2011
O Se Vaega Itiiti o le Lagi i le Lalolagi
Setema 2011


O Se Vaega Itiiti o le Lagi i le Lalolagi

Mai se lauga sa faia i se faigalotu i le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 9 o Novema, 1976. Mo le anotusi atoa i le Igilisi, asiasi i le speeches.byu.edu.

O le faaipoipoga faaselesitila e manaomia ai le ola i se olaga faapaiaina o le agavaa ma mataupu faavae faaselesitila, lea e taitai atu ai i le fiafia i lenei olaga ma le faaeaga i le olaga a sau.

Ata
Elder Robert D. Hales

O le faaipoipoga faalemalumalu e faamalamalama mai ai le nofoaga e te alu i ai e faataunuu ai le faaipoipoga. O le faaipoipoga faaselesitila o le mea lea e te foafoaina e ala i lou faamaoni i feagaiga paia na e osia i le taimi o le sauniga o le faaipoipoga faalemalumalu.

A uma loa ona faia ni osiga feagaiga, o le a manaomia e le faaipoipoga faaselesitila le ola i se olaga faapaiaina o le agavaa ma mataupu faavae faaselesitila, lea e taitai atu ai i le fiafia i lenei olaga ma le faaeaga i le olaga a sau. Afai tatou te ola i tulafono e patino i le faaipoipoga faaselesitila, o le a mafai ona tatou maua, faatasi ai ma o tatou taitoalua ma aiga, se vaega itiiti o le lagi i le lalolagi. Ma pe a tatou ola ai i na tulafono, ua tatou faatinoina ia tulafono lava ia e tasi o loo faatinoina i le lagi. O loo tatou faatinoina le auala e ola ai ma le Tama ma le Alo ma o tatou aiga i le faavavau o le oo mai. Ia te au lava ia o le savali lena i le lalolagi a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o aso e Gata Ai.

Filifiliina o se Soa

E masani lava ona fesili tagata nofofua o le Ekalesia, “E faapefea ona ou maua le tagata sa’o e faaipoipo i ai?” Sei o’u fautuaina atu se taumafaiga. Fua le tulaga faaleagaga o lau soa faamoemoeina o le lumanai. Muamua, pe o ni tagata o le Ekalesia, e toaaga ma tuuto atoatoa, pe le malolosi pe le fiafia [i le lotu]? Lua, afai e le lolotu, pe latou te talia le talalelei ma ona aoaoga, pe latou te le mautonu pe le fiafia foi [i le lotu]?

Afai e te faaipoipo i le malumalu i se tagata e toaga mo le olaga nei ma le faavavau atoa i le feagaiga fou ma le faavavau atoa, mata o le a i ai ni ou faafitauli? Ioe. Pe e mafai la ona e foiaina? Ioe. Mata o le a sili atu ona lelei lou avanoa e foia ai ma faamalosia lau molimau nai lo le tulaga e oo i ai pe ana e le faaipoipo i le malumalu? Ioe. Peitai pe ana e faaipoipo i se tasi e le fiafia i le Ekalesia pe le malosi i le talalelei, ua e tuuina oe lava i se tulaga e te ono faia ai se filifiliga i se aso i le va o lena tagata ma le Ekalesia. E matuai mamafa lava lena tiutetauave.

Pe a e filifiliina sau soa, ia mautinoa o loo ia te oulua uma se naunautaiga mo se mafutaga o se faaipoipoga faaselesitila, se naunautaiga ina ia maua se soa mo le faavavau, se naunautaiga ia maua se aiga mo le faavavau, ma se naunautaiga ina ia ola ai i le afioaga a lo tatou Tama Faalelagi.

Tumau ai i le Tulafono

Na faamanino mai e le Alii ua pau le auala e mafai ona tatou faatasi ai i le faavavau ma a tatou soa o le tumau ai lea i le tulafono. I se faaaliga faaonapo nei na Ia fetalai mai ai:

“O lea, ia sauniuni ai lou loto ina ia talia ma usiusitai i faatonuga ia o le a ou tuuina atu ia te oe; aua o i latou uma ua faaalia i ai lenei tulafono e ao lava ina usiusitai i ai.

“Aua faauta, ou te faaalia ia te oe se feagaiga fou faavavau” (MFF 132:3–4).

E tatau i tagata uma o le Ekalesia ona faitau ma suesue i le vaega e 132 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E te iloa e leai se tasi e i le va o le Alii ma le tagata lea e faatinoina le sauniga o le faamauga? O se sauniga matagofie ma faamomoiloto.

Na faamanino mai e le Faaola Lava Ia le faamoemoega autu loloto o le faaipoipoga faalemalumalu ina ua Ia fetalai mai, “E faatatau foi i le feagaiga fou faavavau, na faatuina mo le atoatoa o lo’u mamalu; o lē foi na te talia lona atoatoa e ao ina usitai ma o le a usitai i le tulafono, a leai e tausalaina o ia” (MFF 132:6).

Na toe fetalai atu foi le Alii, “O lea, afai e faaipoipo se tane i se ava i le lalolagi, ae na te le faaipoipo ia te ia ia te a’u po o la’u upu, ma la te osi feagaiga a o i ai i laua uma i le lalolagi, o la laua feagaiga ma le faaipoipoga e le tumau pe a oti i laua, ma pe a o ese i laua mai le lalolagi; o lea, e le noatia ai i laua i soo se tulafono pe a la o ese mai le lalolagi” (MFF 132:15).

Pe tatou te iloa ea ua faailoa mai ia i tatou i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e le mafai ona tatou ausia le mamalu maualuga i le malo selesitila, seiloga tatou te ulu atu i le faaipoipoga faaseletila (tagai i le MFF 131:1–4)? O loo manino mai foi le mea o le a tupu ia i latou o e le a le maua lava ni faamanuiaga o le faaipoipoga faalemalumalu: o lo latou noataga e mavae lea pe a oo i le oti—o se mea matuai faanoanoa lava e mafaufau i ai.

O le fuafuaga a le talalelei ma le faamoemoega o le faaipoipoga faaselesitila e le na o le tuufaatasia o i tatou ae ia faaagavaaina i tatou mo le taui sili a lo tatou Tama Faalelagi: faaeaga i le malo selesitila, fananau i lena malo, ma le ola e faavavau faatasi ma o tatou aiga.

Fe’aei Faatasi

O le faaipoipoga faaselesitila e pei o le a’e i se mauga. E te nonoaina oe lava i se soa e faavavau, ma amata ai ona oulua o a’e i le mauga. Pe a fananau mai tamaiti, e te nonoaina foi oe faatasi ma i latou ma faaauau pea lau malaga. O le a taofi faatasi e manoa ia tagata fe’aei uma, ae o le a taumafai luitau o le lalolagi o le—matagi, timu, kiona, ma le aisa—e toso ese oe mai lena mauga.

E faapefea ona e ausia le tumutumu? Afai ua fiu ia Tina po o Tama ma tatipi ia manoa lea e nonoa ai faatasi le tasi i le isi ma le la fanau, o le tulaga la e oo i ai o le a pau ese mai le mauga se tasi o i laua ma atonu o le a tosoina mai ai i lalo nisi tagata o le aiga faatasi ma i laua. E mafai ona pauu ese mai le mauga le aiga atoa ma lē ausia ai le tumutumu e faavavau. E le mafai ona tatou faaaogaina lena tulaga lamatia. I le avea ai ma se tagata o le aiga sei o tatou mafaufau pea, o loo nonoaina i tatou i se ‘au o le mauga o loo taumafai e toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi.

Fai mai se alagaupu tautaua, “E te lifiina a’u ae ou lifiina oe, ma o le a ta fe’aei faatasi.”

O se faaipoipoga faipaaga e le o se mea e faalagolago i ai. E te le faaipoipo i se tagata e te mafaufau e maualuga laitiiti ae nai lo agelu ona e faalagolago lea i lena tagata. Nai lo lena, e te atiina ae oe lava ma au lava meaalofa ma taleni. Ao lua atiina ae, lua te ola faatasi, felagolagomai ma faamalosiau le tasi i le isi.

Ae ma te le’i faaipoipo ma lo’u toalua, sa ou fai atu ia te ia, “E te iloa, Maria, ou te lagona e tatau ona ou galue malosi i le lotoifale ma atonu foi i fafo atu ina ia manuia le pisinisi. E te manao ta te malaga faatasi?” Sa ia fai mai ioe. E sefulu tausaga talu ona ma faaipoipo, ae talosagaina au ou te alu i Egelani, ma sa ma faatasi ai iina. Ona ma o lea i Siamani ma mulimuli ane i Sepania. Na avea o ia ma se tagata faavaomalo, e tele ana aganuu, ma e tautala i gagana eseese aua sa ia faia se tuutuuga o le a ma galulue ma tutupu ae faatasi.

Ia manatua e tausi ma le agalelei ma le faaaloalo le tasi i le isi mo lou ituaiga tagata ma le mea e te manao e avea ai oe.

Ou te manatuaina se tina i la’u uarota i nai tausaga ua mavae atu ao avea au ma epikopo. Sa i ai ni faafitauli i le la ulugalii. Ao la talanoa mai ia te au, na amata ona ia faaleaga mai lona toalua i soo se itu autu lea e manaomia ai e se alii se faaviivii ina ia faamamaluina ai ia lava. Sa ia talanoa mai i lona lē agavaa o se tamā, lona lē agavaa i fegalegaleaiga faaleulugalii, lona lē agavaa o se tausiaiga, ma ona lē agavaa i fegalegaleaiga faaagafesootai.

Sa ou fesili ia te ia, “Aisea e te faia ai lenei mea i se alii e tatau ona e alofa i ai ma lagolagoina?”

Na tali mai, “E sili atu le finau ma se tasi e te alofa i ai aua e te iloa le mea e mafai ona e faatiga atili ai ia te ia.”

Ma e moni lava lana tala.

Ae peitai, i le avea ai o se Au Paia o Aso e Gata Ai, e tatau ona tatou faaaogaina lo tatou faitalia ma faaaogaina o tatou avanoa mo le tuputupu ae. E tofu uma lava tagata ma vaivaiga. E iloa e le fili le mulivae o Achilles po o le tulaga vaivai o e pele ia te oe, o au uo, o e tou te potu faatasi, ou uso ma tuafafine, ma ou matua. E te malamalama i lou tulaga vaivai po o le mulivae o Achilles? E te iloa le tulaga e tatau ona e aloese mai ai ma po o a ou vaivaiga? O le tulaga faalilolilo o se faaipoipoga fiafia o le puipuia lea o le mulivae o Achilles po le tulaga vaivai ma aua e te faatalale i vaivaiga o i latou e sili ona e silafia, sili ona e alofa i ai, ma iu ai lava ina sili ona e faatiga i ai.

“O lea, ia faamalosia ai ou uso i au talanoaga uma, i au tatalo uma, i au apoapoaiga uma ma au faiga uma” (MFF 108:7). I nisi upu, o aso uma lava e te fesoasoani ai i isi ao e tatalo ma talanoa atu i au faalaeiauga ma i au taumafaiga.

Ou te manatua se ulugalii talavou faatoa uma mai le kolisi. Sa tuu atu ia i laua e se tasi o matua se fale; o le isi matua na tuu atu ia i laua ia meafale ma se taavale fou. Sa la maua mea uma i le lalolagi na tuu atu ia i laua. I totonu o le tolu tausaga ae tete’a i la’ua. La te lei galulue ma ositaulaga. Sa la faalagolago i isi ma o laua matua o se tootoo, sa la faapipiliina i laua lava, ma sa le tuputupu ae. La te lei aoao i le vaega faigata. La te lei popole e uiga i le taumafaiga ina ia lelei le la ulugalii. Ia mautinoa e te ositaulaga, fetufaai, ma tutupu ae faatasi.

Lagolagoina o le Tasi ma le Isi

Ina ua uma ona ou galue o se peresitene o le korama a toeaina, se peresitene o le paranesi, ma se epikopo i le silia ma le lima tausaga, na matou siitia atu loa i se uarota fou. E lei leva ae valaau loa lou toalua e avea ma peresitene o le Aualofa. Sa alu o ia i lana fonotaga muamua ma le epikopo ae fai le matou tuliga ma la’u au laiti e toalua i le faapaologa ma agai atu i le mea e paka ai taavale ma le fale toonai. Sa ou oo muamua i le mea e ta’u o le faatalitali. Sa ou faatali mo le tasi ma le afa itula. Ina ua sau i fafo Maria mai le ofisa o le epikopo, ua tasi le tamaitiiti o loo afisi ao le isi o uu i lou lima. Ou te lei maua le lototoa e fai atu ai se upu, ae na o lou pupula atu e pei o fai atu, E te iloaina ua itula ma le afa na ou faatali ai mo oe?”

Pau lava le mea na ia faia o le sii i luga o tamailima e lima ma fai mai, “Lima tausaga.” O le umi lena na ia faatali ai mo a’u. Ona ou iloaina loa lea, o la’u galuega e fai o le lagolagoina lea o lo’u toalua i lona valaauga e pei ona ia lagolagoina foi au i ou valaauga.

Ou te talosaga atu ia aua nei outou faalagolago atu i o outou taitoalua e pei o se tootoo ae ia tutu malolosi, faamalosiau le tasi i le isi, ma fesili atu mo se fesoasoani ao oulua tatalo faatasi i po uma. Ou te molimau atu i taimi o lo’u olaga na ou le fiafia ai, mafatia, po o le faanoanoa, ina ua ou se ese, e oo lava i sina iota itiiti, mai aoaoga a le Alii. O la’u tatalo, ia outou maua le fiafia moni ma maua le olioli i se faaipoipoga faaselesitila ma se vaega itiiti o le lagi i le lalolagi.

Ata na saunia e Robert Casey

Agavale: ata na saunia e Matthew Reier; taumatau: ata na saunia e Vernon Wiley © iStockphoto

Agavale: ata na saunia e Matthew Reier; taumatau: ata na saunia e Christina Smith