Konafesi Aoao
“Faauta! O Aʼu o se Atua o Vavega”
Konafesi aoao ia Aperila 2021


“Faauta! O Aʼu o se Atua o Vavega”

E anoanoai vavega, o faailoga, ma mea ofoofogia i e o mulimuli ia Iesu Keriso i ona po nei, i o outou olaga ma i lo’u foi.

O’u uso e ma tuafafine pele, o se avanoa maoae le tu atu i o outou luma i le asō. Ou te aufaatasi ma i latou o e ua mae’a ona saunoa i lenei konafesi, ou te molimau atu ai ia te outou o loo soifua Iesu Keriso. O loo Ia taitai’a Lana Ekalesia; e fetalai o Ia i Lana perofeta, o Peresitene Russell M. Nelson, ma e alofa o Ia i fanau uma a le Tama Faalelagi.

I lenei Aso Sa o le Eseta, ua tatou faamanatuina ai le Toetu mai o Iesu Keriso, lo tatou Faaola ma le Togiola,1 o le Atua Silisiliese, o le Alii o le Filemu.3 O Lana Togiola, na taualuga i Lona Toetu i le mavae ai o aso e tolu i se tuugamau nono, o loo tulai o le vavega aupito silisili i le talafaasolopito o le tagata. “Aua faauta,” na Ia fetalai ai, o A’u o le Atua; ma o A’u o se Atua o vavega.”3

“Pe ua taofia ea vavega ona ua toe afio atu Keriso i le lagi, ma ua afio i le itu aao taumatau o le Atua,”4 o loo fesili ai le perofeta o Mamona i le Tusi a Mamona. Ua tali o Ia, “E leai; pe ua taofia foi le auauna mai o agelu i le fanauga a tagata.”5

Ina ua mavae le faasatauroga, sa faaali atu se agelu a le Alii ia Maria faatasi ai ma ni isi fafine, na o atu i le tuugamau e u’u le tino o Iesu. Na fetalai atu le agelu:

“Se a le mea tou te saili ai le ua soifua i e ua oti?”6

“E le o iinei o Ia: a ua toetu.”7

Na folafola atu e le perofeta o le Tusi a Mamona o Apinati e uiga i lena vavega:

“A na fai e lei toetu mai Keriso mai i e na oti, … po ua leai se toetutu mai.

“Peitai ua i ai se toetutu, o lea ua leai ai se manumalo i le tuugamau, ma ua tofatumoanaina ia Keriso, le tui o le oti.”8

O aga faavavega a Iesu Keriso na afua ai ona faapea ane uluai soo o Iesu Keriso: “Po o ai lava lenei [tagata], aua ua [oo] lava [i] le matagi ma le vai ua usitai ia te ia?”9

A o mulimuli uluai Aposetolo ia Iesu Keriso ma faalogo ia te Ia o aoao atu le talalelei, sa latou molimauina le tele o vavega. Sa latou vaai “na pupula tauaso ma ua savavali pipili, ua faamamaina lepela ma ua logo tutuli, ua faatutuina o e na oti ma ua folafolaina foi le talalelei i e matitiva.”10

E anoanoai vavega, o faailoga, ma mea ofoofogia i e o mulimuli ia Iesu Keriso i ona po nei, i o outou olaga ma i lo’u foi. O vavega o ni aga faalelagi, o faaaliga, ma faailoaga o le mana e leai se tuaoi o le Atua ma o se faamautinoaga “e tutusa o Ia ananafi, le aso, ma le faavavau.”11 O Iesu Keriso, o le sa foafoaina le sami, e mafai ona ia faatoafilemuina; o Ia o le sa faapupula i tauaso e mafai ona Ia faataula’i atu la tatou gauai i ma faalelagi; o Ia o le sa faamamaina lepela e mafai ona ia faaleleia o tatou vaivaiga; o Ia o le sa faamaloloina le tagata pipili e mafai ona Ia valaau mai ia i tatou e tula’i i le faapea mai “Sau, mulimuli mai ia te au.”12

E toatele outou ua molimauina vavega, e sili atu nai lo mea ua outou silafia. Atonu e foliga mai e laiti pe a faatusatusa ia Iesu o faatutuina e ua oti. Ae o le telē e le tulagaese ai se vavega, vagana na oo mai le Atua. Ua fai mai nisi e faapea, o vavega ua na o ni mea lava ua te’i ua fetaui pe ua na o se laki foi. Peitai ua ta’usalaina e le perofeta o Nifae i latou “ua tuu i lalo le mana ma vavega a le Atua, ma ua latou talai aʼe mo i latou lava lo latou lava poto ma a latou lava aoaoga, ina ia mafai ona latou maua ai oloa.”13

E tutupu vavega i le mana faalelagi e Le ua ”malosi e faaola.”14 O vavega o faaopoopoga o le fuafuaga e faavavau a le Atua; o vavega o se laina ola mai le lagi i le lalolagi.

I le tau to’ulu talu ai, sa ma o ai ma Sister Rasband agai i Kosena, i Iuta, mo se gaoioiga o le Talanoa Faafesagai i le lalolagi atoa lea na faasalalauina i le silia ma le 600,000 tagata i gagana eseese e 16.15 Sa taulai le polokalama i mea na tutupu i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, ma fesili na auina mai e talavou matutua mai le salafa o le lalolagi. Sa ma iloilo patinoina ma Sister Rasband ia fesili; sa aumaia ai le avanoa ia i ma’ua e molimau atu ai o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, o le mana o faaaliga i o tatou olaga, o le Toefuataiga faifai pea o le talalelei a Iesu Keriso, ma upumoni ma poloaiga ua tatou faapelepeleina. E toatele i latou o loo faafofoga mai i le aso sa avea ma se vaega o lena gaoioiga faavavega.

Sa uluai fuafua e faatino le faasalalauga i le Vao Paia i matu o Niu Ioka, i le mea sa molimau mai ai Iosefa Samita: “Sa ou vaaia ni Tagata e toalua, o lo laua pupula ma le mamalu e lē mafaamatalaina, o tutu mai i oʼu luga aʼe i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma fofoga mai ia te au i lou igoa ma fetalai mai, ao tusi ane i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!16 O lena mea, uso e ma tuafafine, sa o se vavega.

Ata
O Ierusalema ua faatuina i Goshen, Iuta

O le faama’i oti i le lalolagi atoa ua faamalosia ai i matou e toesi’i le faasalalauga i Kosena, i Iuta, i le mea sa toe-fatuina ai e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, mo le pueina, se vaega o Ierusalema anamua. Sa toe o ni nai maila ma oo i Kosena ma Sister Rasband i lena afiafi o le Aso Sa, ae o ma vaaia loa se asu mafiafia o alu a’e mai le itu ma te taunuu i ai. Sa mumusaesae ni afi sasao i lea vaega, ma sa ma popole nei lamatia le faasalalauga. E moni lava, i le 20 minute i le 6:00, le taimi o la matou faasalalauga, ae pe loa ma le paoa i le na vaega atoa. Leai se paoa! Leai se faasalalauga. Sa i ai le afi e tasi na manatu nisi atonu e mafai ona matou faaola ai se afi eletise, ae sa leai se faamautinoaga e mafai ona lava lona malosi e ola ai se masini lavelave o i ai.

Ata
Asu mai ‘afi

O i matou uma e i le polokalama, e aofia ai le au faamatala, o faimusika, ma enisinia—e oo lava i le 20 talavou matutua o lo’u lava aiga lautele—na matuai tuuto i le mea sa faamoemoeina. Sa ou la’a ese mai o latou loimata ma le lē mautonu ma ole atu i le Alii mo se vavega. “Le Tama Faalelagi e, “ sa ou tatalo ai, “Sa seasea lava o’u ole atu mo se vavega, ae ua ou talosagaina se vavega i le taimi nei. E tatau ona fai lenei sauniga mo talavou matutua uma i le lalolagi atoa. Matou te manaomia le paoa ia ola pe tusa ai ma Lou finagalo.”

E fitu minute na te’a ai le 6:00, e pei lava o le vave ona pe o le paoa, sa toe ola mai. Sa amata ona toe ola mea uma, mai musika ma faaleoteleleo i vitio ma masini uma mo le faasalalauga. Sa mafai ona vave amata le polokalama. Sa matou vaaia se vavega.

Ata
Faafiafiaga faalemusika i le taimi o Talanoaga Faafesagai

A o ma i ai i totonu o le taavale ma Sister Rasband ua toe foi i lena afiafi, sa auina mai e Peresitene ma Sister Nelson le fe’au lenei ia i ma’ua: “Ron, ma te mananao ia e iloa o le taimi lava na ma faalogo ai ua pe le paoa, na ma tatalo ai mo se vavega.”

I le mau o aso e gata ai o loo tusia ai: “Aua o Aʼu, o le Alii, ua tuu atu loʼu lima e faagaoioi mana o le lagi; e lē mafai ona outou vaai nei i ai, ae ua toeitiiti ona outou vaai lea i ai, ma iloa ai ua Ou i ai, ma o le a Ou alu atu ma nonofotupu faatasi ma loʼu nuu.”17

O le mea tonu lava lena na tupu. Na tuu mai e le Alii Lona aao, ona ola ai lea o le paoa.

E tino vavega e ala i le mana o le faatuatua, e pei ona sa aoaoina mai ma le mamana e Peresitene Nelson ia i tatou i le sauniga faaiu. Na apoapoai atu le perofeta o Moronae i tagata, “Afai e leai se faatuatua i totonu o le fanauga a tagata e le mafai e le Atua ona faia se vavega i totonu o i latou; o le mea lea, na te le faaali mai o ia lava seia mavae ona latou faatuatua muamua.”

Na ia faaauau:

“Faauta, o le faatuatua o Alema ma Amoleka na mafua ai ona solo o le falepuipui i le eleele.

“Faauta, o le faatuatua o Nifae ma Liae na faia ai le liuga i luga o sa Lamanā, na papatisoina ai i latou i le afi ma le Agaga Paia.

“Faauta, o le faatuatua o Amona ma ona uso na faia ai se vavega tele lava i totonu o sa Lamanā. …

“Ma pe sa i ai se taimi na faia ai e se tasi ni vavega seia mavae ona latou faatuatua muamua; o le mea lea sa muamua ona latou talitonu i le Alo o le Atua.”18

E mafai ona ou faaopoopo i lena soloaiga o mau, “O le faatuatua o le au faatino faamaoni o talavou matutua, o polofesa o faasalalauga, o taitai ma tagata o le Ekalesia, o se aposetolo, ma se perofeta a le Atua na sailia se vavega tele na toefuatai mai ai le mana i se ata sa fuafua i se mea mamao i Kosena, i Iuta.”

E mafai ona tutupu vavega o ni tali i tatalo. E le o ni mea ia tatou te ole atu ai pea po o mea foi tatou te faamoemoeina, ae pe a tatou faalagolago i le Alii, o le i ai o Ia iina, ma o le a sa’o lava o Ia. O le a Ia fetuunaia le vavega ma le taimi tatou te manaomiaina ai.

E faatino e le Alii ia vavega e faamanatu mai ai Lona mana, Lona alofa mo i tatou, Lona aapa mai le lagi i o tatou aafiaga i le olaga nei, ma Lona finagalo e aoao atu mea e sili ona taua. “O le a faamaloloina o ia o lē ua faatuatua mai ia te aʼu,” na Ia fetalai mai ai i le Au Paia i le 1831, ma o loo faaauau pea le folafolaga i ona po nei, “ma ua lē tofia e oti, o le a faamaloloina.”19 E i ai se tulafono ua folafola i le lagi, ma e tatou te tulolo lava i ai e le aunoa.

E i ai taimi tatou te faamoemoe ai mo se vavega e faamalolo se e pele, e toe mimilo se taga e le amiotonu, pe faamalulu le loto o se agaga ua italili pe faaseseina. O le tilotilo atu i mea e ala i mata faaleolaga nei, tatou te mananao ai i le Alii ia faasalaveia, e toe fau le mea ua nuti. E ala i le faatuatua, o le a oo mai le vavega, e ui atonu e le o la tatou taimi faatulagaina po o le faaiuga sa tatou mananao ai. Pe o le uiga o lena mea ua itiiti lo tatou faatuatua pe ua tatou le agavaa mo Lana faasalavei? Leai. O pele i tatou a le Alii. Na Ia ofoina mai Lona soifua mo i tatou, ma o Lana Togiola o loo faaauau pea ona faasaoloto i tatou mai avega ma le agasala pe a tatou salamo ma faalatalata atu ia te Ia.

Ua faamanatu mai e le Alii ia i tatou “O o outou ala e le o o’u ala ia.”20 Ua Ia ofo mai, “Ia outou o mai ia te au outou uma o e tigaina ma mafatia i avega o au foi e malolo ai outou.”21--malologa mai le popole, o le le fiafia, atuatuvale,le usiusitai, atugaluga mo e pele, po o le toilalo po o ni miti ua le taulau. O le filemu i le taimi o le fememea’i po o le faanoanoa o se vavega. Manatua afioga a le Alii: “Ou te lei tautala atu ea le filemu i lou mafaufau e uiga i le mataupu? O le a se molimau sili atu e mafai ona e maua nai lo lena mai le Atua?”22 O le vavega o le, o Iesu Keriso, le Ieova Sili, o le Alo o Le Silisili, o loo tali mai i le filemu.

E faapei ona sa Ia faaali atu ia Maria i le togalaau; ma ta’u atu lona igoa, o loo valaau mai foi o Ia ia te i tatou e faaaoga lo tatou faatuatua. Sa naunau Maria e auauna atu ia te Ia ma vaai faalelei o Ia. O Lona Toetu e le o le mea lea sa ia mafaufauina, ae na tusa ai lava ma le fuafuaga sili o le fiafia.

“Ina alu ifo ia i le satauro,”23 sa upuleaga atu ai le motu o le au le talitonu ia te Ia i luga o Kalevario. Sa mafai lava ona Ia faatinoina se vavega. Ae sa Ia silafia le iuga mai le amataga, ma sa Ia faamoemoe ia faamaoni i le fuafuaga a lona Tama. E le tatau ona tatou le malamalama i lena faataitaiga.

Na Ia fetalai ia i tatou i taimi o faigata “Matau i manuʼa ua tuia ai loʼu itu, ma tulaga fao foi i oʼu lima ma oʼu vae; ia faamaoni, tausi i aʼu poloaiga, ma o le a oulua mautofi ai i le malo o le lagi.”24 O lena mea, uso e ma tuafafine, o le vavega na folafola mai ia i tatou uma.

I lenei Aso Sa o le Eseta, a o tatou faamanatuina le vavega o le Toetu o lo tatou Alii, i le avea ai o se Aposetolo a Iesu Keriso, ou te tatalo faamaulalo o le a outou lagonaina le mana o le Toetu i lou olaga, o le a tali mai au talosaga i lo tatou Tama Faalelagi, faatasi ai ma le alofa ma le tautinoga lea na faaalia e Iesu Keriso i Lana misiona atoa. Ou te tatalo ia e tu atu ma le mausali ma le faamaoni i mea uma o le a oo mai. Ma ou te faamanuia ia te oe ia oo mai vavega ia te oe e faapei ona sa matou oo i ai i Kosena—pe afai e finagalo ai le Alii. Vaavaai mo nei faamanuiaga e to mai le lagi i lou olaga a o e “sailia lenei Iesu o le ua tusi i ai le au perofeta ma aposetolo, ina ia i ai ma tumau ia te outou e faavavau le alofa tunoa o le Atua le Tamā, ma le Alii o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia, o le ua molimau ia te i laua.”25 I le suafa o Iesu Keriso, amene.