2011
Ne Faifai Peá u Fanongo
ʻEpeleli 2011


Ne Faifai Peá u Fanongo

Ne u pehē loto pē, “Ko hoku kaungāmeʻa fuoloa pē ia, pea ʻoku ʻikai ko haʻama teiti.” Ka ko e hā koā ʻoku kei fakatokanga mai ai ʻa e Laumālié naʻe ʻikai totonu ke u ʻi aí?

Lolotonga ʻeku ʻi he kolisí, ne u monūʻia ke ʻalu ʻo ngāue fakaangaanga ʻi he meʻa ne u ako ki aí ʻi ha kolo naʻe mamaʻo mei ʻapi. Ne nofo ofi ange pē haku kaungāmeʻa fuoloa, pea neongo naʻe ʻikai ke ma tui tatau, naʻe ʻikai taʻofi ʻe homa ngaahi faikehekehé ʻema kaungāmeʻá.

ʻI heʻeku fuofua feʻiloaki mo Mateliné (naʻe liliu e hingoá), naʻá ma fakatou ngāue fakataha mo ha finemui ʻe taha ʻa ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo ha taha Siasi. ʻOku ou manatu ki hono fakamahinoʻi mai ʻe he Laumālié ha ngaahi faikehekehe iiki ʻi he ongo finemuí, ʻo ne talamai naʻa mo e fanga kiʻi fili īkí te nau lava ʻo fokotuʻu ha hala ʻamui he moʻuí. Kuo taʻu lahi mo ʻeku manatuʻi e ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení.

Hili ʻema taʻe felōngoaki mo Mateline ʻi ha ngaahi taʻu siʻi, naʻá ma palani ha taimi ke ma fakataha ai. ʻI he hokosia e efiafi ko iá, ne fakaʻohovale ʻeku hohaʻá. Ne u ʻalu lēlue ki he kolo naʻe nofo aí, pea ʻi heʻeku ofi atu ki aí, ne pehē mai ʻe ha leʻo ʻi hoku ʻatamaí mo hoku lotó, “ ʻOku totonu ke ke teiti pē mo e kakai ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi tuʻunga moʻui māʻolungá.”

Ne u fakakaukau, “ ʻOku ʻikai ko ha teiti ʻeni ia. Ko ʻeku fakataha pē mo haku kaungāmeʻa fuoloa.” Ne toe fai mai ʻe he Laumālié ʻa e fakatokangá, ʻo ne toutou fakamanatu mai kae ʻoua kuo mahino kiate au ko e moʻoni ko ha teiti ʻeni, pea kamata leva ke u fakakaukau ki he ngaahi tuʻunga moʻui mo e founga moʻui lolotonga ʻa hoku kaungāmeʻá. Ne u kumi ʻuhinga, “ ʻOkú ne ʻosi ʻiloʻi pē ko e tokotaha Siasi au. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí, pea he ʻikai ha palopalema ia.”

Neongo ia, naʻe kamata ke u fifili pe naʻe tupu nai mei he “ngaahi faikehekehe iiki” ne u fakatokangaʻi kimuʻá ʻa e mavahevahe homa ongo halá. Ko ia ne u muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, peá u telefoni ki hoku kaungāmeʻá ke kaniseli ʻema teití. Ne u manavasiʻi naʻá ku fakalaveaʻi hono lotó. Te u fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié ki haku kaungāmeʻa naʻe ʻikai hounga ki ai e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ne u fakamatala ange naʻe ʻikai ke u ongoʻi fiemālie ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ne ma palani ke faí mo u ʻamanaki pē te u maʻu heni ha ʻuhinga lelei ki he ʻikai ke ma ō ʻo ʻeva he efiafi ko iá. Naʻá ne loto-mamahi mo fokotuʻu mai ke liliu ʻema ʻū palaní. Naʻá ku fiefia ai peá u loto ki he liliu ko ʻení he ne u fakakaukau, “Mahalo ko e ʻekitivitií naʻe tupu mei ai ʻa e fakatokanga mai ʻa e Laumālié kiate aú.” Ka naʻe ʻikai pē ʻosi ʻeku ongoʻi loto-hohaʻá.

Naʻá ma fiefia he pō ko iá, kae toutou talamai pē ʻe he Laumālié naʻe mahuʻinga ʻa e fakatokanga ne fai mai kimuʻá. ʻI he kamataʻangá naʻe ʻikai ha meʻa ia ke fai ki ai ha hohaʻa, ka ʻi he hokohoko atu e poó, naʻe toe mahino ange neongo ne tatau pē homa puipuituʻá, ka ne ma huʻu ki ha ongo feituʻu mātuʻaki kehekehe. Naʻe ʻikai tatau ʻema ngaahi tuʻunga moʻuí—naʻa mo e fanga kiʻi meʻa īkí. ʻI heʻene fakatau uainé, ne u talaange naʻe ʻikai ke u fie totongi e kava mālohí. Naʻá ne fiemālie pē ki ai ʻo ne totongi pē ʻe ia.

Ne ʻalu pē taimí mo e fakalalahi ʻeku hohaʻa fakalaumālié. ʻI he ʻosi e kai efiafí, kuó u mateuteu au ke ʻalu he naʻá ku ʻilo kuo mei mavahe e lēlué pea ne u fuʻu nofo mamaʻo ke u ʻalu tekisī. Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻá e hohaʻa ʻeku fakakaukaú peá ne talamai ʻe lava pē ke u mohe ʻi hono falé. Kuo ʻikai ʻeni ke kei tukunoaʻi au ʻe he Laumālié, ka ne fakapapauʻi mai e meʻa kuó u ʻosi ʻiló: naʻe ʻikai ha fili pe te u nofo pe ʻikai.

ʻI heʻeku luelue mo ia ki hono ʻapí, ne u feinga mālohi ke ʻasi ʻoku ou fiemālie pē. Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai te ke fie nofo?” Ne u ʻiloʻi fakapapau. Naʻe ʻikai ke ne hohaʻa pe fakatupu ʻita, ka naʻe toe lea mahino ange ʻa e Laumālié ʻi he ongo ʻo e maná. He ʻikai lava ke u tōmui heʻeku lēlué!

Ne u tatali pē kae ʻoua kuó u ʻiloʻi kuó ne ʻi loto, peá u lele ʻi he vave taha naʻá ku lavá ke aʻu kei taimi ki he lēlué. Naʻá ku fakakaukau kia Siosefa ʻi ʻIsipité ʻi heʻene lele mei he ʻahiʻahí (vakai, Sēnesi 39:7–12).

ʻI he foki ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi meʻa naʻe hoko he pō ko iá, ne u fakatou ongoʻi ʻa e manavasiʻi mo e loto-houngaʻia: manavasiʻi ʻi he meʻa naʻe mei hokó mo houngaʻia ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe lea mai e Laumālié, pea neongo naʻe totonu ke u sinaki fai ia, ka ʻoku ou fiefia ne faifai peá u fakafanongo.

ʻOku ʻilonga naʻe ʻikai fuʻu mahino ʻeku fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko he pō ko iá ʻo hangē ko ʻene mahino ki he ʻEikí. Hangē ko e meʻa naʻe tohi ʻe ʻĪsaiá:

“He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí] ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló” ʻĪsaia 55:8–9.

ʻOku vave hono fai ʻo e ngaahi fili ʻe niʻihi ʻi heʻetau fehangahangai mo ia he moʻuí pea ngalo atu kinautolu. ʻOku ʻi ai mo e ngaahi fili kehe ʻoku haʻu mo e ngaahi lēsoni ʻe lelei ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu. ʻOku ou fakamālō ke ʻilo ko e taimi ko ia ʻoku tau tokanga ai ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—pea ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻeni he taimi pē ko iá—ʻe lava ke faingofua ange haʻatau nofo ʻi he hala kuo tofa ʻe Sīsū ke tau muimui aí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Jeff Ward