2011
Ko e Mālohi Faifakamaʻa ʻo Ketisemaní
ʻEpeleli 2011


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Mālohi Faifakamaʻa ʻo Ketisemaní

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Pulusi R. Makongikī ʻi he ʻaho 29 ʻo Siulai 1915, ʻi Misikeni, ʻAmelika. Naʻe hikinimaʻi ia ki he Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopá 1946, pea fakanofo ko ha ʻAposetolo ʻi he aho 12 ʻo ʻOkatopá 1972. Naʻá ne pekia ʻi he ʻaho 19 ʻo ʻEpeleli 1985 ʻi Sōleki Siti, ʻi ʻIutā. Naʻe fai e lea ko ʻení ʻi he konifelenisi lahi ʻo e ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1985.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

ʻOku ou ongoʻi, pea hangē ʻoku ongo pehē mo e Laumālié, ko e tokāteline mahuʻinga taha ʻe lava ke u talakí, mo e fakamoʻoni mālohi taha ʻe lava ke u faí, ko e feilaulau fakalelei ko ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko ʻEne Fakaleleí ʻa e meʻa maʻongoʻonga taha kuo hoko pe ʻe hoko talu mei he kamataʻanga ʻo e Fakatupú pea tukuʻau mai ʻi he ngaahi kuongá ʻo aʻu ki ha ʻitāniti ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.

Ko e tumutumu ia ʻo e ngāue lelei mo e ʻaloʻofa ko ha ʻotua pē te ne lava ke fakahokó. Naʻe fakafou ai hono fakahoko ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e palani taʻengata ʻo e fakamoʻuí, ʻa e Tamaí.

ʻOku fakafou ai hono fakahoko ʻo e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá. ʻOku fakafou ai hono fakahaofi ʻo e tangata kotoa pē mei he maté, heli, tēvoló, mo e mamahi taʻe-hano-ngataʻangá.

Pea ʻoku fakafou ai e hoko ʻa e kakai kotoa pē ʻoku tui mo talangofua ki he ongoongolelei nāunauʻia ʻa e ʻOtuá, ʻa kinautolu kotoa ʻoku moʻoni mo faivelenga pea ikunaʻi ʻa māmaní, ʻa kinautolu ʻoku mamahi maʻa Kalaisi mo ʻEne folofolá, ʻoku tauteaʻi mo fakamamahiʻi koeʻuhí ko Iá— ʻo hangē pē ko honau Tupuʻangá pea nofo mo Ia ʻi Hono taloní ʻo pule mo Ia ʻo taʻengata ʻi he nāunauʻia ʻo lauikuonga.

Te u ngāue ʻaki pē ʻeku ngaahi lea ʻaʻaku ʻi heʻeku fakamatala ki he ngaahi meʻa fakaofó ni, neongo te mou pehē ko ha ngaahi lea ia mei he folofolá, pe ko ha ngaahi lea ne lea ʻaki ʻe ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita kehe.

Ko e moʻoni ne ʻuluaki lea ʻaki ia ʻe ha niʻihi kehe, ka ko ha ngaahi lea ia ʻaʻaku he taimí ni, he kuo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá kiate au ʻoku moʻoni ia, pea ʻi he taimi ní ʻoku hangē ne ʻuluaki fakahā pē ia ʻe he ʻEikí kiate au. Ko ia ne u fanongo ki Hono leʻó pea ʻiloʻi ʻEne folofolá.

ʻI he Ngoue ko Ketisemaní

Ne ʻi ai ha ngoue fakaʻofoʻofa ʻi he tuʻa ʻā ʻo Selusalemá he taʻu ʻe uaafe kuo hilí, naʻe ui ko Ketisemani, ʻa ia ne faʻa ō ki ai ʻa Sīsū mo Hono ngaahi kaungāmeʻa ofí ʻo fakalaulauloto mo lotu.

Naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e puleʻangá ki Heʻene kau ākongá, pea ne nau fetuʻutaki kotoa mo ʻetau Tamaí ʻa ia ko ʻEne ngāué naʻa nau faí pea mo ʻEne fekaú ne nau fakahokó.

Ko e potu toputapu ko ʻení, hangē ko ʻIteni ne nofo ai ʻa ʻĀtamá, hangē ko Sainai ne foaki mai ai ʻe [he ʻEikí] ʻEne ngaahi fonó, hangē ko Kalevale ne foaki ai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne moʻuí ke huhuʻi ʻa e tokolahi, ko e kelekele māʻoniʻoni ʻeni ne toʻo ai ʻe he ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá kiate Ia e ngaahi angahala ʻa e kakai kotoa pē ʻo kapau te nau fakatomala.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo tala, ʻoku ʻikai lava ke mahino ki he ʻatamai ʻo e tangatá ʻa e mahuʻinga kakato ʻo e meʻa naʻe fakahoko ʻe Kalaisi ʻi Ketisemaní.

ʻOku tau ʻiloʻi naʻá ne tautaʻa ko e taʻataʻa mei he ava kotoa pē ʻo hono kilí ʻi Heʻene inu ʻa e totoka ʻo e ipu kona ko ia ne ʻoange ʻe Heʻene Tamaí kiate Iá.

ʻOku tau ʻiloʻi naʻá Ne mamahiʻia, ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi, ʻo lahi ange ia ʻi he mamahi ʻe lava ke aʻusia ʻe ha tangata, tuku kehe pē ʻa e maté.

ʻOku tau ʻilo naʻe totongi ʻe Heʻene mamahí ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu, fakamoʻui e ngaahi laumālie kuo fakatomalá mei he mamahi mo e ngaahi tautea ʻo e angahalá, pea foaki e ʻaloʻofá kiate kinautolu ʻoku tui ki Hono huafa māʻoniʻoní.

ʻOku tau ʻilo naʻá Ne tokoto ʻi he kelekelé kuo vaivai ʻaupito, ko e fakatupu ʻe he ngaahi mamahi ʻo ha kavenga taʻefakangatangata, ke Ne tetetete peá Ne loto ke ʻoua naʻá Ne inu ʻi he ipu mahí.

ʻOku tau ʻilo naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo mei he ngaahi ʻalofi ʻo e nāunaú ke fakamālohia Ia ʻi Hono ngaahi faingataʻaʻiá pea ʻoku tau tui ko Maikeli maʻongoʻonga ia, ʻa ia naʻá ne ʻuluaki hinga kae hoko ʻa e tangatá ʻo matelié.

Ko e ofi taha ʻoku lava ke tau fakafuofuaʻí, ne hokohoko atu e mamahi taʻefakangatangata ko ʻení—ʻa e mamahi taʻemafakatatauá ni—ʻi ha houa ʻe tolu pe fā nai.

Ko Hono Puke Pōpula, Fakamāuʻi, mo Kauimaeaʻí

Hili ʻení—ne mole ʻa e iví mei Hono sinó—pea naʻá Ne fehangahangai mo Siutasi pea mo kinautolu ne fakasino mai ai e tēvoló, ko honau niʻihi naʻe mei he Sanitaliní tonu; pea naʻe taki atu Ia kuo nonoʻo ki Hono kiá ha maea, ʻo hangē ha tokotaha faihia angamahení, ke fakamāuʻi ʻe he kau faihiá, he ko e kau Siu ne nau nofo ʻi he nofoʻanga ʻo ʻĒloné, ka ʻi heʻenau hoko ko ha Kau Lomá ne nau tukulolo ki he mafai ʻo Sisá.

Naʻa nau ʻave Ia kia ʻĀnasi, kia Kaiafasi, kia Pailato, kia Hēlota, pea toe fakafoki kia Pailato. Naʻe tukuakiʻi, manukia, pea taaʻi Ia. Naʻe tafe hifo honau fāvaí ʻi Hono fofongá, lolotonga ia ʻoku toe fakavaivaiʻi hono sino kuo fakamamahiʻi ʻe he ngaahi taá.

Naʻa nau toutou haha Hono tuʻá ʻaki ha ngaahi vaʻa kaho ʻi heʻenau ʻitá. Ne tafe ʻa e taʻataʻá ʻi Hono fofonga kuo teteteté ʻi he pale talatala ne ʻai ki aí.

Ka ko e meʻa taupotu tahá ko hono kauimaeaʻi Ia ʻaki ʻa e tā ʻe 40, kauimaeaʻi ʻaki ʻa e uipi leta fī lō lahi, kuo haʻi ki hono ngaahi kavé ha ngaahi hui māsila mo e kongokonga ukamea.

Ne tokolahi e kakai ne nau mate ʻi hono kauimaeaʻí pē, ka naʻá Ne tuʻu hake mei he ngaahi mamahi ʻo e kauimaeá ke Ne pekia ʻi ha founga fakamā ʻi he kolosi fakamamahi ʻo Kalevalé.

Naʻá Ne haʻamo leva Hono kolosí ʻo aʻu ki Heʻene tō ʻi he mamafa mo e mamahi mo e faingataʻaʻia kotoa ko ia ne fakautuutu pē ke toe lahi angé.

ʻI he Funga Kolosí

Naʻe fakaʻosi ʻaki hono tutuki Ia ʻe he kau sōtia Lomá ki he kolosí ʻi ha moʻunga naʻe ui ko Kalevale—naʻe toe tuʻu pē mo ʻeni ʻi tuʻa he ngaahi ʻā ʻo Selusalemá—lolotonga ko iá ne mamata pē e kau ākongá ʻo ʻikai ha meʻa te nau lava, mo nau ongoʻi ʻi honau sinó ʻa e mamahi ʻo e teu ke Ne pekiá.

Naʻa nau tuki ha ngaahi hāmala lalahi ʻaki ha ngaahi faʻo ukamea ki Hono ongo vaʻé, ongo nimá mo e fasiʻanimá. Ko e moʻoni, naʻe fakalavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi maumaufonó pea fakavolu koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá.

Naʻe toki hiki hake ʻa e kolosí ke mamata ki ai ʻa e kakai kotoa pē pea ke nau ofo mo manuki mo taukae. Ne nau fai ʻeni ʻi he fakafāsifasi ʻi he houa ʻe tolu mei he 9 pongipongí ki he hoʻatā mālié.

Naʻe toki fakapoʻuli leva ʻa e langí. Naʻe ʻufiʻufi ʻa e funga ʻo e fonuá ʻe he fakapoʻulí ʻi ha houa ʻe tolu, ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he kau Nīfaí. Naʻe ʻi ai e fuʻu matangi mālohi, ʻo hangē tofu ne mamahiʻia ʻa e ʻOtua ʻo natulá.

Pea ko e moʻoni naʻá Ne mamahi, he lolotonga ʻEne tautau ʻi he kolosí ʻi ha toe houa ʻe tolu, mei he hoʻataá ki he taimi 3:00 p.m., ne toe hoko mai ʻa e ngaahi mamahi mo e mamahiʻia taʻefakangatangata naʻe hoko ʻi Ketisemaní.

Pea ʻi he faifai ʻo lavaʻi e ngaahi mamahi ʻo e fakaleleí—ʻo fakahoko ʻa e ikuná, ʻa e taimi ne fakakakato ai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí ʻi he meʻa kotoa peé—naʻá Ne toki folofola, “Ko hono ngatá ia” (Sione 19:30), pea naʻá Ne tuku hake loto fiemālie ʻa Hono laumālié.

ʻI he Maama ʻo e Ngaahi Laumālié

ʻI hono fakatauʻatāinaʻi Ia mei he ngaahi mamahi ʻo e moʻui matelié ʻe he melino mo e fakafiemālie ʻo ʻEne pekia ʻi he ʻaloʻofá , naʻá Ne hū atu ki he palataisi ʻo e ʻOtuá.

ʻI Heʻene foaki ʻa Hono laumālié ko ha feilaulau maʻá e angahalá, naʻá Ne mateuteu ai ke mamata ki Hono hakó, ʻo hangē ko e tala fakamīsaiá.

Kuo hoko ʻa kinautolú ni, ʻa ia ko e kau palōfita māʻoniʻoni mo e Kāingalotu faivelenga kotoa mei he kuohilí; ʻa kinautolú ni, ko e kakai kotoa kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa Hono huafá, kuo fakatupu fakalaumālie ʻiate Ia, pea kuo nau hoko ko Hono ngaahi foha mo Hono ngaahi ʻofefine, ʻo hangē pē ko kitautolú; ne fakataha kotoa mai ʻa e faʻahingá ni ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié ke mamata ki Hono fofongá mo fanongo ki Hono leʻó.

Hili nai ha houa ʻe 38 pe 40 mei ai—ko e ʻaho ʻe tolu ʻo fakatatau ki he lau taimi ʻa e kakai Siú—ne hāʻele mai hotau ʻEikí ki he fonualoto ʻo ʻAlemateá, ʻa ia ne tuku ai hono sino kuo fakatolongá ʻe Nikotimasi mo Siosefa ʻo ʻAlemateá.

Ko ʻEne Toetuʻú

Peá Ne toki toʻo hake ʻa e sino ko ia kuo ʻikai ʻauʻauhá ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu, ʻo ne tuʻu hake ʻi he tuʻunga taʻe-faʻa-mate nāunauʻia ko ia naʻá Ne ʻai ke tatau ai mo ʻEne Tamai kuo toetuʻú.

Naʻá Ne toki maʻu kotoa e mālohi ʻi he langí mo ia ʻi he māmaní, maʻu ʻa e hakeakiʻi taʻengatá, hā kia Mele Makitaline mo ha niʻihi kehe tokolahi, pea hāʻele hake ki he langí, ke nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua ko e Tamai Māfimafí pea ke pule ʻo taʻengata ʻi he nāunauʻia taʻengatá.

Ko e tumuʻaki ʻo e Fakaleleí ʻa ʻEne tuʻu hake mei he maté ʻi hono ʻaho tolú. ʻOku ʻaonga ki he kakai kotoa pē pea ʻoku kei taʻemahino pē ʻeni kiate kitautolu ʻi he tafaʻaki ʻe niʻihi ʻa e ngaahi ola ʻo ʻEne Toetuʻú ʻo lava ke tuʻu hake ai ʻa e kakai kotoa mei he faʻitoká.

Naʻe tupu meia ʻĀtama ʻa e maté, ʻoku pehē ʻa e tupu meia Kalaisi ʻa e moʻuí; ko ʻĀtama ʻa e tamai ʻo e moʻui matelié, ʻoku pehē ʻa e hoko ʻa Kalaisi ko e tamai ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté.

Pea ka ʻikai ʻi ai ʻa e moʻui matelié mo e moʻui taʻe-faʻa-maté fakatouʻosi, he ʻikai lava ʻe he tangatá ʻo ngāueʻi ʻa hono fakamoʻuí pea ʻalu hake ki he ngaahi potu māʻo-lunga ʻi he langí ʻoku nofo taʻengata ai ʻa e ngaahi ʻotuá mo e kau ʻāngeló ʻi he nāunau taʻengatá.

Ko ha ʻIlo ki he Fakaleleí

Ko e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻa e tefitoʻi tokāteline mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí, pea ko e foʻi moʻoni ia ʻoku siʻisiʻi taha ʻene mahino kiate kitautolú ʻi he ngaahi moʻoni kotoa kuo fakahā maí.

ʻOku maʻu ʻe hotau tokolahi ha ʻilo siʻisiʻi pē pea tau fakafalala ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mo ʻEne angaleleí ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e tui hangē ko ʻĪnoke mo ʻIlaisiaá, kuo pau ke tau tui ki he meʻa naʻa nau tui ki aí, ʻilo ʻa e meʻa naʻá na ʻiloʻí, pea moʻui ʻo tatau mo kinaua.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke kau fakataha mo au ʻi hono maʻu ʻo ha ʻilo pau kau ki he Fakaleleí.

Kuo pau ke tau siʻaki e ngaahi fakaʻuhinga ʻa e tangatá mo e poto ʻo e kakai potó kae tokanga ki he Laumālie ko ia kuo foaki mai ke tataki ʻaki kitautolu ki he moʻoni kotoa pē.

Kuo pau ke tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá, ʻo tali kinautolu ko e fakakaukau mo e finangalo mo e leʻo ʻo e ʻEikí pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.

ʻI heʻetau lau, fakalaulauloto mo lotú, ʻe haʻu ki heʻetau fakakaukaú ha fakatātā ʻo e ngoue ʻe tolu ʻa e ʻOtuá—ʻa e ngoue ko ʻĪtení, Ngoue ko Ketisemaní, mo e Ngoue ʻo e Fonualoto ne ʻIkai Ai ha Tahá, ʻa ē ne hā ai ʻa Sīsū kia Mele Makitaliné.

Ko e Fakatupú, Hingá, mo e Fakaleleí

Te tau mamata ʻi ʻĪteni ki he meʻa kotoa pē naʻe fakatupu ʻi ha tuʻunga fakapalataisí—ʻikai ke ʻi ai ha mate, ʻikai ha fakatupu, pea ʻikai ha ngaahi tuʻunga ʻo e sivi mo e ʻahiʻahí.

Te tau ʻiloʻi ko e faʻahinga fakatupu ko iá, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻilo ki ai e tangatá he taimi ní, ʻa e founga pē ʻe taha ke fakahoko ai ʻa e Hingá.

Te tau toki mamata ai ki he hifo ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ʻa e ʻuluaki tangatá mo e ʻuluaki fefiné, mei hona tuʻunga taʻe-faʻa-maté mo e nāunauʻia fakapalataisí ke hoko ko e ʻuluaki kakano fakamatelie ʻi he māmaní.

ʻE hoko mai leva ki he māmaní ʻa e matelié, kau ai ʻa e fanafanaú mo e maté. Pea koeʻuhí ko e maumaufonó, ʻe kamata ai ha tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ʻo e siví mo e ʻahiʻahí.

Pea te tau mamata leva ʻi Ketisemaní ki hono huhuʻi ʻo e tangatá ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei he mate fakaesino mo fakalaumālie ko ia naʻe hoko kiate kitautolu tupu mei he Hingá.

Pea fakaʻosí, te tau ʻiloʻi ʻi he tafaʻaki ki muʻa ʻo ha fonualotu kuo ʻikai ʻi ai ha taha, kuo maumauʻi ʻe Kalaisi ko hotau ʻEikí ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté peá Ne ikunaʻi ʻa faʻitoka ʻo taʻengata.

Ko ia ai, naʻe tupu ʻa e Hingá mei he Fakatupú; pea tupu mei he Hingá ʻa e moʻui matelié mo e maté; pea ʻoku meia Kalaisi ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.

Kapau naʻe ʻikai ke Hinga ʻa ʻĀtama, ʻa ia naʻe tupu mei ai ʻa e maté, ta ne ʻikai ke mei ʻi ai e Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku mei ai ʻa e moʻuí.

Ko Hono Taʻataʻa Fakaleleí

Pea ko ʻeni, fekauʻaki mo e Fakalelei haohaoá ni, ʻa ia ne fakahoko ʻi hono lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo e ʻOtuá—ʻoku ou fakamoʻoni naʻe fakahoko ia ʻi Ketisemani pea ʻi Kolokota, pea ʻi heʻene fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí pea naʻe tutuki Ia koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní. Ko Ia hotau ʻEikí, mo hotau ʻOtuá, mo hotau Tuʻí. ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻiate au pē, ʻo ʻikai mei ha toe taha kehe.

Ko e taha au ʻo ʻEne kau fakamoʻoní, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te u ala ai ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi Hono ongo toʻukupú mo Hono ongo toʻukupu kelekelé pea ʻe viviku Hono ongo toʻukupu kelekelé ʻi hoku loʻimatá.

Ka he ʻikai ke u toe ʻilo lelei ange he taimi ko iá ʻi he meʻa ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ní, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua Māfimafí, ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ʻoku tupu pea hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi Hono taʻataʻa fakaleleí ʻo ʻikai ʻi ha toe founga kehe.

Fakatauange ki he ʻOtuá ke tau ʻaʻeva kotoa ʻi he māmá, ʻo hangē ko e ʻi he māmá ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí, koeʻuhí ke fakamaʻa kitautolu mei he angahala kotoa pē ʻe he taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisi ko Hono ʻAló, ʻo hangē ko e ngaahi talaʻofá.

Konga naʻe toʻo mei he Not my will, but thine, be done, Fai ʻe Harry Anderson © Pacific Press Publishing

Konga naʻe toʻo mei he Ko Tōmasi Taʻetui, tā ʻe Carl Heinrich Bloch. Fakaʻaongaʻi ʻi hono fakangofua ʻe he National Historic Museum ʻi Feletilikisipōkí ʻi Hileloti, ʻi Tenimaʻake