2011
Tuuina atu i le Atua se Avanoa e Faamanuia ai i Tatou
Setema 2011


Tuuina atu i le Atua se Avanoa e Faamanuia ai i Tatou

E faapefea ona i ai i se itu i Atenitina e na o ni nai tamai paranesi ni faaipoipoga faalemalumalu se 17 i lalo ifo o le fa tausaga? Na saunoa mai taitai e faigofie lava le tali: usiusitai.

Ina ua siitia atu Gisela Silva e 21 tausaga ma lona aiga mai Mendoza, Atenitina, i le aai o le atunuu e mamao i saute o Ushuaia, sa ia mafaufau pe ua ia tuulafoai ai ma ni ona avanoa e faaipoipo ai i le malumalu. O Mendoza lava ia, e i ai se siteki e faatumulia i ni uarota o le Au Paia o aso e Gata Ai, ao Ushuaia e mamao—e tu i le motu o Tierra del Fuego—ma e na o le 600 tagata e auai i tamai paranesi e tolu.

“Sa faaipoipo o’u matua i le malumalu, ma sa ou manao i lenei faamanuiaga mo au lava ia—e faaipoipo i se tagata faamaoni o le Ekalesia, o se tasi e mafai ona ma fausia se aiga e faavavau,” o lana tala lea. “Ae ina ua ou taunuu i Ushuaia, sa le toatele ni autalavou matutua iinei na ou mafaufau ai pe o le a taunuu lena mea.”

Na tutusa lava popolega o Lucas Romano ma Gisela. I le taimi o lana misiona i Iurukuei, na siitia atu lona aiga i Ushuaia. Ina ua ia faatasi ma i latou ina ua maea lana misiona, na vave ona ia iloaina e toatele atu alii talavou nofofua matutua nai lo tamaitai talavou nofofua matutua. Ae ui i lea, na ia naunautai e usitai i taitai o le lotoifale ma tafafao faamasani i na o tagata lava o le Ekalesia.

Na faigofie atu ona mulimuli i lena fautuaga ina ua uma ona feiloai Lucas ia Gisela i le lotu ma ua ia lesitala i vasega Igilisi i se aoga lea e faiaoga ai Lucas. Na amata ona momoli e Lucas ia Gisela i le fale pe a uma le vasega, ma amata ona la tafafao faamasani. Ao tatalo le tagata lava ia e uiga i le la mafutaga ua tuputupu ae, fai mai i laua na oo mai lena faamaoniga i “lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o lea mataupu ma lea mataupu” (2 Nifae 28:30; MFF 98:12).

O Aperila 2005, na faaipoipo faaletulafono ai ia Lucas ma Gisela, e pei ona manaomia e le tulafono a Atenitina, ona faamauina lea i le Malumalu o Buenos Aires Atenitina. Na taua le la faamauga mo tagata talavou o le Ekalesia i Ushuaia: o se faaipoipoga muamua o faaipoipoga faalemalumalu e 17 i lalo ifo o le fa tausaga.

O Se Tala Maoae Faamanuiaina

E faapefea ona i ai i se itu e na o ni nai tamai paranesi ni mau faaipoipoga i le malumalu i lalo ifo o le fa tausaga? O le tali, e tusa ai ma taitai o le lotoifale e faigofie lava: usiusitai.

“O se tala faamanuiaina sili lenei,” o le tala lea a Marcelino Tossen, o le peresitene na i ai muamua a le itu o Ushuaia. “O loo faatutuina e nei tagata talavou se faataitaiga maoae mo tagata o le Ekalesia. O se tasi o uiga auau mama e ia i latou o le usitai lea i le Alii, perofeta, ma o latou taitai faaleitu, ma e latou te mulimuli i musumusuga a le Agaga. O lenei uiga auau mama e tuufaatasia ai tagata talavou iinei i le itu o Ushuaia.”

Ae peitai, na tautino mai e Peresitene Tossen, o taitai o le lotoifale “e tatau ona galulue i lenei taumafaiga faaleitu atoa mo sina taimi” ae le’i fua mai a latou aoaoga ma fautuaga e uiga i le taua o le faaipoipoga faalemalumalu.

Fai mai Roberto Ignacio Silva, o le peresitene o le itu a Ushuaia, o le mea na ia matauina ina ua uma ona latou siitia atu ma lona aiga i Ushuaia i le 2004 o le toatele o faifeautalai ua uma misiona e lei faaipoipo faapea foi ma tamaitai talavou matutua. Sa avea lona afafine o Gisela ma se tasi o lena vaega. Fai mai a ia o loo i ai se sini a le autalavou matutua ina ia faaipoipo i le malumalu ae manaomia ni faamalosiauga ma le taitaiga.

“Sa ou tauina atu ia i latou afai tatou te moomoo i se soa e faavavau, e le tau manaomia ona tatou saili mo se tasi e atoatoa,” o le tala lea a Peresitene Silva. “Ae e tatau ona tatou tatalo ma fesili atu i le Alii e fesoasoani mai ia i tatou, ma e ao ona tatou tumau faamaoni i le Ekalesia.”

O se faaopoopoga i le faateleina o gaoioiga mo le autalavou nofofua matutua—e aofia ai faeasaite ma gaoioiga tuufaatasi ma le autalavou nofofua matutua mai Rio Gallegos ma isi nuu i matu—na faamamafa mai e taitai le taua o le tatalo, faamaoni, ma le agavaa. Sa latou uunaia le autalavou matutua i Ushuaia ina ia lava le faatuatua e foia ai lo latou fefefe.

Sa Leai se Mea Ia I Matou

“O se tasi o popolega tele na i ai i le autalavou matutua iinei o le, pe faapefea lea ona latou faaipoipo pe afai e le tele ni mea o ia i latou,” o le tala lea a Peresitene Silva. “Sa matou fesoasoani e faamalamalama ia i latou e le tau manaomia lo tatou mauaina o mea uma ae tatou te lei faaipoipo.”

Na masani Ruta Rodríguez ia Emanuelu Siliva ina ua talosagaina i laua e fesoasoani i le faatulagaga o se gaoioiga tuufaatasi a le autalavou matutua a le itu i Rio Gallegos, e silia ma le 200 maila (320 km) i matu, ia Fepuari 2006. Na faamoemoe le uo lea na talosagaina i laua e galulue faatasi ina ia la faamasani ai. “Sa aoga,” o le toe manatua lea a Emanuelu, lea ua lua tausaga talu ona foi mai i le aiga mai lana galuega talai i le Misiona a Arisona Tucson.

Ina ua la faaipoipo ma Ruta i le ono masina mulimuli ane, na fesoasoani a la sauniuniga—faaleagaga ma le faaletino—e foia ai lo la popole mo le lumanai.

“Sa ou lagona le alofa o lou Tama o i le Lagi ma na finagalo o Ia ina ia fauina lou aiga,” o le tala mai lea a Emanuelu e faatatau i tali o ana tatalo. “O le taimi lava na ou faatuina ai lena sini, na Ia faaali mai ai le ala ma fesoasoani ia te au e saili se toalua.”

Na faaopoopo mai Ruta faapea o sini na la faatuina o se ulugalii, e aofia ai le galulue malosi e sefe se tupe mo le la malaga i le malumalu, na fesoasoani lea ia i laua ina ia alualu i luma. “O nisi taimi na i ai mea na ma mananao e faatau,” o lana tala lea, “ae na ma fai atu, ‘Leai, e tatau ona ta sefe ina ia mafai ona ta o i le malumalu.’”

O le tau o le la malaga e o ai ma toe foi mai i le Malumalu o Buenos Aires Atenitina i le 2006 na uma lelei ai lava le la tupe na sefe. “E lei toe i ai se ma tupe na totoe,” o le tala lea a Emanuelu, na toe ta’ua ai se faaupuga masani a ulugalii fou. I le taimi nei o loo la talie ma Ruta pe a manatua lena mea, ma faafetai i lo la faatuatua na la maua ai lea “aafiaga matagofie” o le faamauina i le malumalu—o se aafiaga ua atoa ai mea uma mo i la’ua.

“E mafai ona tatou maua le tele o ni lagona taufaafefe pe a tatou mafaufau i le faaipoipoga,” o le tala lea a Ruta. “Ae faapefea mea tatou te le o maua? Ae faapefea a tatou tulaga tautupe? Ae faapefea le tausiga o fanau? Peitai afai tatou te usiusitai i le upu a le Alii, o i le malumalu, ma amatalia ni o tatou aiga, e le manaomia ona tatou popole. O le a faamanuiaina i tatou e le Alii i auala tatou te lei mafaufauina.”

E Le Mafai ona E Fuafuaina Mea Uma

Ina ua leai se galuega a Ezequiel Agustín Frau i le amataga o le 2006, na toeitiiti atoa le lua tausaga talu ona ia foi mai i le fale mai lana misiona i Kolomupia. Sa ia nofotoatasi pea ae na lagonaina e le o i Ushuaia lona toalua i le lumanai. Na ia fuafua e alu i le malumalu e saili se taitaiga.

“Sa ou manao e fesootai atili ma le Agaga Paia, aoao i le finagalo o le Alii mo a’u, ma saili se musumusuga,” o lana tala lea. “Na fesoasoani le malumalu ia te au ina ia mauaina.”

Ina ua ia taunuu i Buenos Aires i le mavae ai o se tietiega pasi e tolu aso, 2,000 maila (3,200 km), sa ia nofo i ni ana uo ona sosoo lea ma se tagata o le aiga ao auai soo i le malumalu. I ni nai vaiaso mulimuli ane ua leai se tupe a Ezequiel ma ua mafaufau e toe foi i Ushuaia. Ae peitai, na maua e se epikopo i le lotoifale se galuega mo ia, ma o lea na ia fuafua ai loa e nofo.

Sa fetaui Ezequiel i se tamaitai talavou e igoa ia Marina Mas, i se gaoioiga a le Ekalesia i se taimi puupuu mulimuli ane. Sa faigofie ona la talatalanoa, ma sa vave ona ia lagonaina le toa pe a la faatasi. Ina ua ia toe vaai ia Marina i se faatasiga a le autalavou nofofua matutua, na ia fai maia se tala na faagaeetia ai o ia.

“E tatau ona ta ola i se tulaga o ituaiga tagata o loo ta sailia e faaipoipo i ai,” na toe manatua e Ezequiel o fai mai ai Marina i le taimi o se talanoaga e uiga i sini.

Mo lana vaega, na tatalo Marina ina ia maua se soa agavaa. E tele alii talavou sa ia masani ai ae na vave lava ona faagaeetia o ia i le tulaga faaleagaga o Ezequiel.

Sa fesoasoani se la uo ia Ezequiel e saili se mea e nofo ai e latalata i lana galuega, nai lo le tolu itula i le pasi mai le mea o loo ia nofo ai. O le taunuuga la o lona fale mautotogi fou—i se taulaga e 13 miliona tagata—e na o le lua poloka mai le fale o Marina.

“Ou te lei fuafua e nofo e lua poloka le mamao mai lona fale,” o lana tala lea. “Ou te lei iloa le mea e nofo ai o ia.”

O le la nonofo latalata na maua ai e Ezequiel le tele o avanoa e vaai ai ia Marina, lea na tuuina atu e lona aiga se faafeiloaiga mafanafana ia te ia. O le tutupu faatasi o nei mea o se tali lea i ana tatalo.

Na tafafao faamasani le vaega ma amata ona fuafua faatasi lo la lumanai. Ina ua uma ona faaipoipo i le malumalu i le tautoulu o le 2006, sa la siitia atu i Ushuaia.

“E le mafai lava ona tatou malamalama i le fuafuaga o loo i ai a lo tatou Tama o i le Lagi, ma e le mafai ona tatou fuafuaina mea uma,” na fai mai ai Ezequiel. “Peitai e mafai ona tatou usisuitai ma tuu atu ia te Ia se avanoa e faamanuia ai i tatou.”

O se Mea Matagofie le I Ai o se Aiga

Na fai mai Peresitene Tossen o se tasi o faamanuiaga sili na aumai e le faaipoipoga faalemalumalu i Ushuaia faapea “o le a oo mai le aso o le a taitaiina ai e le fanau o le feagaiga le Ekalesia. O le a salalau iinei le talalelei o se taunuuga, ma o le a faamanuia e le Alii le Ekalesia”—e pei lava o loo Ia faamanuiaina ulugalii faamaoni o e faaipoipo i le malumalu.

“Ao ou laitiiti ma ao talanoa mai o tatou taitai ia i tatou i le faaipoipoga, sa fiafia tala uma,” o le tala lea a Ruta Silva. Sa ia iloaina o le “fiafia seia oo i le iuga” e manaomia ai le galue, “ae na ou lagona na moni na tala. O le faamanuiaga silisili o le faaipoipo i le malumalu o le lagona fiafia lea sa ou iloaina ua tuufaatasia i maua e avea ma se aiga e faavavau.”

O ana faataitaiga na fesoasoani i lona tama e ui ifo ai i le vai o le papatisoga i le 2008 ma ave lona aiga i le malumalu, lea na faamauina ai i laua i le tausaga mulimuli ane.

“O faamanuiaga na sili ona ou fiafia i ai, e faaopoopo atu i le tausia o la’u fanau i le talalelei, o le fiafia lea ma le filemu i totonu o lo’u loto i le iloaina ua ou usitaia sauniga faaola o le faaipoipoga e faavavau,” o le faaopoopo mai lea a Lucas Romano. “O le faatasia ma lo’u toalua ma la’u fanau ua toe faafouina ai lena lagona o le fiafia. E pei o se polo kiona o loo faataavalevale, ma faaauau pea ona faateleina. Ou te lagona atili le loto faafetai i le Alii i aso uma lava aua ua ou faaipoipo ma amatalia se aiga.”

Na faaopoopo mai Marina Frau, “O se mea matagofie le i ai o se aiga. E mafai ona faigata i nisi o taimi aua e tele lava mea e aoaoina, ae e matagofie.”

Buenos Aires

Ushuaia

“O le faamanuiaga silisili o le faaipoipo i le malumalu o le lagona fiafia lea sa ou iloaina ua tuufaatasia i maua e avea ma se aiga e faavavau,” o le tala lea a Ruta Silva, o loo i le ata i le ogatotonu taumatau ma lona toalua o, Emanuelu, ma le la tama teine o, Banira. Luga: O Ezequiel ma Marina Frau, ma le la tama teine o, Ailín. Lalo: O Lucas ma Gisela Romano, ma le la fanau o, Benjamín ma Rebeca.

“Afai tatou te moomoo i se soa faavavau, e le manaomia ona tatou saili mo se tagata e atoatoa. Ae e mafai ona tatou tatalo ma aioi atu i le Alii ina ia fesoasoani mai ia i tatou, ma e tatau ona tatou tumau faamaoni i le Ekalesia,” o le tala lea na ta’u atu e Roberto Ignacio Silva, peresitene o le itu a Ushuaia, i talavou matutua, o le toatele o i latou (o loo pueina ata i luga) ua teuina lena fautuaga i le loto ma ua faaipoipo i le Malumalu o Buenos Aires Atenitina.

Ata o le Malumalu o Buenos Aires Atenitina na pueina e Néstor Curbelo; faafanua o le Mountain High Maps © 1993 Digital Wisdom, Inc.

Ata na pueina e Michael R. Morris, sei vagana ua faamatalaina; tua atu © iStockphoto

Luga: ata na pueina e Gabriel J. Paredes; ata o Peresitene Hinckley na pueina e Drake Busath