena taimi, ma ou te le manatuaina le atoatoa o lena aafiaga faapitoa, ae e tolu lava ni manatuaga iloga tele mai lena malaga sa tamau i lo’u mafaufau ma sa tumau ai lava talu mai lena taimi.

Ata
Vaaiga mai se faamalama o le vaalele

Muamua, ou te manatua le faanofo o a’u e latalata i le faamalama o le vaalele ma iloa atu ai ao papae i lalo ifo.

O na ao matagofie, sesega e tumau pea i lo’u mafaufau e pei o ni potoi vavae lapopoa.

O se isi manatuaga na tumau i lo’u mafaufau o ni nai faatagata foliga malie i se paka o fiafiaga i le eria o Los Angeles. E faigata ona faagalo na faatagata.

Ae e sili atu ona taua o le manatuaga susulu ma e le mafaagaloina.

Ata
Potu mo faamauga o le Malumalu o Sate Leki

Ou te manatuaina lelei le i ai i se potu paia o le Malumalu o Sate Leki lea e faatino ai faamauga o ulugalii ma aiga mo le olaga nei ma le faavavau atoa. Ou te manatuaina le fatafaitaulaga matagofie o le malumalu ma ou te manatua foi le malamalama o le la na susulu atu i le potu mai le faamalama i fafo. Na ou lagonaina i lena taimi, ma faaauau ai pea lava talu mai ai, le mafanafana, saogalemu, ma le toamalie o le malamalama o le talalelei o le upumoni ma le alofa.

Na faamautuina lagona faapena i lo’u loto i le 20 tausaga mulimuli ane, ina ua ou ulu atu i le malumalu e toe faamauina ai---i le taimi lenei a o faamauina a’u ma la’u manamea mo le taimi nei ma le faavavau atoa. Peitai, o le taimi lea, ma te le’i tau malaga mo le fiaafe o maila, aua ua uma ona fausia le Malumalu o Buenos Aires Atenitina ma ua faapaiaina, ma sa na o sina malaga puupuu i le taavale mai le fale.

Ata
Aiga o Walker

E lua-sefululua tausaga talu mai le ma faaipoipoga ma le faamauga, ae o ma maua le faamanuiaga o le toe foi i le malumalu lava lea, ae o le taimi lea na matou o ai ma lo ma afafine lalelei, ma sa faamauina ai i matou o se aiga mo le olaga nei ma le faavavau atoa.

A o ou tomanatu i nei taimi paia tele o lo’u olaga, sa ou lofituina i le olioli maoae, tumau. Ua ou lagonaina ma o loo lagonaina pea lava le alofa o se Tama oi le Lagi agaalofa, o le e silafia o tatou manaoga taitasi ma faanaunauga o o tatou loto.

I le laugaina o le faapotopotoina o Isaraelu i aso amuli, sa fetalai mai ai Ieova: “Ou te tuuina la’u tulafono i totonu ia te i latou, ma ou tusi ai i o latou loto; e fai foi a’u mo latou Atua, o i latou foi e fai mo’u nuu.”11 E faavavau lo’u lagonaina o le lotofaafetai ona e mai lava i lo’u laitiiti, sa amata ona vaneina le tulafono a le Alii i lo’u loto e ala i sauniga paia i Lona maota paia. E maeu le taua o le iloa o Ia o lo tatou Atua, ma o i tatou o Lona nuu, ma pe o a lava tulaga e siosiomia ai i tatou, afai lava tatou te faamaoni ma usiusitai i feagaiga ua tatou ulu atu i ai, e mafai lava ona “siosiomia i tatou e faavavau i aao o lona alofa.”12

I le taimi o le sauniga a tamaitai o le konafesi aoao ia Oketopa 2019, na saunoa ai Peresitene Nelson, “O a tatou taumafaiga uma e auauna atu i le tasi ma le isi, folafola atu le talalelei, faaatoatoa le Au Paia, ma togiolaina e ua maliliu e tau atu uma i le malumalu paia.”13

E le gata i lea, o lea lava foi konafesi aoao, na aoao mai ai Peresitene Nelson: “O le mea moni, o le maataua silisili o le Toefuataiga o le malumalu paia. O ona sauniga ma feagaiga paia ua matua taua i le tapenaina o se nuu o ē ua saunia e faafeiloai le Faaola i Lona Afio Mai Faalua.”14

O le Toefuataiga o loo faifai pea, na faailogaina i le fausiaina ma le faapaiaina o malumalu i se saoasaoa e lei i ai muamua. A o tatou faapotopotoina i itu uma e lua o le veli, a o tatou faia osigataulaga e auauna atu ai ma avea le malumalu ma se vaega taua i o tatou olaga, o loo fausia moni lava i tatou e le Alii--o loo Ia fausia Lona nuu o feagaiga.

Maeu le susulu mai luga

O le Talalelei moni alofa

Susulu mai, ua pei o le la,

I malo uma.15

Ou te molimau atu o le malamalama o le talalelei o le upumoni ma le alofa o loo susulu pea i le lalolagi i ona po nei. O le “galuega maoae ma le ofoofogia” na valoia e le perofeta o Isaia16 ma sa vaaia e Nifae17 o loo ua alu saoasaoa nei le toefuataiga e oo lava foi i nei taimi o faigata. E pei ona tautino mai faaperofetaga e Iosefa Samita “Ua faatuina le Tagavai o le Upumoni; e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega mai lona alualu i luma … seia faataunuuina faamoemoega o le Atua, ma ua fetalai mai le Ieova Silisili ua mae’a le galuega.”18

Uso e ma tuafafine, i na tatou loto atu ia ma filifili i le aso nei ia faagaua’i i tatou lava ma o tatou aiga e faalogo atu i le siufofoga o le lagi, le siufofoga o lo tatou Faaola. I na tatou osia ia ma tausia feagaiga ma le Atua lea o le a faamautu ai i tatou ma le mausali i le ala e tau atu i Lona afioaga, ma ia tatou olioli i faamanuiaga o le malamalama susulu ma le moni o Lana talalelei. I le suafa, o Iesu Keriso, amene.