2011
J. Lupeni Kalake ko e Siʻí: Ko ha Tangata Ne Kehe Atu Hono Ngaahi Talēnití
ʻEpeleli 2011


Manatua ʻo ha Ngaahi Moʻui Maʻongoʻonga

J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí: Ko ha Tangata Ne Kehe Atu Hono Ngaahi Talēnití

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sosiua Lūpeni Kalake ko e Siʻí ʻi Kalanitevila, ʻiʻIutā, ʻi he 1 ʻo Sepitema 1871. Neongo ne siʻi ʻene akó pea ʻikai lava ʻo hū ki he ʻakoʻanga māʻolungá, naʻe akoʻi ia ʻe heʻene faʻeé, pea naʻá ne saiʻia ke ako. Naʻá ne ʻuluaki ʻosi mei heʻene kalasí he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻo maʻu hono mataʻitohi B.A he saienisí pea hoko atu ʻo maʻu hono mataʻitohi he laó mei he ʻapiako lao ʻo e ʻUnivēsiti Kolomupiá ʻi Niu ʻIoke Siti.

Naʻe mali ʻa Misa Kalake mo Luasini ʻĀneta Sēvesi ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he 1898, peá na hoko ko ha mātuʻa ki ha fānau ʻe toko fā.

ʻI he maʻu ʻe J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí hono mataʻitohi he laó fakataha mo ʻene ʻatamai potó, naʻe maʻu ai ʻene ngāue lelei ʻaupito he ngaahi meʻa fakalao mo fakasivilé pea ko hono tumutumú ne fakanofo ai ia ko e ʻAmapasitoa ʻAmelika ki Mekisikoú ʻi he 1930. Ka naʻe ngata e ngāue maʻuʻanga moʻui ko ia ʻa Misa Kalaké ʻi hono hikinimaʻi ia ke hoko ko e Tokoni Ua kia Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1933. Neongo ko ha taulaʻeiki lahi ia he taimi ko ʻení, ka naʻe ʻikai ko ha Taki Māʻolunga ia. Naʻe fakanofo ia ko e ʻAposetolo ʻi he taimi tatau pē ne hikinimaʻi ai ia ko e Tokoni ʻUluaki kia Palesiteni Kalānite ʻi ʻOkatopa ʻo e 1934. Ne hoko atu ʻa Palesiteni Kalake ʻo ngāue ko ha tokoni kia Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita mo Tēvita O. Makei.

Ko e taha ʻo ʻene ngaahi tokoni ʻiloa ki he Siasí ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-fakatōkilalo naʻe hā meiate ia ʻi he taimi ne hoko ai ʻa Tēvita O. Makei ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne ui ʻa Palesiteni Kalake ke hoko ko hono Tokoni Ua. Koeʻuhí naʻe hoko ʻa Palesiteni Kalake ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki kimuʻá, ne fakakaukau ai e niʻihi kuo taʻetokaʻi ia, ka naʻe fakamatala ʻa Palesisteni Kalake ʻo pehē: “ ʻI he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻingá ʻa e feituʻu ʻokú ke ngāue aí ka ko e anga hoʻo ngāué. Pea ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku maʻu ʻe he taha ʻa e fatongia ko ia ʻoku ui ia ki aí, ʻa ia ko e fatongia ʻoku ʻikai kumi pe fakafisi mei ai ha taha.”1

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Kalake ʻi he ʻaho 6 ʻo Tīsema 1961.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. J. Reuben Clark Jr., ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 154.

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1945 (mei toʻohemá): J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, Hiipa J. Kalānite mo Tēvita O. Makei.

Ko Palesiteni Kalake (toʻohemá) mo e palesiteni fakamisioná, ko Lamoni Tolonitō.