Konafesi Aoao
“O Mataupu Faavae o La’u Talalelei”
Konafesi aoao ia Aperila 2021


“O Mataupu Faavae o La’u Talalelei”

(Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:12)

O se mataupu faavae o le talalelei o se taiala e faavae i aoaoga faavae mo le faaaogaina ma le amiotonu o le faitalia.

I le konafesi aoao o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Oketopa 1849, na tofia ai Elder Ioane Teila o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e tatala le atunuu o Farani mo le talaiga o le talalelei a Iesu Keriso. O lana galuega na aofia ai le toefaatonutonuina o le uluai lomiga tusitusia aloaia a le Ekalesia i lena atunuu. Sa saunia e Elder Teila ma lomia se tala i le 1851 e tali atu ai i fesili faisoo na fesiligia ai o ia e uiga i le Ekalesia. Ma i le lata ai i le faaiuga o le talatusia, na toefaamatala ai e Elder Teila le mea lenei na tupu:

“I ni nai tausaga talu ai, i Navu, o se alii sa ma faatasi, o se tagata o sui o le Au Faitulafono, sa fesili atu ia Iosefa Samita pe mafai faapefea ona ia pulea nei tagata e toatele, ma faatumauina lenei faatulagaga atoatoa, ma sa faapea mai i lea lava taimi o se mea faigata tele mo i latou e faia i soo se mea lava. Sa faapea atu le Susuga a Samita o se mea faigofie tele le faia o lea mea. ‘E faapefea?’ o le tali mai lea a lea alii; ‘ia i matou o se mea faigata tele.’ Sa tali atu le Susuga a Samita, ‘Ou te aoao ia i latou mataupu faavae sa’o, ona latou pulea lea o i latou lava.’”1

Ou te tatalo ia aoao ma faamalamalamaina i tatou taitasi e le Agaga Paia a o ou faamamafaina le matafaioi taua a mataupu faavae i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

O Mataupu Faavae

Sa faaalia e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “ia aoao atu e toeaina, ositaulaga ma aoao o lenei ekalesia, mataupu autu o la’u talalelei, ua i ai i totonu o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona, ua i ai le atoatoaga o le talalelei.”2 Na Ia folafola mai foi e faapea e ao i le Au Paia o Aso e Gata Ai “ona aoaoina atoatoa atili i teori, i mataupu autu, i mataupu faavae, i le tulafono o le talalelei, i mea uma tau i le malo o le Atua, ua tatau mo outou ona malamalama i ai,”3

Na ta’ua puupuu, o se mataupu faavae o le talalelei o se taiala e faavae faaleaoaoga faavae mo le faaaogaina ma le amiotonu o le faitalia tonu. O mataupu faavae e afua mai upumoni lautetele o le talalelei ma o loo aumaia ai le taitaiga ma tulaga faatonuina a o tatou fetuleni atu i luma i luga o le ala o feagaiga.

Mo se faataitaiga, o Mataupu Faavae muamua e tolu o le Faatuatua o loo faailoa mai ai itu faavae o le aoaoga faavae o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso: o le natura o le Aigaatua i le mataupu faavae muamua o le faatuatua, o aafiaga o le Pa’ū o Atamu ma Eva i le mataupu faavae lona lua o le faatuatua, ma faamanuiaga e mafai ona maua e ala i le Togiola a Iesu Keriso i le mataupu faavae lona tolu o le faatuatua.4 Ma le mataupu faavae lona fa o le faatuatua o loo aumaia ai uluai mataupu faavae—o taiala o le faaaogaina o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo—ma sauniga muamua o le perisitua ia e mafai ai ona mamana le Togiola a Iesu Keriso i o tatou olaga.5

O le Upu o le Poto o se tasi lea o faataitaiga o se mataupu faavae ua avea ma taiala. Faamolemole ia matau fuaiupu tomua nei i le vaega 89 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

“Ua tuuina mai o se mataupu autu faatasi ma se folafolaga, ua fuafua i le malosi o lē ua vaivai ma lē ua sili atu ona vaivai o le au paia atoa, o e ua taʼua pe mafai ona taʼua o le au paia.

“Faauta, e moni, ua faapea ona fetalai mai le Alii ia te outou: Ona o mea leaga ma fuafuaga ua i ai ma o le a i ai i loto o tagata faufau leaga i aso e gata ai, ua Ou lapataia ai outou, ma muai lapataia ai outou, i le tuuina atu ia te outou o le upu o le poto lenei e ala i se faaaliga.”6

O le faatonuga musuia o loo mulimuli mai i lenei faatomuaga o loo aumaia ai ni taiala tumau mo le soifua manuia faaletino ma le faaleagaga ma ua molimauina ai faamanuiaga patino e faalagolago i lo tatou faamaoni i le mataupu faavae.

O le aoaoina, malamalama, ma le ola ai i mataupu faavae o le talalelei e faamalolosia ai lo tatou faatuatua i le Faaola, e loloto ai lo tatou tuuto atu ia te Ia, ma valaaulia ai le tele o faamanuiaga ma meaalofa faaleagaga i o tatou olaga. E fesoasoani foi mataupu faavae o le amiotonu ia i tatou e vaavaai ai i talaatu o mea e faatauaina e le tagata lava ia ma naunauga faapitoa o le tagata lava ia e ala i le tuuina mai o le vaaiga taua i upumoni e faavavau a o tatou faatautaia tulaga eseese, luitau, faaiuga, ma aafiaga o le olaga nei.

O Faataitaiga i le Taimi Nei o le Aoao Atu o Mataupu Faavae Sa’o

O le saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le aoao atu o mataupu faavae sa’o atonu o se tasi o ana aoaoga e ta’ua soo. Ma e tatou te maua ni faataitaiga mamana o lenei mamanu musuia o aoaoga i saunoaga aloaia a auauna ua faatagaina a le Alii i ona po nei.

O Le Mataupu Faavae o le Lē-Faalavelaveina

Na saunoa Peresitene Dallin H. Oaks i le konafesi aoao i le 1998 e uiga i tiute o e umia le Perisitua Arona e faatatau i le sauniaina ma le faatautaia o le faamanatuga. Na ia faamatala o le mataupu faavae o le le-faalavelaveina ma ta’u ai e faapea o se e umia le Perisitua Arona o le a le manao lava i se isi mea i ona foliga vaaia po o le amio e faalavelaveina ai soo se tagata o le Ekalesia mai lana tapuaiga ma le faafouga o feagaiga. Na faamamafa mai foi e Peresitene Oaks ia mataupu faavae e faatatau i le faatulagaina tatau, mama, migao, ma le mamalu.

E mata’ina, e lei tuuina mai e Peresitene Oaks mo alii talavou se lisi umi o mea e fai ma mea e le faia. Ae, na ia faamalamalama maia le mataupu faavae faatasi ai ma le faamoemoega e mafai e alii talavou ma o latou matua ma faiaoga ma e tatau ona latou faaaogaina lo latou lava faautautaga ma musumusuga e mulimuli ai i le taiala.

Na ia faamalamalama mai: “O le a ou le fautuaina atu ni tulafono auiliili, talu e matua eseese lava tulaga i uarota ma paranesi eseese i le Ekalesia i le lalolagi atoa, ma o se tulafono patino e foliga e manaomia i se tasi faatulagaga, e ono le talafeagai i se isi. Ae, o le a ou fautuaina atu se mataupu faavae e faavae i luga o aoaoga faavae. Afai e malamalama tagata uma i lenei mataupu faavae ma faatinoina e tusa ai, e ao ona ona itiiti se manaomia mo ni tulafono. Afai e manaomia ni tulafono po o ni fautuaga i tulaga taitasi, e mafai e taitai i le lotoifale ona tuuina atu, ia ogatasi ma aoaoga faavae ma o latou mataupu faavae e faatatau i ai.”7

O Le Mataupu Faavae o le Sapati o se Faailoga

I le konafesi aoao ia Aperila 2015, sa aoao mai ai e Peresitene Russell M. Nelson i tatou e faapea “o le Sapati o se aso fiafia.”8 Sa ia faamatalaina foi le ala na ia malamalama ai i se mataupu faavae faigofie e uiga i le faamamaluina o le aso Sapati:

“E faapefea ona tatou faapaiaina le aso Sapati? A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e le faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane sa ou iloa ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati o le a avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou le toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te au, ‘O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili na matuai faamanino mai ai a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati.”9

O le fesili faigofie ae mamana a Peresitene Nelson ua faamamafa mai ai se mataupu faavae e vave sopoia ai lava soo se faaletonu e uiga i mea e ao ona tatou faia e faamamalu ai le Sapati. O lana fesili ua aoteleina ai se taiala ma se tulaga faatonuina lea e mafai ona faamanuiaina ai i tatou uma i o tatou tulaga eseese.

O Le Mataupu Faavae o le Naunau e Faamuamua le Atua

Ua ono masina talu ai i le konafesi aoao, na faamalamalama mai ai e Peresitene Nelson lona lava faagaeetia a o taitai atu o ia i se malamalamaaga fou i le uiga o le upu Isaraelu. Na ia faamatala mai e faapea na gaepu lona agaga ao ia aoaoina e faapea “o le igoa o Isaraelu e faasino i se tagata o loo loto e faamuamua le Atua i lona olaga.”10 Ona folasia mai lea e Peresitene Nelson se aofaiga o faatatauga taua e afua mai i lenei malamalamaaga.

O lana savali e uiga i le loto ia faamuamua le Atua o se faataitaiga ofoofogia lea o le aoao atu o mataupu faavae tonu ina ia mafai ai ona tatou pulea i tatou lava. Ma e faapei lava ona sa ia faia i lana savali e uiga i le avea o le Sapati o se aso fiafia, na tuu mai ai e Peresitene Nelson ni fesili e faavae i aoaoga faavae ia e avea o ni taiala ma tulaga faatonuina mo i tatou taitoatasi.

“Pe o e loto e faamuamua le Atua i lou olaga? Pe o e loto e avea le Atua ma faatosinaga sili ona taua i lou olaga?

Na ia faaauau:

“Mafaufau pe mafai faapefea ona faamanuia oe e lena naunautaiga. Afai e te le’i faaipoipo ma o loo sailia se soa e faavavau, o lou manao ina ia avea ma se “Isaraelu” o le a fesoasoani ia te oe e filifili po o ai e te lua tafafao faamasani ma pe faapefea.

“Afai o loo e faaipoipo i se soa ua ia solia ana feagaiga, o lou loto ina ia faamuamua le Atua i lou olaga o le a faatagaina ai au feagaiga ma le Atua ia tumau mausali. O le a faamaloloina e le Faaola lou loto nutimomoia. O le a matala le lagi a o e saili atu ia iloa pe faapefea ona agai i luma. E lē manaomia ona e fesesea’i pe fenumia’i.

“Afai e i ai ni au fesili faamaoni e uiga i le talalelei po o le Ekalesia, a o e filifili e faamuamua le Atua, o le a taitai atu oe ia maua ma malamalama i upumoni atoatoa e faavavau ia o le a taialaina lou olaga ma fesoasoani ia e tumau mausali ai i luga o le ala o feagaiga.

“Pe a e feagai ma faaosoosoga—e tusa lava pe oo mai le faaosoosoga i le taimi ua e lēlavā ai pe lagonaina le tuuatoatasi pe malamalama sese foi—mafaufau i le lototele e mafai ona e aoina mai a o e filifili e faamuamua le Atua i lou olaga ma a o e aioi atu ia te Ia e faamalosi oe.

“Afai o lou mana’o silisili o le faamuamua o le Atua, avea ma se vaega o Isaraelu, e tele faai’uga o le a faigofie atu ona fai. E tele na’ua faafitauli o le a lē avea ma ni faafitauli! E te iloa le auala sili e teuteu ai oe lava ia. E te iloa po o a mea e matamata ma faitau ai, po o fea e faaalu ai lou taimi, ma po o ai tou te fegalegaleai. E te iloa le mea e te manao e ausia. E te iloa le ituaiga o tagata e te manao moni lava e avea ai.”11

Matau pe fia ni faaiuga taua ma ni aafiaga o le olaga e mafai ona tosina e le mataupu faavae o le loto ia faamuamua le Atua: tafaoga faamasani ma le faaipoipoga, fesili ma atugaluga e uiga i le talalelei, tofotofoga, faiga o au teuga, o mea e matamata ma faitau ai, o fea e faaalu ai le taimi, pe o ai e mafuta i ai ma le anoanoai o isi mea. O fesili musuia a Peresitene Nelson o loo faamamafa mai ai se mataupu faavae faigofie e limataitaiina ai i itu uma o o tatou olaga ma mafai ai ona tatou pulea i tatou lava.

O Se Foeuli Laitiiti

Ina ua faafalepuipuiina Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate, na ia tusia ni tusi o faatonuga i tagata ma taitai o le Ekalesia ma sa faamanatu atu ai ia te i latou e faapea: ”e aoga tele i se vaa tele se foeuli laitiiti i le taimi o se afa, e taofiofi faasagatonu ai i le matagi ma galu.”12

Ata
Foeuli o le vaa

O se “foeuli” o se uili po o le ‘auvili ma masini fesootai e faaaoga e feseua’i ai se vaa la’uoloa po o se vaafolau. Ma “e taofiofi faasagatonu ai i le matagi ma galu” e faatatau i le liliuina o se vaa ina ia mafai ona tausisia lona paleni ma le sa’e ai i le taimi o se afa.

Ata
Vaa o liliuina i se afā

O mataupu faavae o le talalelei e mo a’u ma oe, e faapei o se foeuli i se vaa. O mataupu faavae tonu e mafai ai e i tatou ona maua lo tatou ala ma tutumau ai, mausali, ma le lē gaoia ina ia tatou lē sagatonu ma pauu ai i afa matamataita o aso e gata ai o le pogisa ma le fememea’i.

Ua matuai faamanuiaina tele i tatou i lenei konafesi aoao e aoao ai e uiga i mataupu faavae e faavavau mai auauna faatagaina a le Alii. Ia, o lo tatou tiutetauave taitoatasi o le puleaina lea o i tatou lava e tusa ai ma upumoni o loo molimau mai ai.13

Molimau

Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson, “Mo le isi ono masina e sosoo ai, ua tatau ona tu lau lomiga o le konafesi, o le [Liahona] i talaane o au tusitusiga faavae ma ia tagatagai soo i ai.”14

Faatasi ai ma le malosi atoa o lo’u agaga, ou te valaaulia i tatou uma ia aoao, ola ai, ma ia fiafia i mataupu faavae o le amiotonu. Ua na o upumoni o le talalelei e mafai ai ona tatou “faia ma le fiafia mea uma tatou te mafaia” e fetuleni atu ai i luma i luga o le ala o feagaiga ma ia “vaai ai i le faaolataga a le Atua, ma mo lona aao e faaali mai”15

Ua ou iloa o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso o le punavai faavae lea o le faasinoga mo o tatou olaga ma le olioli tumau i le olaga nei ma le faavavau. Ma i lenei Aso Sa mamalu o le Eseta, ou te molimau atu ma le olioli o Iesu Keriso o lo tatou Faaola soifua, o le punavai lea e tafe mai ai nei upumoni. Ou te molimau atu ai i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. John Taylor, i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 284.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:12.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:78.

  4. Tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1–3.

  5. Tagai Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:3-4.

  7. Tagai Dallin H. Oaks, ”O Le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” Liahona, Ian. 1999, 45–46.

  8. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 129–32.

  9. Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” 130; ua faaopoopo le faamamafa.

  10. Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,”Liahona, Nov. 2020, 92.

  11. Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” 94.

  12. Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:16.

  13. Na uunaia e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) ia tagata o le ekalesia ia avea saunoaga o le konafesi “ma taiala i a latou savaliga ma talanoaga i le aluga o le isi ono masina.” Na ia faamalamalama mai, “O mataupu taua nei ua silafia e le Alii e talafeagai ona faaali mai i lona nuu i aso nei’ (i le Conference Report, Ape. 1946, i. 68).

    Na faamamafa mai foi e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) le taua o savali o konafesi aoao. Na ia saunoa, “E leai ni tusiga po o ni tusi faasolosolo e i fafo atu o tusitusiga faavae a le Ekalesia, e tatau ona i ai se nofoaga faapitoa i luga o fata o lau fatatusi patino—e le ona o le lelei o le gagana faafailauga po o le susua o le momoliga mai, ae ona o manatu faavae e faapea ona faasino mai ai le ala i le ola e faavavau” (In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year [May 14, 1968], 3).

    Na toefaamautu mai e Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) le taua o le suesue i lauga o le konafesi. Na ia saunoa: “Tau ina ia tatou manatua pea mea na tatou faalogo ai i lenei konafesi aoao. O savali na fofogaina mai o le a lolomiina i mekasini o le Ensign ma le Liahona. Ou te uunaia outou e suesue i ai ma manatunatu loloto ia latou aoaoga” (“Seia Tatou Toe Feiloai,” Liahona, Nov. 2008, 106).

  14. Ezra Taft Benson, “O Mai ia Keriso ma Faaatoatoaina ia te Ia,” Ensign, Me 1988, 84.

  15. Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17.