2011
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
ʻEpeleli 2011


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Ko e hā ʻoku kei lahi ai pē ʻa e ngaahi palopalema hoku fāmilí neongo ʻemau ʻalu ki he lotú, fai ʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā mo ha toe meʻa te mau lava ʻo fai?”

ʻOku ʻomi ʻe hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻa e ngaahi tāpuakí ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia he ʻikai te ke fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. ʻE lava ke fakamālohia ʻe ha ngaahi ʻahiʻahí ʻa hoʻo tuí ʻaki hono ueʻi koe ke ke kumi tokoni ki he Tamai Hēvaní. ʻOku akoʻi koe ʻe hoʻo fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá fakataha mo ʻEne tokoní ki he founga ke ke fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní.

Kuo mou aleaʻi fakafāmili e meʻá ni? Te mou ala maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻaonga ʻi haʻomou talanoa ki ai. Kuó ke ʻaukai mo lotu fakafāmili ki ha ngaahi founga ke veteki ʻaki? Kuó ke fakatotolo ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí? Mahalo ʻe fie maʻu ke fai ʻe homou fāmilí ha ngaahi liliu ke fakaleleiʻi e tuʻunga ʻoku mou ʻi aí, pe mahalo ʻe fie maʻu pē ke ke kītaki, tatali ʻi he faʻa kātaki pea falala ʻe fakamālohia koe ʻe he ʻEikí lolotonga e faingataʻa ko ʻení (vakai, Mōsaia 24:15).

Kapau kuo fai ʻe ha niʻihi ha meʻa ke mamahi ai ho fāmilí, feinga ke fakamolemoleʻi kinautolu kae ʻikai tukuakiʻi kinautolu. Neongo he ʻikai fakaleleiʻi hake leva e palopalemá ʻe he fakamolemolé, ka te ne ʻomi ʻa e nonga ki ho lotó pea faingofua ange hono fakaleleiʻi ʻo e palopalemá.

ʻOku ʻohofi ʻe he filí ʻa e ngaahi fāmilí he ʻoku fuʻu mahuʻinga honau iví ki he Siasí pea ki homou koló. Ko ia kei kātaki pē. Kei maʻu lotu pē, fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pea moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻE ngaohi koe ʻe he talangofuá ke ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku mahuʻinga ʻEne fakahinohinó ki hono maʻu ʻo e ngaahi tali ʻokú ke fekumi ki aí. Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke ke maʻú ko e nofo ʻi ha fāmili mālohi, naʻa mo ha fāmili ʻoku fie maʻu ke nau ikunaʻi e ngaahi palopalemá.

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Fakahinohino Kuo Foaki Maí

Mahalo pē he ʻikai fakamālohia ha fāmili kae ʻoua leva kuo siviʻi kinautolu. Meʻamālié ko e ʻikai fie maʻu ke tau fehangahangai toko taha pē mo ʻetau ngaahi palopalema; ko e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní ke tau lavameʻa fakafoʻituitui mo fakafāmili. Kuó Ne ʻomai ha ngaahi fakahinohino mahuʻinga ke tokoni kiate kitautolu, hangē ko e folofolá, ko ha palōfita moʻui, kau taki kehe ʻo e Siasí mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke mahino mo tau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí te nau ʻomi e fiefia ki hotau ngaahi fāmilí. ʻIkai ko ia pē, ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate koe ke ke fakahā ki hoʻo ongomātuʻá hoʻo houngaʻia mo ʻofa ʻiate kinaua. ʻOku ou ʻilo ʻe tofa ʻe he ʻEikí ha founga ke fakatahaʻi, fakamālohia, mo langaki hake ai homou fāmilí. ʻOku ou ʻilo ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá.

Jared L., taʻu 18, Minitanao, Filipaini

Ako mei Ho Ngaahi Faingataʻá

Neongo pe ko e hā e mālohi hoʻo feingá, ʻe kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi faingataʻa. ʻOku hoko e ngaahi siví ni ke tokoni ki heʻetau tupulakí. ʻOku fakafalala pē ki he anga hoʻo tali e ngaahi faingataʻá ni. Ko e kií ke ako meiate kinautolu. Kiʻi tuʻu hifo ʻo sio ki he meʻa ʻoku hoko takai ʻiate koé. Lotua e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fou aí peá ke tui ʻe tokoni atu e ʻEikí ke ke lavaʻi kinautolu. ʻE lava ke nau hoko ko hao mālohinga, peá ke hoko leva koe ko e mālohinga ki ha niʻihi kehe.

Makenzie C., taʻu 18, Sihuahua, Mekisikou

Lau e Fanongonongo ki he Fāmilí

ʻE hoko mai e ngaahi palopalema ia ʻo tatau ai pē pe ʻoku fai ʻetau lotú pe ʻikai. ʻOku ʻikai ko e ʻai ke nau tauteaʻi kitautolu ka ke fakamālohia kitautolu. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi palopalema ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi he moʻuí ha faingamālie ke ngāue fakataha ai e ngaahi fāmilí. ʻI he fetaulaki hoku fāmilí mo e loto hohaʻá, ngaahi palopalema fakapaʻangá, mo e feinga pē ke maʻu ha taimi ke mau fakataha aí, ʻoku mau toe vāofi ange pea ki heʻemau Tamai Hēvaní foki. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku mau fai ʻi he taimi faingataʻá ko e lau e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” ʻOkú ne fakamanatu mai ʻa e haʻi māʻoniʻoni ʻoku tau ʻinasi aí mo hono mahuʻinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

Anna G., taʻu 15, Siōsiá, ʻAmelika

Tali e Finangalo ʻo e Tamai Hēvaní

ʻOku ou tui ko e founga ʻe taha ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ko e ngaahi palopalemá. Ko e meʻa kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolú ko ʻetau Tamaí Ia pea ʻokú Ne ʻofa lahi kiate kitautolu mo fie maʻu e meʻa ʻe lelei taha maʻatautolú. ʻOku ou ʻilo ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻaki e ngaahi palopalemá ko e kātaki lahi pea tali e finangalo ʻo e Tamaí.

José C., taʻu 18, ʻAnikasi, Pelū

Maʻu ha Loto Tui ki he ʻEikí

Ko e meʻa ʻokú ne tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku ou fehuʻia ai e palopalemaʻia hoku fāmilí, neongo ʻemau fai e meʻa kotoa pē ʻoku mau malavá, ko e talanoa ko ia kia Siopé mo e lahi e meʻa naʻá ne fouá. ʻOku pehē ʻi he Siope 19:25–26: “He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí: pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá.” Naʻe fehangahangai ʻa Siope mo e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá, ka naʻá ne kei ʻiloʻi pē ʻoku moʻui ʻa hono Huhuʻí! ʻI he taimi ʻoku tau lava ai ʻo fakakaukau pea moʻui ʻo hangē ko Siopé, ʻoku ou ʻilo te tau lava ʻo sio ʻo fakalaka ʻi heʻetau ngaahi palopalemá pea ʻilo ʻoku ʻi ai hotau Huhuʻi, ʻa ia ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻá ni.

Megan B., taʻu 17, ʻIutā, ʻAmelika

Fehangahangai mo e Ngaahi Palopalemá ʻi he ʻAmanaki Lelei

ʻOku ngaohi kitautolu ʻe he ngaahi palopalemá ke tau toe mālohi ange ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ia ʻi he founga totonú. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ke ke loto toʻa mo ʻamanaki lelei ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi palopalemá. Mahalo pē ʻokú ke fai hoʻo lelei tahá ʻaki hoʻo maʻu lotu mo feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ko ia ʻokú ke fie fakahā ʻoku hanga ʻe hoʻo ngaahi palopalemá ʻo siviʻi pea ngaohi koe ke ke toe lelei ange ʻi he ngataʻangá. Feinga foki ke ke ʻiloʻi ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke fakahoko totonu peá ke feinga ke fakatonutonu ia. Feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé, pea ʻi hoʻo fai iá, ʻe hangē ʻoku toe maʻamaʻa ange hoʻo ngaahi palopalemá. Kae mahuʻinga tahá, fealeaʻaki maʻu ai pē mo e ʻEikí. Lotua hoʻo ngaahi palopalemá pea kole ki he Tamai Hēvaní ke ne fakahinohinoʻi koe.

Raymond A., taʻu 18, ʻAkalā, Kana

Kātaki ki he Ngataʻangá

Ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Tupuʻangá, ko ia ai ʻoku fakanatula pē hono fai ʻe he filí ʻa e meʻa hono kotoa te ne lavá ke taʻofi ʻetau moʻui fakataha ko ha fāmili fiefia mo uho ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tau ʻilo he ʻikai lava ke tau ʻamanaki atu ʻe faingofua e moʻuí pe ko ʻetau maʻu lotu pē mo fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, he ʻikai leva ke ʻi ai ha ʻahiʻahi ʻi he moʻuí ni. ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e faingataʻá, lau hoʻo folofolá, lotu, pea mou talanoa fakafāmili.

ʻEletā Dudley, taʻu 21, Misiona ʻInitonēsia Siākatá