2011
Faifolau Moʻoni ʻi he ʻOtu Motu Māsoló
ʻEpeleli 2011


Faifolau Moʻoni ʻi he ʻOtu Motu Māsoló

ʻI heʻetau folaua e ngaahi potu tahi makamaka mo mamaha ʻo e moʻuí, ʻoku ʻaonga kiate kitautolu takitaha ʻa e tataki ʻa e kāingalotu faivelengá ke tokoni ki heʻetau foki hake ki hotau ʻapi fakalangí.

Ne folau e kau kaivai ʻo e kuonga muʻá ʻo taki pē kinautolu ʻe he anga ʻo e tuʻu ʻa e laʻaá, māhiná mo e ngaahi fetuʻú. Naʻa nau siofi fakalelei e Fetuʻu Noaté ʻi he taimi poʻulí, ʻa e hoko ʻa hono tuʻuʻanga paú ko ha taula fakalangi ki he kau kauvaká, ʻo tokoni ke nau folaua ha halanga folau ʻoku hangatonu pē ki he feituʻu naʻa nau fakataumuʻa ki aí.

Naʻe ʻilo ʻe he kau kaivai ʻi he ʻOtu Motu Māsoló ʻo e ʻŌseni Pasifikí ha toe founga ʻe taha. ʻOku huʻa pea mamaha ʻa e ngaahi peau aí ʻo tafe mai ʻi he vahaʻa ʻo e motu siʻí mo e ngaahi motú ʻi ha sīpinga pau. ʻE lava pē ke folau ha kaivai kuo ʻosi akoʻi lelei ʻi ha maile ʻe laungeau ʻaki ʻene muimui pē ʻi he tafe mo e aake ʻa e peaú—ʻo hangē pē ha hala ʻoku huʻu tahá—mei he motu pe motu siʻi ʻe taha ki he hoko maí. ʻE lava ke taki ʻe kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi e feituʻu ʻoku aake ai e peaú mo e feituʻu ʻoku nau tafe ki aí ʻa e kau folau kehé ke nau taufonua.

Ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ko hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko ʻEne maama moʻoní ʻokú ne tataki kitautolú. ʻE lava ke taki atu kitautolu ʻe Heʻene ngaahi fonó mo e ngaahi ouaú, ʻo hangē ko e aake ʻa e peaú, ke tau taufonua ki hotau ʻapi fakalangí. Ka kiate kitautolu kotoa, ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻoku fengāueʻaki ʻenau tokoní mo e poupoú mo e fatongia ʻo e Tokotaha Faifolau Tuʻukimuʻá. ʻI he ngaahi talanoa hoko haké, ʻoku vahevahe ʻe ha kāingalotu Māsolo ʻe toko tolu ʻa hono tokoniʻi kinautolu ʻe ha niʻihi ke nau hao mei he ngaahi potu tahi mamaha mo makamaka pea mo e ngaahi matangi ʻo e moʻuí ke nau aʻu kia Kalaisi.

Ko e Ivi Takiekina ʻo ha Fefine Angatonu

Ne malimali ʻa Hiloupo ʻOpekitangi mo falala atu ʻi hono seá. Ko e lava ia ʻenau efiafi fakafāmili ʻi ʻapi mo hono uaifi ko Linitaá, ʻena fānau ʻe toko faá, mo e ongo sisitaá. Naʻa nau teuteuʻi foki ha foʻi ika, ʻoku kei kakato ʻi ai e ongo foʻi matá mo e ikú, ke maʻu meʻatokoni efiafi ai e ongo sisitaá—ʻa ia ko ha meʻakai tukufakaholo ia ʻi Masulō, ko e kolomuʻa ʻo e ʻOtu Motu Māsoló. ʻI he fakamatala ʻa Hiloupo ki heʻene moʻuí, ʻokú ne fakahā ʻene houngaʻia moʻoni ʻi he Siasí, ʻi he ongoongoleleí, mo hono fāmilí, kae fakatautefito ki hono uaifí.

Ko Sune ʻeni ʻo e 2009. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siteiki Masulō ʻOtu Motu Māsoló ʻi he ʻaho ʻe taha kimuʻá, pea naʻe uiuiʻi ʻa Hiloupo ke hoko ko e ʻuluaki sekelitali pule fakasiteikí. ʻOku fakamatalaʻi ʻa Hiloupo ʻe he palesiteni fakasiteiki foʻoú ko ha tokotaha “mālohi ʻaupito,” ko e taha ʻo e kau taki faivelenga ʻo e motú.

Ka ko Hiloupo pē ʻokú ne fuofua talamai naʻe ʻikai pehē ia kimuʻa ka ko ʻene toki hoko mai pē ʻeni kimuí ni. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakamālōʻia hono uaifí ʻo pehē ko e tokotaha mālohí ia—ko ia naʻá ne fakahoko e fuʻu liliu lahi ʻi heʻene moʻuí. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “Naʻe papitaiso au ʻi hoku taʻu valú, ka ne kamata ke u māmālohi pē ʻi hoku taʻu 16.”

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ne nofo fakamali mo Linitā neongo ne ʻikai ke na mali. Naʻe ʻikai kau ʻa Linitā ki he Siasí. Taimi siʻi pē mei hono ʻiloʻi ʻe Linitā ʻi he 2000 naʻe papitaiso ʻa Hiloupo ʻi heʻene kei siʻí, naʻá ne fie ʻilo ki he Siasí pea kamata ke ne talanoa mo e ongo sisitaá.

Ko e manatu ʻeni ʻa Hiloupo ki aí, “Naʻá ne ako ʻi ha taʻu ʻe ua peá ne fakakaukau ke papitaiso. Naʻe pau ke ma ʻuluaki mali, ka naʻe ʻikai ke u fie mali au. Naʻá ku puputuʻu; ne maʻu moʻoni pē au ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní. Naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí, pea naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga au ki ai pe fakafanongo ki ha taha.”

Naʻe ʻohake ʻe Linitā ʻena fānaú ʻi he Siasí neongo naʻe teʻeki ai papitaiso. Naʻá ne kole kia Hiloupo ʻi he taʻu kotoa ke na mali kae lava ke papitaiso ia; ka naʻá ne ʻikai ange ʻi he taimi kotoa pē. ʻI he ʻosi mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe papitaiso ha toko ua ʻo ʻena fānau fefiné ka naʻe ʻikai ʻalu ʻa Hiloupo ki hona papitaisó.

ʻI he taʻu 2006 leva, ne mālōlō ʻena tamasiʻi taʻu hiva ko Takaó mei ha mofi lahi mo e hamu. Ne haʻu ha kāingalotu ʻe toko 300 nai mei he vahefonua Masuloó ki he meʻafakaʻeikí ke poupou ki he fāmilí.

ʻOku pehē ʻe Hiloupo, “Naʻe hoko ʻenau poupoú ko ha meʻa lahi kiate au. Naʻe kamata ke u fakakaukau mahalo ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku talamai heni ʻe he ʻOtuá kiate au.”

Naʻe kamata ke ne fakakaukau ko ia ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke lava ai ʻo papitaiso hono uaifí, neongo naʻe ʻosi kau ia ki he Siasí. “Naʻe ʻalu pē taimí mo ʻene toe mālohi angé. Naʻá ne ueʻi moʻoni hoku lotó.”

“Ko ia ne u nofo hifo ʻo fakakaukau ko e vaeuaʻangamālie ʻeni ʻo ʻeku moʻuí. Ne u fehuʻi hifo, ‘Te u kei hokohoko atu ai pē ʻi he meʻa ʻoku ou faí? ʻOku ʻi ai nai haku faingamālie ke ngāue ai maʻá e ʻOtuá ʻi he konga ko ʻeni hono ua ʻo ʻeku moʻuí?’ Ne u kamata lotu leva mo fakakaukau ke u foki ki he siasí ʻo kamata ngāue maʻá e ʻOtuá.”

Naʻe kamata ako leva ʻa Hiloupo mo e ongo faifekaú mo toe ako foʻou ʻa e tokāteliné. Naʻe fakakaungāmeʻa ki ai ʻa Palesiteni Nalesoni Piliki ʻo e Misiona ʻOtu Motu Māsolo Māsuloó, pehē ki ha kāingalotu kehe, kau ai ʻa e palesiteni fakavahefonuá ko ʻĀlingitoni Tiponi. Faifai pē pea tukupā leva ʻa Hiloupo ke foki, pea ʻikai fuoloa, kuo ʻikai ngata pē ʻi heʻene maʻu e houalotu sākalamēnití, ka mo e Lautohi Faka-Sāpaté foki mo e fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo faifai pea fakapapauʻi ʻe Hiloupo ʻa e meʻa te ne faí.

“ʻI he taimi ne u foki aí, naʻá ku pehē, ‘Ko ʻeku filí ʻeni. Ko e meʻa ʻeni te u faí.’ Pea naʻá ne liliu fakaʻaufuli ʻeku moʻuí.”

Naʻe mali ʻa Linitā mo Hiloupo ʻi he ʻaho 30 ʻo ʻAokosi 2008. Naʻe taimi nounou pē kuó ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné peá ne papitaiso hono uaifí. Ne ʻosi mei ai ha māhina ʻe ua, naʻe maʻu ʻe Hiloupo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea uiuiʻi ia ko e sekelitali pule fakavahefonuá.

ʻOku hanga atu ʻa Hiloupo ki hono uaifí mo malimali, ʻo ne pehē, “Naʻe ʻikai ke ne tui ko au naʻá ku papitaiso iá. Fakakaukau angé ki aí—naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe valu ʻene tatalí, mei he 2000 ki he 2008. Ko ha fefine fakaofo ia.”

Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha Tamai Angatonu

Taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē hotau tokotaha faifakahinohinó ko ha kaivaí, ʻo ne ngāue vāofi mo kitautolu ʻi hono akoʻi mai e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló kae lava ke ola lelei ʻetau folau ʻi he moʻuí. ʻOku fakahoko ʻeni ʻe he tokotaha kaivaí ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻaki ʻene tā sīpinga ke tau muimui ai. Ko e meʻa tatau naʻe hoko kia Felengi, ko e tamai ʻa Petulisa Holaiasí.

Hili e feʻiloaki ʻa Felengi mo e ongo faifekaú, naʻe kamata ke ne fakaafeʻi maʻu pē kinaua ke nau kai efiafi. ʻIkai fuoloa kuo kamata tā e ngaahi lēsoni ki aí. Ka ne ʻikai ha toe taha ia ʻi hono fāmilí ʻe fie fanongo ki he Siasí. ʻOku pehē ʻe Petulisa, “Ko ʻemau sio atu pē ki he haʻu ʻa e ongo faifekaú, kuo mau hola kotoa—ʻa au mo hoko ngaahi tuongaʻane mo e tokoua īkí.”

Naʻe papitaiso leva ʻa Felengi ʻi Siulai ʻo e 2007 ʻe Nalesoni Piliki, ko e palesiteni fakamisioná. Ko ha momeniti ia ne mahino ai kia Petulisa mo e toenga ʻo e fānaú ʻa e meʻa naʻe totonu ke faí.

ʻOkú ne pehē, “Ne u sio kuo kamata ke liliu ʻeku tamaí. Ne u ʻiloʻi, kapau naʻe lava ke ueʻi ʻe he ongoongoleleí ʻa e loto ʻo ʻeku tamaí, ʻe lava foki ke ne ueʻi hoku lotó pea liliu ʻeku moʻuí. Ko ia ne u fakakaukau ke u ako mo e ongo sisitaá, pea naʻá na fakatukupaaʻi au ke ako e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú. Ne u kē mo hoku tuongaʻané kimuʻa ai, pea kuo teʻeki ai ke u fakamolemoleʻi ia. Ne u lau leva ʻi he folofolá ʻoku pehē ai, kapau te ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe fakamolemoleʻi koe ʻe he ʻOtuá.” (Vakai, 3 Nīfai 13:14–15.)

Ne ʻiloʻi ʻe Petulisa ʻe fie maʻu ke ne fakamolemoleʻi hono tuongaʻané kae lava ke kamata liliu ʻene moʻuí, ke maʻa, peá ne maʻu ʻa e melinó. Naʻá ne fai ia.

“Ne u fiefia hili ʻeku siʻaki hoku ngaahi ʻulungāanga koví peá u liliu ʻo hoko ko ha tokotaha foʻou naʻe tauhi e ngaahi fekaú. Ne u ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u papitaiso kae lava ke u kau ki he Siasi moʻoní. Ne fokotuʻu au ʻe he Siasí ʻi he hala totonú. Naʻá ne fakamavaheʻi au mei he ngaahi ivi takiekina naʻe koví. Naʻá ne akoʻi au ke u fakaʻapaʻapa ki heʻeku ongomātuʻá, ke u kei ako pē, pea ke u nofo maʻu ʻi he hala totonú.”

Ko e Ivi Takiekina ʻa ha Tangata Angatonu

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Litia Kaminanga ʻo ne tupuʻi Siasi, hangē pē ko Hiloupo ʻOpekitangí, ka naʻe fakaʻau ʻo māmālohi pē ʻi heʻene ʻi he taʻu hongofulu tupú. Ka ʻoku fakaofo mo kehe ʻa e talanoa ia ʻo ʻene foki mai ki he Siasí.

Naʻe fakatou tupu hake pē ʻa Litia mo hono husepānití, ko Kaminanga ʻi he Siasí. ʻOku pehē ʻe Kaminanga, “Kuo teʻeki ai pē ha taimi ke u veiveiua ai ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Ne u tui maʻu pē kiate kinautolu.”

Ka naʻe kehe e moʻuí ia kia Litia. ʻI heʻene kalasi fitú, ʻokú ne pehē, “Ko au tokotaha pē ʻa e Māmonga ʻi hoku ʻapiakó, peá u ongoʻi naʻe ʻikai ke u kau fakataha mo e toengá. Naʻá ku fai e meʻa naʻe fai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ne hala e ngaahi meʻa ne u fakamuʻomuʻá.”

Ne ʻave ʻa Litia ʻe heʻene ongomātuʻá ke nofo mo honau fāmili ʻi Polovo, ʻi ʻIutā, ʻAmelika, ko e fakaʻamu ʻe ueʻi ia ʻe honau ivi takiekiná ke ne moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Neongo naʻá ne ako ai ha ngaahi meʻa naʻe tokoni ki ai he konga kimui ʻo ʻene moʻuí, ka naʻe ʻikai tokanga ia ke mālohi he Siasí.

Naʻe foki ʻa Litia ki he ʻOtu Motu Māsoló ʻi Sānuali ʻo e 2002, ko e māhina pē ia ʻe taha e foki mai ʻa Kaminanga mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Siapaní. Naʻá na feʻiloaki hili ia ha taimi nounou pē mei ai. Neongo naʻe ʻikai moʻui ʻaki ʻe Litia e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí, ka naʻe kei ʻalu pē ʻa Kaminanga ki hono ʻapí ʻo pehē pē ko ʻene ʻeva ange ki he ʻilamutu ʻo Litia ko Keuli Sakeasí.

Naʻe faifai pea fakakaukau ʻa Kaminanga ke talanoa muʻa ki he mātuʻa ʻa Litiá ke na ō ʻo teiti—ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki mo maʻá. Neongo naʻá na ʻuluaki feinga ke fakalotoʻi ia ke tuku, ka ʻoku pehē ʻe Kaminanga naʻe “faifai pē peá ne talaange kiate kinaua, ʻ ʻOku kei ʻi ai pē ha faingamālie ke ne liliu.’ ʻI heʻeku lea ʻaki pē iá, ne liliu e ongo naʻe ʻi he lokí. Naʻe tangi ʻene tamaí mo pehē mai, “Ne u fie maʻu maʻu pē ke ne foki ki he Siasí. ʻE lava pē ke ke ʻahiʻahi.’”

Naʻe ʻikai fakamātoato ʻa Litia kia Kaminanga he kamataʻangá. He naʻe toki foki mai ʻa Kaminanga mei he ngāue fakafaifekaú pea naʻá ne hā maʻa, ka naʻe ʻikai mālohi ʻa Litia ia he Siasí.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Litiá, “Ka naʻá ne sio ia ki ha meʻa naʻe ʻikai ke u sio au ki ai.” Naʻá ne loto lelei pē ke teiti mo Kaminanga he naʻe ʻikai ha toe taha ke na teiti. “Naʻá ne fakafoki mai au. Naʻe fie maʻu ke u moʻui ʻaki ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí ʻi heʻeku hoko ko hono kaumeʻá. Naʻá ne fakamanatu mai ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó. Naʻá ne fakamanatu mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻe ʻikai ke u kei fakahokó, hangē ko e lau folofolá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻá ma fakahoko fakataha mo Kaminanga ha ngaahi ngāue tokoni. Naʻá ma lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ma ō ki he ngaahi faeasaití. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai e founga ke kehe ai ʻ eku moʻuí. Naʻe ʻikai ko e maʻu lotú pē ʻa e houalotu sākalamēnití ka ʻoku kau foki ai e Lautohi Faka-Sāpaté foki mo e Fineʻofá.”

Naʻe kamata ke liliu e moʻui ʻa Litiá pea tupulaki mo ʻene fakamoʻoní ʻi he taimi naʻá na fakataha ai ʻi he ngaahi teiti naʻe fakatupulaki mo langaki moʻuí. Neongo iá, naʻe kei ʻi ai pē mo ha ngaahi meʻa ke fakaleleiʻi.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe faingataʻa ʻa e foki maí. ʻOku ʻikai faingofua ʻa e fakatomalá, ka ʻoku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi moʻoni ki he fakatomalá. ʻI ha ngaahi founga lahi, ne fakataumuʻa ʻema teití ke ma toe maheni lelei ange pea ke u foki ki he siasí, mo kehe ʻa ʻeku vakaí.”

ʻOku tānaki mai ʻe Kaminanga, “ ʻOku fekauʻaki pē ia mo e ngaahi vā fetuʻutakí.”

Naʻe mali ʻa Litia mo Kaminanga he ʻaho 28 ʻo Nōvema 2002. Hili mei ai ha taʻu ʻe taha naʻá na sila ʻi he Temipale Laʻie Hauaiʻí peá na ako he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-Hauaiʻí. ʻOkú na lolotonga nofo mo ʻena fānau ʻe toko tolú ʻi he ʻOtu Motu Māsoló. ʻOku hoko ʻa Litia ko e faiako Lautohi Faka-Sāpate ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi honau uōtí, pea ko Kaminanga ʻoku palesiteni he Kau Talavoú.

Hangē ko e fakamoʻoni ʻa Hiloupo, Petulisa mo Litiá, ʻoku lava ke hoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi he taimi ʻoku tau kātaki ai mo vilitaki pea fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. ʻE lava ke fakahoko ʻe kinautolu ʻoku muimui ʻi he Fakamoʻuí mo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ha lelei lahi ʻi he moʻui ʻa ha tokotaha kehe, ʻo hangē pē ko hono fakahinohino ʻe he tokotaha kaivai ʻo e kuonga fuoloá e kau folaú ke nau tūʻuta ki ʻapí.

ʻOlunga ʻi toʻohemá: ʻOku ngāue ʻa Hiloupo ʻOpekitangi (ʻoku hā foki mo hono fāmilí ʻi he ngaahi peesi ki muʻá) ko e pule hōtele. ʻI laló: Naʻe hoko ʻa Petulisa Holaiasi ko e taki ʻo e ʻuluaki konifelenisi ʻa e kau tāutaha kei talavou ʻa e ʻOtu Motu Māsoló ʻi Sune ʻo e 2009 (taupotu ki lalo ʻi toʻomataʻú).

ʻOku pehē ʻe Litia Kaminanga ʻa ia ʻoku hā heni mo hono husepāniti ko Kaminangá, mo ʻena taʻahine ko Uēlisá, “ ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ki he fakatomalá.”

Faitā ʻa Joshua J. Perkey, tuku kehe ʻo ka toki fakahā atu: tā ʻo e vaka laá © Getty Images