2011
Ne Fakanonga ʻe Heʻene Mamahí Haʻatautolú
ʻEpeleli 2011


Ne Fakanonga ʻe Heʻene Mamahí Haʻatautolú

Barbara Winter, ʻAlesona, ʻAmelika

Ko ha neesi au ʻi he tafaʻaki ʻoku tauhi ai e fānau valevale toki fāʻeleʻí, ʻoku ou tokangaʻi e kau mahakí, pea mo e fanga kiʻi pēpē valevalé he taimi ʻe niʻihi. Ne vahe au he pō ʻe taha ke u tokangaʻi ha kiʻi tamasiʻi ne fāʻeleʻi ia he uike ʻe 17 kimuʻa, pea laka siʻi hake pē he pāuni ʻe tahá (0.5 kg) hono mamafá. Naʻe siʻisiʻi hono ongo kiʻi nimá, pea fōlahi tatau pē hono ongo kiʻi vaʻé mo hoku foʻi tuhú, pea lahi tatau hono ongo kiʻi alangá mo hoku motuʻa tuhú. Naʻe ʻi ai ha palopalema lahi fekauʻaki mo hono halanga mānavá ʻo ʻikai ʻamanaki e kau toketaá ia ʻe ʻosi e pō ko iá ʻoku kei moʻui.

ʻOku fakalongolongo kotoa ʻa e tafaʻaki ko ʻení ʻi he taimi ʻoku feinga ai ha valevale toki fāʻeleʻi ke moʻui. ʻOku toe lahi ange e loto hohaʻa ʻa e tokotaha kotoa pē, tautautefito ki he neesi ʻa e pēpeé, pea ʻi he pōní, ko e nēsí au. Naʻe ʻi ai ʻene ongomātuʻá mo ia he konga lahi ʻo e ʻahó, pea naʻá na fuʻu helaʻia. Naʻe foki ʻene faʻeé ki hono lokí ʻo mālōlō he naʻe fuʻu fie maʻu ke ne mālōlō.

Naʻe ʻi he loki fakatāutaha ʻo e pēpeé ha puha sioʻata, ʻū mīsini monitoa, meʻa fakamokomoko, mo e ʻū pamu vaisiliva ke ne kei moʻui ai. Tupu mei heʻene fuʻu puke lahí mo e fie maʻu ke fuʻu tokangaʻi lelei iá, naʻe ʻikai ha kau mahaki kehe ke u tokangaʻi he pō ko iá. Te u ʻi hono tafaʻakí he poó kotoa, ʻo femoʻuekina hono ʻoange ʻene ngaahi faitoʻó, tokangaʻi e ngaahi mīsiní, faitoʻo mo fai hono ngaahi sivi.

ʻI he fakalau atu e poó, ne u feinga ke fakakaukau ki he ongo te u maʻú kapau ko ʻene faʻeé au. Mahalo he ʻikai ke u faʻa matuʻuaki ʻa e mamahi ʻo e lotó.

Ne u tafitafiʻi fakalelei hono matá, ala ki hono ongo kiʻi nimá mo e vaʻé, fetongi pea fakatokoto ia ʻi ha sipi kafu molū mo foʻou. Ne u fifili pe ko e hā mo ha toe meʻa te u lava ʻo fai maʻa ʻeku kiʻi mahakí. Ko e hā ʻe fai ʻe heʻene faʻeé? Ko e hā nai e meʻa ʻe fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke u faí?

ʻE vavé ni pē ha foki ʻa e kiʻi laumālie pelepelengesi mo taʻehalaiá ni ki heʻene Tamai ʻi Hēvaní. Ne u fifili pe naʻá ne ilifia nai. Ne u fakakaukau ki heʻeku fānau ʻaʻakú. ʻI heʻenau kei iiki mo ilifiá, ne u hiva kiate kinautolu. Ko e hiva ne nau saiʻia taha aí ko e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá.” Ne u hiva ki he kiʻi pēpeé mo feinga ke taʻotaʻofi hoku loʻimatá.

ʻI heʻeku hoko ko e nēsí naʻá ku sio ki he ʻū tiupí mo e totó, lau e mahiki hake mo e ʻalu hifo e fatafata ʻo e kiʻi pēpeé, fakafanongo ki he tā hono mafú, mo siofi e ʻū mataʻifika ʻi he ngaahi mīsini monitoá. ʻI heʻeku hoko ko e tokotaha Siasí, ne u sio ki ha laumālie fakasilesitiale peá u fakatumutumu ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí.

Naʻe ʻalu pē poó mo e holo ʻene moʻuí. Naʻe iku ki ha tuʻunga naʻe fānoa ai e totó ʻo ʻalu ki hono ongo kiʻi maʻamaʻá.

ʻI he pongipongi haké ne siʻi mālōlō fakalongolongo ʻeku kiʻi mahakí. Naʻá ne mavahe mei he uma ʻo ʻene faʻeé pea “[ʻave ia] ki ʻapi ki he ʻOtua pē ko ia naʻe foaki ʻa e moʻuí kiate [iá]” (ʻAlamā 40:11).

Ne u toe ofi ange ki he Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní he pō ko iá. Ne u maʻu ha mahino lahi ange ki he ʻofa ʻa e ʻEikí ki he faʻahinga ʻo e tangatá—mo ʻEne ʻofa kiate aú. Ne fakamanatu mai, pea aʻu ki heʻeku ʻohovale, ʻi he loloto ʻo ʻeku ʻofa kiate Iá. Pea ne u ongoʻi ha holi ke u toe angaʻofa lahi ange, angalelei ange, faʻa fakamolemole ange, manavaʻofa ange—ke u hangē pē ko Iá—ʻi ha foʻi ʻaho ʻe taha pea ʻi he tā takitaha hoku mafú.