2014
Ngaahi Kākaá
Okatopa 2014


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ngaahi Kākaá

Mei he “ʻOiauē, ʻa e Palani Olopoto ʻa e Tokotaha Angakoví,” Liahona, Nōvema 2010, 108–110.

ʻĪmisi
illustration of a man fishing in a river

Ngaahi tā fakatātā ʻa J. Ken Spencer

ʻOku fakafiefia e faʻahitaʻu fakatōlaú ki he kau taumātaʻu he vaitafé, he ko e taimi ʻeni ʻoku fiekaia lahi ai e fanga iká mo fie maʻu ke nau kai ke mālohi honau sinó he taimi ʻe nounou ai e meʻakaí lolotonga e faʻahitaʻu momokó.

Ko e taumuʻa e tangata toutaí ke maʻu ʻa e iká ʻaki ha founga taukei kākā moʻoni. ʻOku ako ʻe he tangata toutaí ʻa e tōʻonga ʻa e iká, ʻeá, tafe ʻa e vaí, mo e faʻahinga ʻinisēkite ʻoku kai ʻe he iká he taimi ʻoku nau fofoa aí. ʻOkú ne ngaohi nima pē ʻū mounu ʻokú ne fakaʻaongaʻí. Kuo pau ke lelei ʻaupito hono ngaohi e fanga kiʻi ʻinisēkite loi ko ʻeni ʻoku fakapipiki ai e fanga kiʻi mātaʻú koeʻuhí he ʻe lava pē ʻe he iká ʻo fakatokangaʻi ha kiʻi fehalaaki siʻisiʻi ʻaupito pea ʻikai ke ne kai e mounú.

Ko e meʻa fakafiefia e sio ki he puna hake ʻa e iká he fukahi vaí, folo e mounú mo fute ʻo aʻu ki heʻene hela pea fusi mai leva. Ko e feʻauhi ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻilo mo e taukei ʻa e tangata toutaí pea mo e ika fakaʻeiʻeiki ko e ʻutú.

Ko hono fakaʻaongaʻi e mounu loí ke maʻu e iká, ko ha fakatātā ia ʻo e fakatauvele, kākā mo e feinga ʻa Lusifā ke maʻu kitautolú.

Hangē pē ko e ʻilo ʻe he tangata toutaí ʻoku fakatauveleʻi e iká ʻaki ʻenau fiekaiá ʻoku pehē pē ʻa e ʻilo ʻe Lusifā hotau “uʻá” pe vaivaiʻangá ʻo fakatauveleʻi ʻaki kitautolu e ngaahi meʻa loi ʻe lava ke fusi ai kitautolu mei he vai ʻo e moʻuí ki hono ivi takiekina taʻeʻaloʻofá. Pea ʻikai hangē ko e tangata toutaí ʻa ia ʻokú ne maʻu peá ne tukuange ʻa e iká taʻe te ne fakalaveaʻi ia, he ʻikai tukuange mola ʻe Lusifā ha taha. Ko ʻene taumuʻá ke tau moʻui mamahi ʻo hangē pē ko iá.

Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻokú ne ngāue ʻakí, ko ʻene malava ke loi mo kākā ke pehē ʻoku lelei ʻa e koví pea kovi ʻa e leleí. Talu mei he kamataʻangá ʻi he Fakataha Lahi ʻi he Langí mo e “feinga [ʻa Sētane] ke fakaʻauha ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá, ʻa ia ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, kuó u foaki kiate iá” (Mōsese 4:3).

ʻOku hokohoko atu he ʻahó ni hono tauʻi ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku tuku ʻe Sētane mo ʻene faʻahí ʻenau ngaahi mounú ʻi hotau lotolotongá, ʻo ʻamanaki te tau tō pea tau maʻu ʻene tauhelé ke ne tohoakiʻi ʻaki kitautolu ʻene ngaahi founga kākaá.

ʻE kāinga, fakatauange ke tau tokanga telia e ngaahi mounu ʻoku lī mai ʻe he tangata toutai kākā ko Lusifaá. ʻOfa pē ke tau maʻu ʻa e poto mo e ʻilo fakalaumālie ke taʻofi mo fakaʻikaiʻi ʻaki e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki lahi ʻokú ne fakaʻaongaʻí.

Pea kiate kimoutolu kuo maʻunimā ʻe ha faʻahinga meʻa pē, ʻoku ʻi ai e ʻamanaki lelei koeʻuhí he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa, pea ʻe malava ke hoko e meʻa kotoa pē ʻi he Fakalelei mo e ʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.