2011
ʻOku Taʻengata ʻa e Fuakavá
ʻEpeleli 2011


ʻOku Taʻengata ʻa e Fuakavá

ʻI he taimi ʻoku ou fai ai ha ngaahi fili ko e konga ʻo ha fuakava mo ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻoku ʻikai mahuʻinga e lau ia ʻa e māmaní.

ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻe foaki ʻe he palesiteni ʻo ʻemau Kau Finemuí ha meʻaʻofa maʻá e finemui takitaha: ko ha fakatātā ʻo e temipalé. Naʻá ne fakamatala mai ʻo kau ki he ngaahi fuakavá mo e moʻui maʻá. Naʻá ne toki fakalotolahiʻi leva kimautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ke mau ō ki he temipalé ʻi ha ʻaho.

Ne u tali fakamātoato e faleʻi ʻa e fefiné ni peá u fakapapauʻi te u fakamuʻomuʻa ʻa e teuteú. Ne ʻikai ha temipale ʻi Kosita Lika he taimi ko iá, ka ne u ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e fuakavá mei hoku papitaisó ʻa ia ne toki fakahokó, pea naʻá ku hanganaki atu ki he faingamālie ke u fai ai mo ha toe ngaahi fuakava kehe mo e ʻEikí.

Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taha kehe ʻi hoku fāmilí naʻe kau ki he Siasí he taimi ko iá, ko ia naʻe ʻikai akoʻi e ongoongoleleí ʻi homau ʻapí. Ka ne u pehē te u lava ʻo ako ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ongoongoleleí ʻiate au pē pea muimui ki ai. Naʻe kau ʻi heʻeku teuteú ʻa e ʻalu ki he seminelí, neongo ne fai hengihengia ʻaupito. Naʻe kau ai ʻa e ʻikai ke teiti kae ʻoua leva kuó u taʻu 16. Pea naʻe ʻuhinga ia ki he moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá—ko ha meʻa naʻe ʻikai manakoa pe anga ʻaki ʻe he tokolahi ʻo hoku toʻú, ka ko ha meʻa ne u ʻiloʻi naʻe lava ke u fai he ne u ʻosi fuakava mo e ʻEikí te u fai ia.

Ne fakamālohia ʻeku tukupā ko ia ke u moʻui angamaʻa mo maʻá ʻe heʻeku ako e folofolá, ʻi he seminelí mo ʻeku ako ʻiate au peé. ʻOku ou manatuʻi hono ueʻi au ʻe he kau tau kei talavou ʻe toko 2,000. Hangē ko e fakamatala ʻi he ʻAlamā 53:20–21, ko e kau talavoú ni ne “nau fuʻu loto-toʻa, mo ngāue ʻaki honau sino mālohí ʻi he meʻa kotoa pē; kae vakai, naʻe ʻikai ia ko ia pē—ka ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻa nau faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe tuku ke nau faí. … Ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻa nau lea totonu mo anga fakapotopoto, he kuo akonekina ʻa kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻaʻeva angatonu ʻi hono ʻaó.” Ne u loto foki mo au ke u faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē naʻe tuku ke u faí, kau ai ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

Ne u maʻu mo ha toe mahino kehe ʻo kau ki he ngaahi fuakavá ʻi he taimi ne ui ai au ke u ngāue ʻi he Misiona ʻEle Salavatoa Seni Salavatoa Hahaké. ʻI heʻeku maʻu hoku ʻenitaumení ʻi he temipalé, ne u manatuʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:10: “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa.” Naʻe fakaʻaiʻai au ʻe he fakakaukau ki he ngaahi fuakavá ʻi he taimi kotoa ne u ngāue fakafaifekau aí—ʻa ʻetau fai hotau fatongiá pea fai ʻe he ʻEikí ʻEne konga ʻAʻaná—ke fai hoku lelei tahá. ʻI heʻeku fai iá, ne faitapuekina au mo hoku ngaahi hoá ʻi heʻemau ngāué.

Naʻá ku ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeku maʻu ivi mei hono tauhi ʻo ʻeku ngaahi fuakavá. Talu mei he taimi ko iá mo ʻeku monūʻia ke ngāue ʻi he Temipale Seni Hōsei Kosita Liká ʻi he taʻu ʻe fitu. Ne u maʻu he taimi kotoa pē ha faingamālie ke manatuʻi e ngaahi fuakava kuó u faí ʻi heʻeku hoko ko e tokotaha ngāue temipalé. Ne u maʻu ha ngaahi fakamanatu tatau mo ia ʻi heʻeku ngāue he houalotu ʻa e Kau Finemuí, ʻa ia kuó u feinga ai ke akoʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakavá ʻo hangē ko hono akoʻi au ʻe hoku kau takí.

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻe he kakai tokolahi ia ʻoku fakakuongamuʻa e fono ʻo e angamaʻá (pe ko e anga fakalotú fakalūkufua ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi). Kae meʻamālie, ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku fakahohaʻasi au ʻe kinautolu ʻoku ʻikai ke mau tui tataú pe ko e ʻalu ʻa e taimí. ʻOku ou vakai ki mui ki heʻeku ongo ʻi heʻeku kei finemuí ʻi hono poupouʻi kimautolu ʻe homau takí ke mau teuteu pea moʻui ʻaki e ngaahi fuakava ʻi he temipalé. Ko e fili ne u fai he taimi ko iá ʻa e fili kuó u muia ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní.

ʻE lava ke u tuʻu maʻu ʻi heʻeku ngaahi filí he naʻe ʻikai ko ha ngaahi fili ne u fai ʻe au pē, maʻaku pē. Ka ko ha ngaahi fili ia ne u fai ko e konga ʻo ha fuakava mo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ʻikai mahuʻinga e meʻa ʻoku talamai ʻe māmaní. Ne u palōmesi ki he ʻEikí te u talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku fekauʻaki ia mo e fakaʻapaʻapá. ʻOku kei ʻaonga pē e ngaahi fuakava ne u fai ʻi hoku papitaisó mo e ngaahi fuakava ne u fai ʻi he temipalé he ʻahó ni ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ne u fai ai iá. ʻOku taʻengata ʻa e fuakava mo e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke moʻui ʻaki e founga kuo kole mai ʻe he ʻOtuá, ka ʻoku ou fakamoʻoni ʻe lava. ʻE lava ke tau maʻu ha loto falala mo e mālohi mei heʻetau moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá, pea ʻe lava ke tau ʻilo fakapapau he ʻikai teitei tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tuēnoa. ʻI heʻetau kau mo Iá, ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē (vakai, Molonai 7:33).

ʻOku kei ʻaonga pē e ngaahi fuakava ne u fai ʻi hoku papitaisó mo e ngaahi fuakava ne u fai ʻi he temipalé he ʻahó ni ʻo hangē ko e ʻaho ne u fai ai iá.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Scott Greer