2011
Agavaa e ala i Auaunaga i le Ekalesia
Setema 2011


Auaunaga i le Ekalesia

Agavaa e ala i Auaunaga i le Ekalesia

“O tagata o le Ekalesia ua ia i latou le matafaioi mo lo latou lava soifua manuia faaleagaga ma le faaletino,” o loo ta’u mai i le Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia. “Ona ua faamanuiaina i le meaalofa o le faitalia, o lea ua i ai ia i latou le avanoa ma tiute e faatu ai lo latou lava ala, foia a latou lava faafitauli, ma taumafai ina ia ola faalagolago ia i latou lava. E fai e tagata o le Ekalesia lenei mea i musumusuga a le Alii faatasi ai ma galuega a o latou lava lima” ([2010], 6.1.1).

Sa 57 ou tausaga, faatoa uma ona tatala le faaipoipoga, ma e itiiti sina malamalama i galuega i fafo atu o le fale, ma e ua matuai manaomia lava se galuega. Sa ou tausia se fanau e toafa, ma o lenei ua tuua na o au ina ua mavae tausaga e 32 na ou faaipoipo ai, e laitiiti se taimi na ou a’oga ai i le kolisi, ma le popole tele sa i ou luma i le taumafai e saili se galuega i lo’u matua ua i ai nei.

Sa ou nofo ma faatalitali e faatalanoa mo se avanoa o se tagata faapitoa mo le faatulagaina ma le gaosiga i le faletusi i le itumalo, ma o le taimi atoa sa ou manatu ai atonu ua leaga lo’u mafaufau e talitonu ai ou te agavaa mo lea ituaiga avanoa. Faatoa uma lava ona ou uunaia au lava e tu i luga ma aluese ae faafuasei loa ona fai mai le failautusi o loo faatali mo a’u i le potu fono. Sa ou lagona le ma’i ae na ou tu sao i luga, fai se tatalo le leoa, ma savali loa.

Na ta’u mai ia te a’u e ni tagata se toalua e manino le tautala ma e atamamai le taua o se poto masani i ni eria faapitoa o lenei avanoa ma na amata loa ona fesiligia a’u e uiga i lo’u poto masani. Na manaomia e lenei galuega se tagata e mafai ona faia ni sauniuniga mo fonotaga tetele, e aofia ai faasalalauga, tusi valaaulia, saunia o meaai, ma le tapenaga. Pe na ia te au la le poto masani na manaomia? Sa ou manatu e leai ae na faafuasei lava ona oo mai i lo’u mafaufau se ata o le konafesi a le Aualofa o le siteki. Sa avea au ma fesoasoani i le au peresitene o le Aualofa a le siteki. Sa ou aoao ai i le auala e faatulaga ai ni faatasiga tetele ma faia ni faatauga mo le anoanoai o meaai mo ni vaega se toatele. Na mafai lava ona ou fai atu ma le moni sa ia te a’u le poto masani e faatino tonu ai lava mea ia na manaomia.

Sa faaauau pea le au fai faatalanoaga: “E te lelei i le komepiuta? O le a outou fetusiai ma tagata ma o le a manaomia e fai se siata o le faasologa o le faaaogaina o le potu fono.” Pau lava le mea na oo mai i lou mafaufau o lou faafetai lea i tagata uma lava na aoaoina au i le faaaogaina o le komepiuta ina ia mafai ona ou faia ni puletini ma kalena a le uarota ma tusi le tusi o tala fou a le siteki. Ioe, ou te lelei i le komepiuta.

“O le a faamoemoe e te fatufatuina ni polokalama ma saunia ni vasega mo tagata lautele. E mafai ona e aoaoina atu ni vasega i tamaiti ma tagata matutua?” o le la fesili lea. Na oso mai i lou mafaufau ia vaega faatausiaiga ma tomai faa-Sikauti Laiti lea na ou faia. Sa ou faamatala atu na ou aoaoina ni vasega a tamaiti ma tagata matutua i lo’u olaga atoa faatagatamatua. Sa ou iloa e sogasoga lou mafaufau ma sa ou mautinoa e mafai ona ou faia ni polokalama mananaia mo tamaiti ma tagata matutua.

Sa faagaeetia au ina ua ou maua le avanoa. Sa ou fiafia i le galuega ma taumafai e fai e pei ona ou faia i se tofiga o le Ekalesia: faalautele la’u galuega, alu i le maila faaopoopo, ma aua le faitio e uiga i le galue i itula faaopoopo. Sa ou fatuina ni vasega komepiuta i le gagana Peretania ma faafaigaluegaina se tamaitiiti aoga talavou e aoao ia vasega i le gagana Sipaniolo. Sa ou aoaoina ia vasega tusiata ma tomai faapitoa ma talimalo i le tele o tagata tusitala ma failauga tautaua. Sa ou teuteuina le faletusi mo aso malolo uma ma faatulaga ni tusi e fesootai i ai.

I se tasi aso sa valaau mai ai se tagata ia te a’u i le galuega, fai mai e valaau mai i le ofisa o le kovana ma e fia iloa pe ou te fia manao i le avanoa e avea ai ma tagata e lagolagosua i le kovana. Sa ou fesili atu ma le ata, “O ai lea?” Sa ia faamatala mai e moni le valaau ma valaaulia a’u ou te sau i se faatalanoaga i le aso e sosoo ai. Sa ou alu ma se lagona faanoanoa atonu o se mea malie. Ae e leai. Sa lelei le aluga o le faatalanoaga ma sa ofoina mai ia te au le galuega i lena lava taimi.

Sa ou faaaogaina i la’u galuega fou ia tomai na ou mauaina mai le tele o tausaga o lauga i le lotu. Sa le mafai e le kovana ona auai i mea uma na tutupu lea na valaaulia ai o ia; ma o lea, sa faamoemoe ai o lana aufaigaluega e lauga i lona tulaga. O na lauga uma i le lotu ma auaunaga i tofiga faaletaitai ua ou maua ai le poto masani lea ou te manaomia e tautala atu ai i tulaga lautele i senate, tagata maualuluga o le malo i le lotoifale ma atunuu i fafo, ma tagata tautaua. Sa ou galue o se tagata e lagolagosua i le kovana mo le fitu tausaga seia oo i le taimi na ma litaea uma ai.

O fea semanu ou te oo i ai pe ana leai le tele o ituaiga poto masani na ou mauaina ao galue ai i valaauga o le Ekalesia? O mea uma lava sa ou aoaoina mai ao avea ai ma se auauna a le Alii i Lana Ekalesia ua ou maua ai se olaga ua tumu i faamanuiaga. E lei faapea sa na o lou fesoasoani atu i isi ao ou auauna atu, ae sa ou tuputupu ae ai foi i se tulaga matuai saoasaoa lava. Ou te matuai faafetai i le talalelei ma e mausali la’u molimau i le taua o le auauna atu i le Ekalesia.

Ata na tusia e Brian Call; O Loo Valaau Atu Keriso ia Peteru ma Aneterea, saunia e Harry Anderson © IRI