2011
Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia
ʻEpeleli 2011


Ke Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia

Mei ha lea naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-ʻAitahoó he ʻaho 27 ʻo Sānuali 2009. Hū ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches/default.aspxke fanongo ki he lea faka-Pilitānia ʻo e leá.

ʻI heʻetau manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau “fakahoko ʻi he fiefia ʻa e meʻa kotoa pē ʻe malava ʻe hotau mālohí,” ʻi he loto-falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Hono mālohí mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú ke tau lavaʻi ia.

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ongo lotu sākalamēnití ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e sākalamēnití ʻi hono kamata ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tau lava ʻo “manatu maʻu ai pē kiate ia” (T&F 20:77, 79). ʻOku mahino ʻoku kau ʻi hono manatuʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻa e manatu ki Heʻene Fakaleleí, ʻa ia ʻoku fakataipe ʻe he maá mo e vaí ʻa ʻEne mamahí mo e pekiá. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú, he ka ne taʻe ʻoua ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, he ʻikai ha ʻuhinga ʻo e moʻuí. Ka ʻi Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú, ʻoku ʻi ai leva e tuʻunga taʻengata mo fakalangi ʻe lava ke aʻusia ʻe heʻetau moʻuí.

ʻOku ou fie fakamahino ha tafaʻaki ʻe tolu ʻo e ʻuhinga “ke manatu mau ai pē kiate iá”: ʻuluakí, ko e fekumi ke ʻilo Hono finangaló pea muimui ki ai; uá, ʻiloʻi mo tali hotau tufakanga ke tali ui kia Kalaisi ʻi he fakakaukau, lea, mo e ngāue kotoa pē; pea ko hono tolú, moʻui ʻaki ʻa e tuí ʻo taʻemanavahē kae lava ke tau kole maʻu pē ki he Fakamoʻuí ʻa e tokoni ʻoku tau fie maʻú.

1. Fekumi ke ʻilo e finangalo ʻo Kalaisí pea muimui ki ai ʻo hangē ko ʻEne fekumi ki he finangalo ʻo e Tamaí.

ʻOku fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he lotu tāpuakiʻi ʻo e maá ʻi he sākalamēnití ke tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e ʻAló “pea manatu maʻu ai pē kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate [kitautolú]” (T&F 20:77). ʻE feʻunga foki ke lau ʻa e fuakavá ni ʻo pehē ke “manatu mau ai pē kiate Ia ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.” Ko e founga ʻeni naʻá Ne manatu maʻu ai pē ki he Tamaí. Hangē ko ʻEne folofolá, “ ʻOku ʻikai te u faʻa fai ʻe au pē ha meʻa: ʻoku hangē ko ʻeku fanongó, ʻa ʻeku fakamāú: pea ʻoku totonu ʻeku fakamāú; koeʻuhí he ʻoku ʻikai te u fai ki hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo e Tamai naʻá ne fekau aú” (Sione 5:30).

Naʻe aʻusia ʻe Sīsū ʻa e fāitaha haohaoa mo e Tamaí ʻaki ʻEne fakavaivaiʻi Ia, fakaesino mo fakalaumālie fakatouʻosi, ki he finangalo ʻo e Tamaí. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki he Tamaí, ʻo pehē, “ ʻOku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei[ʻia] ai iá” (Sione 8:29). Naʻe aʻu ki hono fakamoʻulaloaʻi ʻe Sīsū Ia ki he maté he ko e finangalo ia ʻo e Tamaí, ʻo “folo hifo ʻe he finangalo ʻo e ʻAló ʻe he finangalo ʻo e Tamaí” (Mōsaia 15:7). Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga naʻe mahino mo mālohi ai ʻa e ngāue ʻa Sīsuú ko ʻEne tokanga taha ki he Tamaí.

ʻE lava ke tau fokotuʻu ʻa Kalaisi ko e uho ʻo ʻetau moʻuí ʻi he founga tatau pea tau hoko ʻo taha pē mo Ia ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí. (vakai, Sione 17:20–23). Te tau lava ʻo kamata ʻaki hono toʻo e meʻa hono kotoa pē mei heʻetau moʻuí pea toe fakafoki ia ʻo fokotuʻutuʻu fakatatau ki honau mahuʻingá, ʻo uho ʻaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau ʻuluaki fokotuʻutuʻu maau e ngaahi meʻa ko ia ʻe lava ke tau manatu maʻu ai pē kiate Iá—ʻa e lotú mo e ako folofola maʻu peé, ako mo fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetoló, teuteu fakauike ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he moʻui taau, lotu ʻi he Sāpaté, pea mo hono hiki mo manatua e meʻa kuo akoʻi kiate kitautolu ʻe he Laumālié mo ia ʻoku tau aʻusiá ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá.

Te ke manatuʻi mo ha ngaahi meʻa kehe ʻe feʻunga mo koe ʻi he taimi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí. Ko ʻetau maʻu pē ha taimi mo ha founga feʻunga ki he ngaahi meʻá ni ʻi heʻetau ʻai ke hoko ʻa Kalaisi ko e uho ʻo ʻetau moʻuí, ʻe lava leva ke tau kamata tānaki mai ki ai mo ha ngaahi fatongia pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe, hangē ko e akó mo e ngaahi fatongia fakafāmilí. He ʻikai leva tekeʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku meimei lelei peé e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá mei heʻetau moʻuí, pea ʻe holo hifo ki lalo e ngaahi meʻa ʻoku siʻi ange honau mahuʻingá pe ko haʻanau puli atu ai pē.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ko ha meʻa faingofua ke fakatatau hotau lotó ki he finangalo ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ʻEne fakatatau Hono finangaló ki he finangalo ʻo e Tamaí. Naʻe mahino kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻa e faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻi heʻene pehē:

“Ka hili hono lea ʻaki pe fai ʻa e meʻa kotoa pē, hili ʻEne tataki fuoloa ʻa e kakaí ni, ʻoku mou pehē ʻoku hōloa nai e loto falala ki hotau ʻOtuá? Te mou lava nai ʻo fakakaukau ki ai ʻiate kimoutolu? Te ke fehuʻi, ʻE [Misa] Pilikihami, ʻokú ke vakai ʻapē ki he meʻá ni ʻiate koe?’ ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai te u maʻu ha loto falala feʻunga kiate Ia ʻoku ou falala ki aí. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku ʻikai te u maʻu ʻa e mālohi, tuʻunga he ngaahi nunuʻa kuó u maʻu ʻi he hingá. …

“… ʻOku tupukoso hake ʻi hoku lotó, he taimi ʻe niʻihi, ha meʻa ʻokú ne fokotuʻu ha ʻā vahevahe ʻi hoku lotó mo e finangalo ʻo ʻeku Tamai Hēvaní; ko e meʻa ʻokú ne ngaohi hoku lotó ke ʻoua ʻe taha mo e finagalo ʻo ʻeku Tamai Hēvaní.

“[ʻOku ou ʻilo] ʻoku totonu ke tau ongoʻi pea mahino kiate kitautolu, neongo ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku hoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ko ia ʻoku tau tauhi ki aí ko hotau lotó pē ia, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai mo ha toe meʻa kehe, ʻi he moʻuí ni pe ʻi he taʻengatá.”1

Neongo he ʻikai faingofua, ka ʻe lava ke tau vilitaki atu maʻu pē ki muʻa ʻi he tui ki he ʻEikí. ʻE lava pē ke u fakamoʻoni ʻi he fakalau atu e taimí ʻe tupulaki ai ʻa ʻetau holi mo ʻetau malava ko ia ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí pea muimui ʻiate Iá. ʻOku totonu ke tau ngāue ʻi he faʻa kātaki ke aʻusia ʻeni pea lotu maʻu ai pē ke maʻu ʻa e faʻa ʻiloʻilo mo e tokoni fakalangi ʻoku tau fie maʻú. Naʻe faleʻi mai ʻa Nīfai ʻo pehē, “ ʻOku ou pehē kiate kimoutolu kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē, pea ʻoua naʻa fiu: pea kuo pau ke ʻoua naʻa mou fai ha meʻa maʻá e ʻEikí ka ʻi hoʻomou tomuʻa lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Kalaisí, koeʻuhí ke ne fakatapui hoʻo ngāué maʻau, pea koeʻuhí ke ʻaonga ʻa hoʻo ngāué ki ho laumālié” (2 Nīfai 32:9).

Ne u mamata tonu ʻi ha sīpinga faingofua ʻo e faʻahinga lotu ko ʻení ʻi he taimi ne vahe ai au mo ʻEletā Taleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ma ʻinitaviu ʻi ha konifelenisi fakavitiō, ha ongomeʻa ʻi ha fonua kehe. Taimi siʻi pē peá ma hū atu ki he loki hikí, ne u toe vakaiʻi e fakamatala ne ma ʻosi maʻu kau ki he ongomeʻá peá u ongoʻi kuó u ʻosi mateuteu ki he ʻinitaviú. ʻI ha ngaahi miniti siʻi kimuʻa he taimi ke kamata aí, ne u vakai atu ʻoku tangutu toko taha pē ʻa ʻEletā ʻOakesi mo punou hono ʻulú. Taimi siʻi kuó ne hanga hake ʻo pehē mai, “Ne u toki fakaʻosí ni ʻeku lotu teuteu ki he ʻinitaviú. Te ta fie maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló.” Kuo ʻikai ke ne liʻaki ʻa e teuteu mahuʻinga tahá, ko ha lotu ke fakatapui e meʻa te ma fakahokó ki heʻema leleí pea mo e nāunauʻia ʻo e ʻEikí.

2. Teuteu ke tali kia Kalaisi ʻi he fakakaukau, lea, mo e ngāue kotoa pē.

ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá ʻe ʻi ai ha ʻaho lahi ʻo e fakamāú ʻi he taimi ʻe tuʻu ai ʻa e ʻEikí ke fakamāuʻi e ngaahi puleʻangá (vakai, 3 Nīfai 27:16) mo e taimi ʻe peluki ai ʻa e tui kotoa pē pea vete ʻe he ʻelelo kotoa pē ko Ia ʻa e Kalaisí (vakai, Loma 14:11; Mōsaia 27:31; T&F 76:110). ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e natula fakafoʻituitui mo hono lahi ʻo e fakamaau ko iá ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“He ʻe fakahalaiaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi leá, ʻio, ʻe fakahalaiaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāue kotoa; ʻe ʻikai lau ʻa kitautolu ʻoku taʻe-ha-mele; pea ʻe fakahalaiaʻi ʻa kitautolu foki ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú; pea ʻi he tuʻunga fakamanavahē ko iá ʻe ʻikai te tau loto-toʻa ke sio hake ki hotau ʻOtuá; pea te tau fie fiefia ʻo kapau te tau lava ʻo fekau ki he ngaahi maká mo e ngaahi moʻungá ke holo hifo kiate kitautolu ke fūfuuʻi ʻa kitautolu mei hono ʻaó.

“Ka ʻe ʻikai lava ke pehē; he kuo pau ke tau ō mai ʻo tutuʻu ʻi hono ʻaó ʻi hono nāunaú, mo hono mālohí, mo hono māfimafí, mo e ngeiá, pea mo e pule aoniú, ʻo fakamoʻoniʻi hotau fakamaaʻi taʻengatá ʻoku totonu ʻa ʻene ngaahi fakamaau kotoa pē; pea ʻokú ne angatonu ʻi heʻene ngaahi ngāue kotoa pē, pea ʻokú ne ʻaloʻofa ki he fānau ʻa e tangatá, pea ʻoku ʻiate ia ʻa e māfimafi kotoa pē ke fakamoʻui ʻa e tangata fulipē ʻoku tui ki hono huafá ʻo fua ʻaki ʻa e fua ʻoku ngali mo e fakatomalá” (ʻAlamā 12:14–15).

ʻI hono fakaʻuhingaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne ongoongoleleí, ko e tefitoʻi konga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻa e fakamaau ko ʻení. Naʻá Ne folofola:

“Vakai kuó u ʻoatu kiate kimoutolu ʻa ʻeku ongoongoleleí, pea ko e ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻoatu kiate kimoutolú—kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhí naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí; pea ka hili hono hiki hake au ki he kolosí, ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, pea hangē hono hiki hake au ʻe he tangatá, ke pehē hono hiki hake ʻa e tangatá ʻe he Tamaí, ke nau tuʻu ʻi hoku ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué, pe ʻoku lelei ia pe kovi—

“Pea ko hono ʻuhinga ʻeni kuo hiki hake ai aú; ko ia, ʻi he māfimafi ʻo e Tamaí te u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, koeʻuhí ke fakamāuʻi ʻa kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué” (3 Nīfai 27:13–15).

Ko e fakataipe pē foki ʻa e “hiki hake ki he kolosí” ʻa ia naʻe ʻuhinga ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fakafiemālieʻi ai ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú kiate kitautolu takitaha. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi Heʻene mamahi pea pekia ʻi Ketisemani mo Kolokotá, naʻá Ne totongi ai ki he ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá. Ko ia ai ʻokú Ne tuʻu ʻi he tuʻunga ʻo e fakamaau totonú pea ʻokú Ne fakafofonga ʻa e fakamaau totonú. He ko e ʻOtuá ko e ʻofa, pea ko e ʻOtuá foki ko e fakamaau totonu. ʻOku tau moʻua leva kia Sīsū Kalaisi he taimí ni. Ko ia, ʻokú Ne maʻu ai ʻa e totonu ke fakamāuʻi kitautolu.

ʻOkú Ne folofola ʻo pehē ʻoku makatuʻunga ʻa e fakamaau ko iá ʻi heʻetau ngaahi ngāué. Ko e “ongoongo lelei” lahi ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻa ʻEne foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e fakamolemolé ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau fakatomalá. Ko ia, kapau ʻoku kau ʻi heʻetau ngaahi ngāué ʻa e ngaahi ngāue ʻo e fakatomalá, ʻokú Ne fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi fehālākí. Kapau he ʻikai ke tau tali ʻa e meʻafoaki ʻo e fakamolemolé, ʻo tau fakafisi ke fakatomala, ʻe fakahoko leva ʻa e ngaahi tautea ʻo e fakamaau totonú ʻokú Ne lolotonga fakafofongaʻí. Naʻá Ne folofola, “He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala, ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú” (T&F 19:16–17).

Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga ʻa e manatu maʻu ai pē kiate Iá ki hono manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻikai puli ha meʻa meiate Ia. ʻOku ʻikai lava ke fūfuuʻi mei he Tamaí mo e ʻAló ha konga ʻo ʻetau moʻuí, pe ko e ngāue, lea, pe fakakaukau. ʻOku ʻikai taʻeʻiloʻi pe taʻefakatokangaʻi, ha kākā ʻi ha sivi, ha kaihaʻa mei falekoloa, ha holi kovi pe fakahōhōloto, pe ha loi. Ka ai ha meʻa te tau “hao mei ai” ʻi he moʻuí ni pe lava ke fūfuuʻi mei he kakai kehé, kuo pau ke tau kei fehangahangai pē mo ia ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ʻe hiki hake ai ʻa kitautolu ʻi he ʻao ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ʻOtua ʻo e fakamaau totonu maʻa mo haohaoá.

Kuo tokoni ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ke ueʻi au ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ke u fakatomala pe fakaʻehiʻehi mei he faiangahalá. ʻI he taimi ʻe taha ne u fakatau atu ai ha ʻapí pea naʻe ʻi ai ha fehālaaki ʻi he meʻa fakapepá ʻo ʻi ai ʻeku totonu fakalao ʻaʻaku ke maʻu ha paʻanga lahi ange mei he tokotaha fakataú. Ne ʻeke mai ʻe heʻeku fakafofonga kelekelé pe naʻá ku fie tauhi e paʻangá he naʻe ʻaʻaku fakalao ia. Naʻá ku fakakaukau ki haʻaku fehangahangai mo e ʻEikí, ʻa e tokotaha ʻokú Ne fakafofongaʻi ʻa e fakamaau totonú, ʻo feinga ke fakamatalaʻi ange naʻe ʻi ai ʻeku totonu fakalao ke maʻu e paʻanga mei he tokotaha fakatau ʻapí mo ʻene fehālākí. Naʻá ku ʻilo he ʻikai ke u maʻu ha fakamatala lelei ke fakalotoa Ia, he ʻi he taimi tatau pē te u kole ki ai ke ʻaloʻofa mai kiate au. Ne u ʻiloʻi he ʻikai ke u fiemālie ʻi haʻaku taʻefaitotonu ʻo tauhi e paʻangá. Ne u talaange ki he fakafofonga kelekelé ke ma fai ʻaki pē ʻemau ʻuluaki femahinoʻakí. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ange ia kiate au ʻi ha lahi ʻo ha paʻanga ʻi heʻeku ʻiloʻi ko ia naʻe ʻikai ha meʻa ia ke u fakatomala mei ai ʻi he fakatau ʻapi ko iá.

Ne u kiʻi taʻetokanga tuʻo taha heʻeku kei talavoú ʻo hoko ai ha lavea ki ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá. Naʻe ʻikai ke u fakahā ʻa e ngāue vale ne u faí he taimi ko iá, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻeku kaunga ki he meʻa naʻe hokó. Hili mei ai ha ngaahi taʻu lahi ne u lotu ki he ʻOtuá ke ne fakahā mai ha faʻahinga meʻa ʻi heʻeku moʻuí naʻe fie maʻu ke fakatonutonu kae lava ke Ne tali lelei au ʻi Hono ʻaó, pea foki ai ʻeku manatú ki he meʻa ko ʻeni ne hokó. Kuo ngalo ia ʻiate au, ka ne fanafana mai e Laumālié ko ha maumaufono ʻeni ne teʻeki ke fakaleleiʻi pea fie maʻu ke u vete. Ne u telefoni ki hoku tokouá, kole fakamolemole, pea kole ke ne fakamolemoleʻi au pea naʻá ne angalelei ʻo fakamolemoleʻi au he taimi pē ko iá. Naʻe mei siʻisiʻi ange ʻeku maá mo e fakameʻapangoʻiá kapau ne u kole fakamolemole pē he taimi naʻe hoko ai e fakatuʻutāmakí.

Naʻe mālie pea mahuʻinga kiate au ʻa e ʻikai ngalo ʻi he ʻEikí ʻa e meʻa ko ia ne fuoloa ʻene hokó neongo kuo ngalo ʻiate au. ʻOku ʻikai lava ke fakaleleiʻi ʻa e angahalá ʻiate ia pē pe ko ʻenau pulia fakafokifā atu pē. ʻI he tuʻunga taʻengata ʻo e ngaahi meʻá, ʻoku ʻikai malava ke fūfuuʻi ʻa e angahalá pea ngalo ai pē. Kuo pau ke fai ha ngāue ki ai, pea ko hono fakaʻofoʻofá ʻa e malava ke fakaleleiʻi kinautolu ʻi ha founga fakafiefia ange pea siʻisiʻi ange ʻene fakamamahí koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻo e fakalelei ʻa e Fakamoʻúi, ʻi haʻatau totongi fakahangatonu pē ki he ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú.

ʻOku totonu foki ke tau ongoʻi loto-toʻa ʻi heʻetau fakakaukau ki ha fakamaau ʻoku ʻikai puli ai ha meʻa he ʻoku toe ʻuhinga pē ʻeni he ʻikai ngalo ha talangofua, angaʻofa pe ngāue lelei neongo ʻene siʻisiʻí, pea ʻoku ʻikai ʻaupito taʻofi ʻa e tāpuaki ʻoku ō fakataha mo iá.

3. ʻOua ʻe manavahē pea kumi tokoni mei he Fakamoʻuí.

ʻI he kamakamata ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e Fakafoki mai e Ongoongoleleí, naʻe faleʻi mo fakafiemālieʻi ʻe Sīsū ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa ia naʻá na ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻe vavé ni pē hano foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kinaua. Naʻe taʻu 23 ʻa Siosefa he taimi ko iá, pea taʻu 22 ʻa ʻŌliva. Naʻe hokohoko ʻa e fakatangá mo e ngaahi faingataʻa kehé. Ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi leá ni kiate kinaua ʻi ʻEpeleli ʻo e 1829 lolotonga e ngaahi tūkunga ko ʻení:

“ ʻOua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.

“Vakai, ʻoku ʻikai te u fakahalaiaʻi ʻa kimoua; mo ʻalu ʻi homo halá pea ʻoua ʻe toe faiangahala; fai ʻi he angafakamātoato ʻa e ngāue kuó u fekau kiate kimouá.

“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.

“Vakai ki he ngaahi lavea ʻa ia naʻe hokaʻi ai ʻa hoku vakavaká, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi mataʻi faʻo ʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé; tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí. ʻĒmeni.” (T&F 6:34–37).

Ko e moʻoni, ko ʻetau sio ki he Fakamoʻuí ʻi he fakakaukau kotoa peé, ko ha founga pē ia ʻe taha ʻo e pehē “manatu maʻu ai pē kiate ia.” ʻI heʻetau fai iá, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau tālaʻa pe manavahē. Naʻe fakamanatu ʻe he Fakamoʻuí kia Siosefa mo ʻŌliva ʻo hangē ko ʻEne fakamanatu mai kiate kitautolú kuo foaki kiate Ia ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa e mālohi kotoa ʻi he langí mo māmani (vakai, Mātiu 28:18) peá Ne fakatou malava mo loto ke maluʻi kitautolu mo tokangaʻi ʻetau ngaahi fie maʻú. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau faivelenga, pea ʻe lava ke tau falala kakato kiate Ia.

Kimuʻa pea fai ʻa e fakahā fakafiemālie kia Siosefa mo ʻŌlivá, naʻe aʻusia ʻe he Palōfitá ha meʻa fakamamahi ʻo akoʻi ai ia ke ne falala ki he Fakamoʻuí pea ʻoua naʻa manavahē ki he ngaahi fakakaukau, ngaahi meʻa fakatupu loto-hohaʻa, mo e ngaahi fakamanamana ʻa e tangatá.

ʻI Sune ʻo e 1828, naʻe tukuange ʻe Siosefa ke ʻave ʻe Māteni Hālisi ʻa e ngaahi ʻuluaki peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei Hāmoni, ʻi Penisilivēnia, ke fakaʻaliʻali ki hono fāmilí ʻi Palemaila, Niu ʻIoke. ʻI he ʻikai ke foki ange ʻa Māteni ʻo hangē ko ʻene palōmesí, naʻe fononga saliote ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻene ongomātuʻá ʻi he Kolo ko Manisesitaá, ʻi Niu ʻIoke. Ne pōpoaki ʻa e Palōfitá he taimi pē ko iá kia Māteni ke ne ʻalu ange. ʻI he aʻu atu ʻa Mātení, naʻá ne fakahā ange ʻoku ʻikai ke ne maʻu e ʻū laʻi pēsí pe ʻilo e feituʻu ne ʻi aí.

Naʻe kaila ʻa Siosefa: “ ʻOiauē! ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua. … Kuo mole ʻa e meʻa kotoa pē, kuo mole. Ko e hā te u faí? Kuó u faiangahala. Ko au naʻá ku ʻahiʻahiʻi ʻa e houhau ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻeku kole ki ai ʻa e meʻa naʻe ʻikai haʻaku totonu ke u kolé. … Ko e hā ha valoki ʻe taʻetaau mo au mei he ʻāngelo ʻa e Fungani Māʻolungá?”

Naʻe foki e Palōfitá ki Hāmoni he ʻaho hono hokó. ʻI heʻene aʻu ki aí, naʻá ne pehē, “Naʻá ku kamata ke fakalotomāʻulaloʻi au ʻi he lotu lahi ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí … pe ʻe lava ke u maʻu ha ʻaloʻofa ʻi Hono toʻukupú pea mo fakamolemoleʻi au ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuó u fai naʻe fehangahangai mo Hono finangaló.”2

Hili hano valokiʻi ʻo Siosefa ʻi heʻene manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí:

“Ko Siosefa koe, pea naʻe fili koe ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, pea ko e meʻa ʻi he maumaufonó, kapau ʻe ʻikai te ke tokanga kuo pau ke ke tō.

“Kae manatu, ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ia, fakatomala mei he meʻa kuó ke faí, ʻa ia ʻoku fepaki mo e fekau naʻá ku fai kiate koé, pea ʻoku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué” (T&F 3:9–10).

“Naʻe ʻave ʻe he ʻEikí ʻi ha kiʻi vahaʻataimi ʻa e ʻUlimí mo e Tumemí pea mo e ngaahi lauʻi peletí meia Siosefa. Ka naʻe taimi nounou pē pea fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻá ni kiate ia. Naʻe pehē ʻe he Palōfitá, ‘Naʻe fiefia ʻa e ʻāngeló ʻi heʻene fakafoki mai kiate au ʻa e ʻUlimí mo e Tumemí, mo ne pehē ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku angatonu mo loto fakatōkilaló, mo ʻofa ʻiate au ʻi heʻeku faʻa kātaki mo lotu faivelengá, pea naʻá ku fakahoko lelei ai hoku fatongiá ʻo u … lava ai ke toe foki ki he ngāue ʻo e liliu leá.’ ʻI he laka atu ʻa Siosefa ʻi he ngāue maʻongoʻonga ne ʻiate iá, kuo fakamālohia ʻeni ia ʻe he ongoʻi fiefia ʻo ʻene maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻEikí pea mo fakafoʻou ʻene tukupā ke fakahoko Hono finangaló.”3

Hili e meʻa ko ʻeni ne hokó, naʻe fakapapauʻi ʻe he Palōfitá ʻe falala ki he ʻOtuá pea he ʻikai manavahē ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he tangatá. Talu mei ai mo e hoko ʻene moʻuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono ʻuhinga ʻo e manatu kia Kalaisí ʻaki ʻene falala ki Hono mālohí mo e ʻaloʻofá. Naʻe fakahā ʻe Siosefa ʻi he ngaahi leá ni ʻa e mahino ko ʻení lolotonga ʻa e taimi faingataʻa lahi hono tuku pōpula ia ʻi Lipetī, ʻi Mīsulí:

“ ʻOku mou ʻilo, ʻe kāinga, ʻoku ʻaonga lahi ki he vaka lahí ha kiʻi fohe ʻuli siʻisiʻi ʻi he lolotonga ʻa e matangí, ʻo ka tauhi ʻa e vaká ke fengāueʻaki lelei mo e matangí pea mo e ngaahi peaú.

“Ko ia, siʻi kāinga ʻofeina, ke tau fai ʻi he loto fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (T&F 123:16–17).

ʻI hono fakanounoú, ʻoku ʻuhinga ʻa e “manatu maʻu ai pē kiate iá” ki he ʻikai ke tau moʻui manavahē. ʻOku tau ʻilo ʻe hoko mai kiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻa e siva ʻo e ʻamanakí, pea mo e loto mamahí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ka ʻoku tau toe ʻiloʻi foki ʻe lava ke fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngataʻangá ke tau lelei ai koeʻuhí ko hotau Taukapo fakalangí (vakai, T&F 90:24; 98:3). Ko e tui ia naʻe fakamatala ki ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi heʻene pehē, “ ʻE lelei e meʻa kotoa pē.”4 ʻI heʻetau manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau “fakahoko ʻi he loto-fiefia ʻa e meʻa kotoa pē ʻe malava ʻe hotau mālohí,” ʻi he loto-falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Hono mālohí mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú ke tau lavaʻi ia.

Fakatauange te tau manatu maʻu ai pē kiate Ia—“koeʻuhí ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono laumālié” (T&F 20:77). ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ʻEiki toetuʻu ʻoku moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa taʻefakangatangata mo fakatāutaha ʻa e Tamaí mo e ʻAló kiate kitautolu takitaha, pea ʻoku ou lotua te tau moʻui manatu maʻu pē ki he ʻofa ko iá ʻi he founga kotoa pē ʻoku fakahā mai ʻakí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Brigham Young, “Discourse,” Deseret News, Sept. 10, 1856, 212.

  2. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 82.

  3. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 82, 83.

  4. ʻI he Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Liahona, pulusinga makehe ʻo Sune 1995, 6.

ʻOku ou Tuku ʻa e Melinó kiate Kimoutolu, tā ʻe Walter Rane, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí; Mā Kuo Pakipaki, tā ʻe Walter Rane

KALAISI ʻI KETISEMANI FAI ʻE HEINRICH HOFMANN, ʻI HE ANGLELEI ʻA E C. HARRISON CONROY CO.

Ko e Hāʻele ʻAngauá, tā ʻe Harry Anderson. © IRI

Naʻá Ne Tākai e Ongo Mata ʻo e Tangata Kuí, tā ʻe Walter Rane, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí.