2014
Faa‘ohipa i te faanahoraa no te faaoraraa no te pahono i te mau uiraa
Eperera 2014


Faa‘ohipa i te faanahoraa no te faaoraraa no te pahono i te mau uiraa

Ia tae mai te mau uiraa no ni‘a i te evanelia a Iesu Mesia, ta tatou iho mau uiraa e ta vetahi atoa, ua ite anei tatou i hea e imi ai i te mau pahonoraa ?

Te ora nei tatou i roto i te hoê tau faahiahia. Te hiti mai nei te evanelia a Iesu Mesia tei faaho‘i-faahou-hia mai « no roto mai i te vahi moemoe » (PH&PF 1:30). E no reira, te rahi noa’tura te mau tamarii a te Metua i te Ao ra e ere no to tatou faaroo, te faaroo nei no ni‘a i te mau « Momoni ». Te vai ra o te faaroo nei i te tahi mau mea huru ê rii i te tariʻa e te mea taa ore. Te vai ra o te faaroo nei i te tahi mau mea huru mâtau i te aau e te mea tamahanahana. E no reira, e haere mai teie mau taata no teie mau pŭpŭ rau ia tatou nei no te imi i te pahonoraa i ta ratou mau uiraa. E rave rahi pahonoraa te itehia nei i roto i te faanahoraa no te faaoraraa, o ta tatou atoa e mâtau nei ei « rave‘a rahi oaoa » (Alama 42:8).

Teie te mau uiraa matau-maitai-hia, oia hoʻi, « No hea mai au ? » « No te aha vau i tae mai ai i ô nei ? » e « I hea vau e haere ai i muri mai i teie oraraa ? » Pauroa teie mau uiraa e nehenehe e pahonohia na roto i te mau parau mau te itehia i roto i te faanahoraa no te faaoraraa. Te horo‘a nei teie parau papa‘i i te tahi mau pahonoraa ta te mau papa‘iraa mo‘a e ta to tatou peropheta, te peresideni Thomas S. Monson, i horo‘a mai.

No hea mai au ?

E mau tino mure ore tatou. I ora na tatou i piha‘i iho i te Atua ei tamarii varua hou teie oraraa. « Ua [haapii] te aposetolo Paulo e, « E tamarii tatou na te Atua ra » [Te Ohipa 17:29] », ua parau te peresideni Monson. « No to tatou ite e, no roto mai to tatou mau tino i to tatou mau metua tahuti, e ti‘a ia tatou ia haapapû mai i te faahitiraa a Paulo. Ua parau te Fatu e, ‘te varua e te tino ra o te aau taatoa ïa o te taata nei’ [PH&PF 88:15]. No reira, o te varua tei matara mai mai roto mai i te Atua. No te taata papa‘i i to Hebera ra, te parau nei oia Ia’na ei « Metua o te varua nei » [Hebera 12:9] ».1

No te aha vau i tae mai ai i ô nei ?

No ni‘a i to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei, ua parau te peresideni Monson e : « E ti‘a ia tatou ia mauruuru i te mea e, ua hamani mai te hoê Hamani paari i te hoê ao e ua tuu ia tatou i ô nei i te tahi pae o te hoê paruru no te haamo‘e ia tatou i to tatou oraraa hou i teie oraraa, e na reira, e ite tatou i te taime tamataraa, te hoê rave‘a no te haamaitai ia tatou iho ia ti‘a ia tatou ia farii i te mau mea atoa ta te Atua i faaineine na tatou.

« Teie te haapapûraa no te hoê o te opuaraa matamua no to tatou ti‘araa i te fenua nei, oia ho‘i, ia farii tatou i te hoê tino ‘i‘o e te ivi. Ua horo‘ahia ia tatou te horo‘a no te ti‘amâraa. Noa’tu te tau tauasini huru hi‘oraa, e haamaitairaa ihoa no tatou te ma‘itiraa na roto ia tatou iho. I ô nei, e haapii tatou na roto i te rave‘a paari o ta tatou iho mau tamataraa. E faataa tatou i te maitai e te ino. E faataa tatou i te mea maramara e te mea monamona. E ite tatou e, e faautu‘araa te apee nei i ta tatou mau ohipa ».2

I hea vau e haere ai i muri mai i teie oraraa ?

E tae mai te pohe i te mau taata atoa o te utuafare o te taata nei. Tera râ, « Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? » (Ioba 14:14). « Ua ite tatou e, e ere te pohe te reni hopea », ua parau te peresideni Monson. « Ua haapiihia teie parau mau e te mau peropheta ora na roto i te mau tau. E ite-atoa-hia te reira i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. I roto i te Buka a Moromona te tai‘o nei tatou i te tahi mau parau taa ê e te tamahanahana :

‘E teie nei, te parau no te vairaa o te varua taata i ropu i te poheraa e te tia-faahou-raa ; Inaha, ua faaitehia mai ïa ia’u e te hoê melahi, o tei na ô mai ia’u e, Ia reva’tu te varua o te taata i teie tino pohe noa nei ; oia ïa, te varua o te mau taata atoa ra, te taata maitai e te ino atoa hoi, ua afaihia ïa ratou i taua Atua ra o tei horoa mai i te ora ia ratou ra.

‘Ei reira e fariihia te varua o te feia parau-tia ra i roto i te hoê vairaa mauruuru ra, o tei parauhia e paradaiso ; e vahi faaearaa ïa, e te hau, ei reira e faaea’i ratou i to ratou peapea, i te ati, e te oto hoi’ [Alama 40:11–12] ».3

I muri iho i to tatou ti‘a-faahou-raa, e haere tatou i roto i te basileia tiretiera mai te hanahana o te mahana, te basileia teretetiera mai te hanahana o te ava‘e, te basileia tiretia mai te hanahana o te mau feti‘a, e aore râ, i roto i te pouri (hi‘o PH&PF 76).

E Atua mau anei ? Te vai mau anei Satane ?

O te Metua i te Ao ra, Iesu Mesia e o Satane tei roto i te Apooraa rahi i te raʻi ra, tei faatupuhia na mua i to tatou fanauraahia mai. No te hoê tuhaa o te faanahoraa no te faaoraraa, ua ani te Metua i te Ao ra i te hoê taata no te haere i ni‘a i te fenua nei e ia pohe no ta tatou mau hara. Ua parau Oia : « O vai ta’u e tono ? E ua pahono maira te hoê [Iesu Mesia] tei au i te Tamaiti a te Taata : Teie au, a tono ia’u. E ua pahono maira te tahi [Satane], na ô maira : Teie au, a tono ia’u. E ua parau atura te Fatu : E tono vau i to mua ra.

« E ua riri roa a‘era te piti [Satane], aore atura i haapa‘o i to’na aiʻa matamua, e i taua mahana ra, e rave rahi tei pee ia’na » (Aberahama 3:27–28; hi‘o atoa PH&PF 29:36–37; Mose 4:1–4).

E mana anei to tatou no te pato‘i i te mau faahemaraa a Satane ?

Hoê tuhaa i ni‘a i te toru o te mau varua tei ma‘iti ia pee ia Satane i muri mai i te Apooraa i te ra‘i ra, tei ti‘avaruhia na muri ia’na. E vai noa ratou e o Satane ei varua e aita to ratou e tino tahuti. Ua haapii mai te peropheta Iosepha Semita e, « Te mau taata atoa e tino to ratou e mana ia to ratou i ni‘a i te mau taata aita to ratou e tino ».4 E no reira, e nehenehe ta Satane e faahema ia tatou, e mana râ to tatou no te patoʻi atu.

No te aha, i te tahi mau taime, e au e, aita te Metua i te Ao ra e pahono ra i ta’u mau pure ?

« Te pure o te rave‘a ïa e faatu‘atihia’i te hinaaro o te Metua e te hinaaro o te tamarii. E ere te fa o te pure te faatauiraa i te hinaaro o te Atua (Bible Dictionary, « Prayer »). E mauihaa te pure o te tauturu nei ia tatou ia faaoti e, e faa‘ohipa anei tatou i to tatou ti‘amâraa ia ma‘iti ma te faatuʻati i to tatou hinaaro i ni‘a i to te Atua (hi‘o Aberahama 3:25). Te pahono noa nei te Metua i te Ao ra i ta tatou mau pure, teie râ te mau pahonoraa e nehenehe e tae mai, e, aita e aore râ eiaha i teie nei. E mea faufaa te taime.

No te aha e tamataraa ta’u, te tutava noa nei hoʻi au ia ora i te hoê oraraa maitai ?

E tuhaa te mau tamataraa no te faanahoraa no te faaoraraa. Na ratou e haapuai ia tatou, e haamaitai ia tatou e e tamâ atoa hoʻi, ia faatumu ana‘e tatou i ni‘a ia Iesu Mesia e Ta’na evanelia. Te turu nei te Metua i te Ao ra ia tatou i roto i ta tatou mau tamataraa. Na te mau tamataraa e horo‘a ia « [tatou] i te ite i te ohipa… e e riro hoʻi ei maitai no [tatou nei] » (PH&PF 122:7).

Nahea vau e ite ai, eaha te mea tano e eaha te mea hape ?

Ua fanauhia te mau tamarii atoa a te Atua e te Maramarama o te Mesia, na te reira e tauturu ia tatou ia « ite i te maitai e te ino » (Moroni 7:16). Hau atu, e nehenehe i te Varua Maitai ia faa’ite papû mai ia tatou i te parau mau i roto i to tatou feruriraa e to tatou aau na roto i te mana‘o hau e te tamahanahanaraa (hi‘o PH&PF 8:2–3).

E roaa anei ia’u te faaoreraa hara o ta’u mau hara teimaha ?

Ua ite a‘ena te Atua e, e hara pauroa tatou a haapii noa ai tatou ia ma’iti i rotopu i te maitai e te ino.5 No te hara tata‘itahi, te vai ra te faautuʻaraa. Te ani nei te parau ti‘a ia mauiui tatou i te faautuʻaraa. No To’na aroha, ua faati‘a te Metua i te Ao ra ia Iesu Mesia ia pûpû i te Taraehara no te pahono i te mau aniraa a te parau ti‘a i ni‘a ia tatou paatoa (hi‘o Alama 42). Ia tauihia te faahitiraa, ua mamae te Mesia i Getesemane e ua pohe i Golagota no te aufau i te hoo no ta tatou pauroa mau hara mai te peu e titau tatou i te Taraehara na roto i te tatarahaparaa e te fariiraa i te mau oro‘a o te evanelia. E faaorehia ta tatou mau hara (hi‘o PH&PF 1:31–32).

Te mau nota

  1. Thomas S. Monson, « Te hororaa o te oraraa », Ensign e aore râ Liahona, Me 2012, 91; hi‘o atoa Aberahama 3:22–26.

  2. Thomas S. Monson, « Te hororaa o te oraraa », 91–92; hi‘o atoa Alama 34:32–34.

  3. Thomas S. Monson, « Te hororaa o te oraraa », 93; hi‘o atoa Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 76:59–111.

  4. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita (2007), 241.

  5. Eita ta te mau tamarii rii e nehenehe e hara « e tae noa’tu i te taime e riro ai ratou ei feia mana‘o papû » (hi‘o PH&PF 29:46–47).