Konafesi Aoao
O Epikopo—O Leoleo Mamoe i Lafu Mamoe a le Alii
Konafesi aoao ia Aperila 2021


O Epikopo—O Leoleo Mamoe i Lafu Mamoe a le Alii

Ua i ai i le epikopo le matafaioi maualuga i le avea ai o se leoleo mamoe e taialaina le tupulaga faia’e ia Iesu Keriso.

O’u uso pele o le au perisitua, o se tasi o fuaitau ou te manatua pea i se viiga tatou te fiafia tele i ai o loo fesili ai, “Pe vaivai ea fanau a Siona?”1 O la’u tautinoga leotele mai lo’u loto e tali atu ai i lena fesili o le “Leai!”

Ina ia mautinoa e moni lena tali, ou te molimau atu ai i le asō e faapea, o le lagolagoina o tupulaga faia’e i se taimi o luitau e le masani ai ma faaosoosoga o se tiutetauave taua lea ua tuu mai i matua ma au epikopo e le Tama Faalelagi.2 “Sei ou faapupula atu le taua o se au epikopo e i ai se poto faapitoa patino.

A o ou tiakono, sa masii lo matou aiga i se fale fou i se uarota e ese. Ua amata la’u aoga faaleogalua, o lea sa ou auai foi i se a’oga fou. Sa i ai se au vaega ofoofogia o alii talavou i le korama a tiakono. O le tele lava o ō latou matua o ni tagata malolosi o le ekalesia. Sa matuai malosi foi lo’u tina; o lo’u tama e tulagaese i soo se itu ae sa le o se tagata malosi i le ekalesia.

O le fesoasoani lua i le au epikopo,3 o Uso Dean Eyre, o se taitai tuuto. A o ou taumafai pea e fetuutuunai i le uarota fou, sa faasilasila mai se gaoioiga a tama-ma le atalii e fai i le Vaituloto o Bear—pe tusa ma le 40 maila (65 km) le mamao. Sa ou le manatu o le a ou alu e aunoa ma lo’u tama. Ae na tuuina mai e Uso Eyre se valaaulia faapitoa mo a’u ma te o ma ia. E talanoa faaviivii ma faaaloalo o ia e uiga i lo’u tama, ma sa ia faamamafaina le taua o lo’u avanoa e mafuta ai ma isi uso o le korama a tiakono. O lea sa tonu ai ia te au ma te o ma Uso Eyre, ma sa ou maua se aafiaga matagofie.

O Uso Eyre o se faataitaiga maoae o le alofa faaKeriso i le faataunuuina o le tiutetauave faale-au epikopo e lagolago ia matua i le vaavaaia ma le faafaileleina o le autalavou. Na ia aumaia ia te a’u se amataga silisili i lenei uarota fou ma sa avea o se faufautua mo au.

I ni nai masina ae ou te lei tuua mo se misiona i le 1960, sa maliu ia Uso Eyre mai le kanesa i le 39 o ona tausaga. Sa ia tuua lona toalua ma le la fanau e toalima, e laiti uma i lalo ifo o le 16 tausaga. O ona atalii matutua, o Richard ma Chris Eyre, sa faamautinoa mai ia te au e faapea, ina ua leai lo latou tama, sa lagolagoina ma vaavaaia i latou ma o la uso laiti ma le tuafafine e au epikopo, i le alofa faaKeriso, lea ou te faafetai ai lava.

O le a i ai pea i matua le tiutetauave autu mo o latou aiga.4 E saunia foi ma tuuina atu e au peresitene o korama ia le lagolago ma le taitaiga e tatau ai i uso o korama e ala i le fesoasoani atu ia i latou ia avea ia tiute ma le mana o le Perisitua Arona ma faamuamua aupito taua i o latou olaga.5

Ata
O le leoleo mamoe ma le mamoe

O le asō, o la’u manulauti o le taulai atu lea i epikopo ma o latou fesoasoani, o e e mafai ona talafeagai le faaigoaina o “leoleo mamoe i le lafu mamoe a le Atua—faatasi ai ma le faamamafa i le avea ai ma leoleo mamoe mo le tupulaga faia’e.6 O se mea logomalie le ta’ua e le Aposetolo o Peteru ia Iesu Keriso “o le Leoleo Mamoe ma le Epikopo o o outou agaga.”7

Ua i ai i le epikopo ia tiutetauave autu e lima e pulefaamalumalu ai i se uarota:

  1. O ia o le faitaulaga sili pulefaamalumalu i le uarota.8

  2. O ia o le peresitene o le Perisitua Arona.9

  3. O ia o se faamasino o tagata.10

  4. Na te faamaopoopoa le galuega o le faaolataga ma le faaeaga, e aofia ai le tausiga o i latou o e manaomia.11

  5. Na te vaaia ia faamaumauga, tupe, faapea le faaaogaina o le falelotu.12

I lana matafaioi o le faitaulaga sili pulefaamalumalu, o le epikopo o le “taitai faaleagaga” i le uarota.13. O se epikopo o se “soo faamaoni o Iesu Keriso.”14

E faaopoopo atu i ai, “o le epikopo e faamaopoopoa le galuega o le faaolataga ma le faaeaga i totonu o le uarota.”15 E ao i le epikopo ona tofia le tiutetauave o lea aso ma lea aso mo le faasoaina atu o le talalelei, faamalolosia tagata fou o le au paia ma tagata ua toe foi mai, auaunaga, ma galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga i au peresitene o korama a toeaina ma le Aualofa.16 E faamaopoopo e le epikopo le galuega lenei i le aufono a le uarota ma le aufono a le autalavou i le uarota.

Ua i ai i le epikopo le matafaioi maualuga i le avea ai o se leoleo mamoe e taialaina le tupulaga faia’e, e aofia ai talavou matutua nofofua, ia Iesu Keriso.17 Ua faamamafa mai e Peresitene Russell M. Nelson le matafaioi taua tele o le epikopo ma ona fesoasoani. Ua ia aoao mai e faapea o lo latou “tiutetauave muamua lava ma le sili o le tausia lea o alii talavou ma tamaitai talavou o [latou] uarota.18 E lagolago e le au epikopo ia matua i le vaavaaia ma le faafaileleina o tamaiti ma le autalavou i le uarota. E fefautuaai faatasi le epikopo ma le peresitene o Tamaitai Talavou o le uarota. Latou te taumafai malosi e fesoasoani i talavou ia ola i tulaga faatonuina o i le Mo Le Malosi o le Autalavou, ia agavaa mo le mauaina o sauniga, ma osia ma tausia feagaiga paia.

Atonu e te fesili, “Aisea ua faatonuina ai le au epikopo e faaalu le tele naua o le taimi i le autalavou?” Ua faatulagaina e le Alii Lana Ekalesia ina ia faataunuu ai faamuamua aupito taua. E tusa ai ma lena mea, o le faatulagaga o Lana Ekalesia ua i ai se fausaga lea ua i ai i le epikopo se tiutetauave e itulua. Ua ia te ia le tiutetauave faaleaoaoga faavae mo le uarota atoa, ae ia te ia foi se tiutetauave faaleaoaoga faavae patino mo le korama a ositaulaga.19

O alii talavou o ositaulaga ma tamaitai talavou o le vaitausaga lava lea e tasi ua i ai nei i se tulaga taua tele i o latou olaga ma le atina’ega. I aluga o se vaitau puupuu, latou te faia ai faaiuga e i ai aafiaga taua i o latou olaga atoa. Latou te filima’oti pe o le a latou agavaa mo le malumalu, fai se misiona,20 tauivi ia faaipoipo i le malumalu, ma saunia mo galuega mo o latou olaga. O nei faaiuga, o le taimi lava e faia ai, o le a i ai ni aafiaga maoae ma le aogā mo aso uma o totoe o o latou olaga. Epikopo, faamolemole ia silafia o sina taimi puupuu lava e faaalu i ositaulaga talavou, tamaitai talavou, po o talavou matutua e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai i le mana o loo avanoa mo i latou e ala i le Togiola a Iesu Keriso. E mafai ona maua mai ai se vaaiga mamao lea o le a i ai le tosinaga maoae i o latou olaga atoa.

Ata
Epikopo Moa Mahe ma ona fesoasoani

O se tasi o faataitaiga aupito sili ua ou vaai i ai i se epikopo sa fesoasoani e tuuina mai lenei ituaiga o vaaiga mamao mo lana autalavou o Epikopo Moa Mahe. Sa tofia o ia e avea ma uluai epikopo o le Uarota a Toga i San Francisco.21 Sa malaga mai o ia mai Vava’u, Toga. O lana uarota e lata i le malaevaalele o San Francisco, Kalefonia, lea sa faigaluega ai o ia.22

Ata
Uarota e Faatoga

E toatele aofai o le autalavou i le uarota, o le toatele e mai aiga faatoa malaga mai i le Iunaite Setete. Sa le gata ina aoao i latou e Epikopo Mahe i le upu ma le faataitaiga i le ala ia avea ai ma soo amiotonu o Iesu Keriso, ae sa fesoasoani foi o ia ia latou maua se vaaiga mamao i ituaiga tagata e mafai ona avea ai i latou, ma sa fesoasoani foi e saunia i latou mo le malumalu, misiona, a’oga, ma galuega. Sa toetoe atoa le valu tausaga sa epikopo ai o ia, ma sa taunuu ana miti ma naunauga mo le autalavou.

Toeitiiti atoa le 90 pasene o alii talavou i korama a le Perisitua Arona na fai misiona. E oo atu i le 187, ua 15 alii ma tamaitai talavou o uluai tagata o o latou aiga ua o i le kolisi.23 Sa la talanoa ma le pule aoga o le aoga maualuga i le lotoifale (e le auai i le tatou tapuaiga), ma sa la fausia se faauooga ma sa la galulue faatasi ai i se auala e mafai ona lagolagoina talavou taitasi ia ausia ni sini aoga ma faatoilaloina faafitauli. Sa ta’u mai e le puleaoga ia te a’u e faapea, sa fesoasoani atu Epikopo Mahe ia te ia i le galulue ai ma tagata malaga mai fafo o tapuaiga uma o e sa feagai ma tauiviga. Sa iloa e le tupulaga talavou e alofa le epikopo ia i latou.

Ae faanoanoa, ona sa maliu Epikopo Mahe a o avea ai ma epikopo. O le a le galo lava ia te a’u lona falelauasiga faamomoiloto ma le musuia. Sa i ai se aofia tele naua. O le aufaipese sa aofia ai le silia ma le 36 tagata talavou o le ekalesia o e sa faamisiona pe sa aooga i le kolisi, ma sa talavou i le taimi o lana tautua o se epikopo. Sa ta’ua e se tasi failauga le o’oo’o o lagona o le talisapaia mai le autalavou ma talavou matutua i lana uarota. Sa ia saafi atu ia Epikopo Mahe mo le vaaiga mamao na ia tuu atu ia te i latou i le tapenaina mo le olaga ma le auaunaga amiotonu. Ae o le mea aupito sili ona taua, sa lagolagoina i latou e Epikopo Mahe i le fausiaina o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso e avea ma faavae i o latou olaga.

O nei la, epikopo, po o fea lava o e auauna atu ai, i au faatalanoaga ma isi mafutaga, e mafai ona e tuuina atu lena ituaiga o vaaiga mamao ma fausia le faatuatua ia Iesu Keriso. E mafai ona e tuuina atu valaaulia mamana e suia ai amio, saunia ai i latou mo le olaga, ma musuia i latou ia tumau i luga o le ala o feagaiga.

E le gata i lea, e mafai ona e fesoasoani i ni talavou o e o feteenai ma matua i mea e matua leai lava se taua.24 E i ai taimi e foliga mai e tetele naua feteenaiga a tupulaga talavou ma o latou matua, o le tagata o loo pulefaamalumalu i a latou korama ma o lē foi latou te tali atu faale-ekalesia o le tagata foi lava lea e o i ai o latou matua mo pepa faataga o le malumalu. O lea tulaga e tuu ai le epikopo i se tulaga uiga ese e fautuaina ai le autalavou ma o latou matua pe a afua mai se fevaevaea’iga ona o le feitaga’i. E mafai e epikopo ona vaavaai atu i mea ma se vaaiga e faavavau ma foia faafitauli o mea e aupito taua pe faalētaua foi. Matou te fautuaina ia aua ne’i i ai ni aiga e tofia i ai epikopo e auauna atu i ai ina ia mafai ai ona latou taulai atu lo latou taimi ma le malosi e auauna atu ai i le autalavou ma o latou aiga i nei ituaiga o tulaga.25

Ua ou iloa se tasi epikopo o le sa mafai ona ia foiaina se feitaga’i tele i le va o se atalii ma ona matua, ma aumaia le toafilemu i le fale ma faateleina le tautino atu i le talalelei. Sa fesoasoani le epikopo i matua ia malamalama o le tauivi e avea o se soo o Iesu Keriso, sa sili atu ona taua nai lo le auala tonu ma le taimi na mae’a ai feau faaleaiga.

Ina ia mafai ona faaalu se taimi sili atu ma le autalavou, pe o fea lava o i ai, e aofia ai mea e fai i le aoga po o gaoioiga, ua fautuaina au epikopo ia faamatuu atu fonotaga talafeagai ma taimi e faufautua atu ai i tagata matutua. E ui e mafai e epikopo ona faufautua i mataupu matuia ma le faanatinati, matou te fautua atu faapea, o le faamatuu atu o faufautuaga faifaipea o mataupu matuia, e lē faavavevavea ma e le o aofia ai ni faamasinoga tau i le agavaa, ia atofa atu i sui o korama a toeaina po o le Aualofa—e masani lava o au peresitene po o uso ma tuafafine mo auaunaga. O le a taiala e le Agaga ia taitai26 e filifili ia sui sa’o e taulimaina lenei faiva faafaufautua. O i latou e taliaina lenei tofitofiga faafaufautua ua faamatuu atu, ua ia i latou le aia tatau mo faaaliga. E tatau ona latou tausisia le matua’i lē faalauaiteleina.

O taitai magafagafa latou te ositaulaga e le aunoa mo le tupulaga faia’e. O ‘i e faaalu ai e uso o au epikopo le tele o lo latou taimi e auauna ai i le Ekalesia.

Ou te fia fai atu nei ni nai mea i le autalavou ona sosoo ai lea ma o tatou epikopo.

O le toatele o ō tatou talavou faapelepele, atonu e le o i ai se malamalama manino pe o ai i latou ma pe o ai e mafai ona avea ai i latou. Ae e le o toe mamao ona outou faia lea o faaiuga aupito sili ona taua o ō outou olaga. Faamolemole fefautuaai ma ou matua uma e toalua, ma lou epikopo e uiga i filifiliga taua o i ou luma. Faataga mai a’u e fai ma au uo ma faufautua.

Ua matou iloa ua outou feagai ma faigata ma tofotofoga mai soo se itu. Tatou te manaomia uma le salamo i aso taitasi e pei ona sa aoao mai e Peresitene Nelson. Faamolemole talanoa i lou epikopo e uiga i soo se mataupu e mafai e se faamasino masani ona fesoasoani ia te oe e faatulaga tatau lou olaga ma le Alii a o sauniuni ai mo le “galuega tele” ua ia te Ia mo oe i lenei toe tisipenisione.27 E pei ona sa valaaulia ai oe e Peresitene Nelson, faamolemole ia faaagavaaina oe lava e avea o se vaega o le autau talavou a le Alii.28

O le taimi nei o se upu mo outou epikopo pele e avea ma sui o le au taitai ma tagata o le Ekalesia. E momoli atu lo matou lotofaafetai loloto ia te outou. Faatasi ai ma fetuunaiga na talosagaina outou e fai i tausaga talu ai nei, epikopo pele, faamolemole ia outou silafia le tele o lo matou alolofa ma le talisapaia o outou. O lo outou sao i le malo e toetoe ina a le mafai ona faamatalaina. Ua 30,900 epikopo o le Ekalesia ma peresitene o paranesi o loo galulue i le lalolagi atoa.29 Matou te faamamalu ia te outou taitoatasi.

O ni nai upu ma valaauga paia latou te faamatalaina e toetoe a faatumulia i taunuuga maoae faaleagaga. O le valaauga o le epikopo e i le fogafale pito i luga o upu faapena. Ina ia auauna i le Alii i lenei matafaioi aloaia e ofoofogia i le tele naua o itu. O le valaauina, lagolagoina, ma le vaetofiaina o se epikopo o se aafiaga e le-tatau-ona-faagaloina. Ia te a’u, e itiiti lava ni mea taua e tutupu e faatusa i ai mai se aofaga lautele ma le loloto o lagona e faama’ite mai ai. E saofai lelei lava i se faatumutumuga o mea taua e tutupu e pei o le faaipoipoga ma le avea o se tama, lea e le mafai ona faamatalaina i ni nai upu.30

Epikopo, matou te lagolagoina outou! Epikopo, matou te alolofa ia te outou! O outou o ni leoleo mamoe moni a le Alii i Lana lafu mamoe. O le a lē tuulafoaiina lava outou i nei valaauga paia. Ou te molimau atu ai i nei mea, i le faaiuga o lenei vaiaso o le Eseta, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “Vaivai ‘Ea Fanau a Siona,” Viiga, nu. 159

  2. O taitai o autalavou, au peresitene o korama ma vasega, ma isi taitai o le Ekalesia e fefaasoaai i lenei tiutetauave.

  3. O le epikopo o le peresitene o le korama a ositaulaga. O lona fesoasoani muamua ua i ai le tiutetauave mo le korama a aoao, a o lona fesoasoani lua ua i ai le tiutetauave mo le korama a tiakono. (Tagai i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 10.3, ChurchofJesusChrist.org.)

  4. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–28.

  5. Tagai i le Quentin L. Cook, “Adjustments to Strengthen Youth,” Liahona, Nov. 2019, 40

  6. O le faaaogaina o le upu epikopo e faatatau ma le malosiaga tutusa i o tatou peresitene o paranesi.

  7. 1 Peteru 2:25.

  8. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 6.1.1.

  9. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 6.1.2.

  10. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 6.1.3.

  11. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 6.1.4.

  12. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 6.1.5.

  13. Tusitaulima Aoao, 6.1.1; tagai foi i le Tusitaulima Aoao, 6.1.1.1–6.1.1.4.

  14. Tusitaulima Aoao, 6.1.1.

  15. Tusitaulima Aoao, 6.1.4.

  16. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 21.2; 23.5; 25.2.

  17. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 6.1; 14.3.3.1; tagai foi ia Quentin L. Cook, “Adjustments to Strengthen Youth,” 40–43. Ua fautuaina foi le epikopo ia faaopoopo se taimi e faaalu i lona toalua ma le aiga. O sea taulaiga e mafai ona faia pe a tofia ni faufautua matutua faatuatuaina ma tagata faapitoa e fesoasoani i au peresitene o korama o le Perisitua Arona ma le au epikopo i o latou tiute.

  18. Russell M. Nelson, “O Molimau, Korama a le Perisitua Arona, ma Vasega a Tamaitai TalavouLiahona, Nov. 2019, 39.

  19. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:87–88.

  20. “Ua faamoemoe le Alii i alii talavou taitasi ina ia saunia e auauna atu [se misiona] (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1, 4–7). O tamaitai talavou ma tagata matutua o le ekalesia o e mananao e auauna atu e tatau ona saunia foi. O se vaega taua o sauniuniga le tauivi ia liua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuatai. O i latou o e mananao e auauna atu ua saunia foi faaletino, faalemafaufau, faalelagona, ma i mea tau tupe” (Tusitaulima Aoao, 24.0).

  21. Sa faavaeina le uarota i le aso 17 Tesema, 1980. O Elder John H. Groberg o le Korama Muamua a Fitugafulu sa fesoasoani e faatulaga le uarota lenei i le gagana-Toga. (Tagai Gordon Ashby, chairman, and Donna Osgood, ed., History of San Francisco California Stake, 1927–871987], 49–52.)

  22. Sa siitia Epikopo Mahe i se tulaga i le pulega a Vaalele o le Pan American i le Malaevaalele Faavaomalo i San Franisco, Kalefonia.

  23. Tagai History of San Francisco California Stake49.

  24. Atonu foi latou te fouvale i mea e taua faavavau.

  25. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 21.2.1.

  26. O le a galulue faatasi le epikopo ma au peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa pe o ai e tatau ona tofia ma pe faapefea foi ona ausia le tulitatao le tulaga o le alolofa ma le tausiga.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:33.

  28. Tagai ia Russell M. Nelson “Faamoemoe o Isaraelu” faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, Iuni 3, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  29. E oo mai i le aso 19 o Fepuari, 2021, ua 24,035 epikopo ma le 6,865 o peresitene paranesi o loo galulue i le lalolagi atoa.

  30. Na valaauina au e fai ma epikopo o le Uarota a Burlingame i Kalefonia i le 1974 e Peresitene David B. Barlow, ma sa vaetofiaina i le aso 15 Setema, 1974 e Elder Neal A. Maxwell, o le sa faatoa tofia e avea o se Fesoasoani i le Korama a Aposetolo e Toasefululua.