2011
ʻOku Faitāpuekina Au ʻe he Ngaahi Meʻá Ni Kotoa
ʻEpeleli 2011


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

“ ʻOku Faitāpuekina Au ʻe he Ngaahi Meʻá ni Kotoa”

Kapau ko ha ʻaho Tokonaki, te ke maʻu atu ʻa ʻElevila Kuailela ʻoku femoʻuekina he ngāue ʻi he peito ʻo hono ʻapí ʻi Pueto Mateliní, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he matāfanga ʻo e Kūlifa ʻĀsenitina Nuevó ʻi he vahefonua fakatonga ʻo Supatí.

ʻOkú ne fua e mahoaʻa mo e vai pea ala atu ki he ngaahi meʻa kehé. ʻOku ʻikai faʻa lea lolotonga ʻene ngāué, ʻo leʻolahi ange ʻene ngaahi ngāué ʻi heʻene leá. He ko ʻene ngāué maʻá e ʻEikí.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Kuailela, “ ʻOku ou ongoʻi fiemālie he ʻoku ou ʻilo ko e meʻa lelei ʻoku ou faí,” mo ne heu fakataha pē e ngaahi meʻa ke taʻo ʻaki e maá. ʻOkú ne fakakaukau ki he Fakamoʻuí lolotonga ʻene ngāué, ʻo ne fiefia ʻe tokoni e meʻa te ne ngaohí ki he kāingalotu kehe ʻo e Siasí ke nau manatu ai kiate Ia.

ʻOku fiefia ʻa Sisitā Kuailela taʻu 82, ʻi heʻene hoko ko ha faiako ʻaʻahí, tokoni ke tā e hiva ʻi hono uōtí, mo taʻo mā ke fakaʻaongaʻi ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití—ko ha uiuiʻi kuó ne fakahoko ʻi ha meimei taʻu ʻe 10. ʻOkú ne taʻo haʻane foʻi mā he konga kimuʻa ʻo e uiké, ka ʻokú ne pehē ko e ʻaho Tokonakí, ʻokú ne tuku ai hano taimí ke taʻo ha mā “makehe maʻá e Siasí. ʻOku ou pehē kiate au pē, ‘ ʻOku fie maʻu ke u taʻo ha mā, pea ʻoku fie maʻu ke u ʻalu ki he lotú.’ ʻOku ʻikai ke u loto ke taʻefakahoko ʻeni.”

ʻOkú ne ʻalu foki ki he temipalé ʻi he taimi ʻokú ne moʻui lelei aí—ʻo fai ha fononga fakataʻu ʻi ha houa ʻe 20 ki he feituʻu tokelaú ki he Temipale Pueno ʻAealesi ʻĀsenitiná.

ʻOku pehē ʻe heʻene pīsopé, Iēsū Sanitosi Kumili, “ ʻOku fiefia maʻu pē ʻa Sisitā Kuailela ke tokoni ʻi ha founga pē te ne lava. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí te nau lava ke falala ki ai. Neongo hono taʻu motuʻá, ka ʻokú ne faivelenga ʻi hono teuteuʻi e maá ʻi he Sāpate kotoa pē. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia.”

Ne feʻiloaki ʻa Sisitā Kuailela mo e ongo faifekau taimi kakató he 1962 ʻi Mā teli Palata, ki he fakatonga ʻo Puenosi ʻAealesí, lolotonga ʻene ngāue ʻi ha fale nofo totongi naʻá na nofo aí. ʻI heʻene fakatokangaʻi kinaua heʻena tukituki he ngaahi matapā ʻi he taʻu ʻe 15 mei ai hili ʻene hiki ki Pueto Mateliní, naʻe akoʻi ki ai e ngaahi lēsoní, papitaiso, pea kamata ʻene moʻui ngāue tokoni ʻi he Siasí.

ʻOkú ne nofo toko taha pē he ʻahó ni, ka ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi tuēnoa. ʻOku ʻi ai ʻene folofolá mo hono fāmili fakauōtí, pea ʻokú ne fetuʻutaki maʻu pē mo ʻene Tamai Hēvaní ʻi he lotu. ʻIkai ko ia pē, ka ʻokú ne fiefia ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ne talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tauhi kiate Ia ʻaki ʻenau tauhi ki he niʻihi kehé.1

ʻOku malimali pē ʻa Sisitā Kuailela mo pehē, “ ʻOku faitāpuekina au ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa. ʻOku ʻomai ʻe he Siasí ke tau ngāue, pea ʻoku ou fiefia ai. ʻOku ou fiefia maʻu pē ʻi he tauhi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní.”

Ko ʻElevila Kuailela

ʻI ʻolungá: faitā ʻa Michael R. Morris