2014
ʻI he Fukahi Vaí
Okatopa 2014


ʻI he Fukahi Vaí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní ke ne toʻo ʻeku loto-hohaʻá mo e siva ko ia e ʻamanakí, ka ne taʻe ʻoua e ngaahi faingataʻa ko ʻení, naʻe ʻikai ke u mei aʻusia e “fonua ʻo e talaʻofá” naʻá Ne tataki au ki aí.

ʻĪmisi
Jaredite barges being tossed in the sea.

Hili ha māhina nai ʻe ono ʻeku ʻosi mei he ʻunivēsití ne kamata ke u tailiili, loto hohaʻa mo mafasia e ʻatamaí. Naʻe ʻikai haʻaku ʻilo pe ne u maʻu fēfē e ngaahi ongo ko ʻení, ka naʻe mālohi ia pea ongo moʻoni.

Ne faingataʻa ke u tokanga. Ko ʻene ʻomai pē ha fatongia foʻou he ngāué ne u loto hohaʻa pea ʻikai ke u lava ʻo tangutu maʻu. ʻE hohaʻa ʻeku fakakaukaú, pea tā vave hoku mafú ʻo hangē ka puna mai ki tuʻa mei hoku fatafatá. ʻE hoko ia ʻi ha ngaahi ʻaho, pea ʻi heʻeku foki ki ʻapi he ʻaho takitaha, te u tō ʻi he seá. Fakafokifā pē kuo ʻosi e efiafi ko iá pea kamata ha ʻaho ngāue ʻe taha.

Ne toutou hoko ʻeni ʻi ha ngaahi māhina, neongo ʻeku maʻu ha ngāue foʻou pea fekumi ki ha tokoni fakapalofesinalé.

Ne u lotua he pongipongi kotoa ʻi heʻeku ʻalu ki he ngāué ke maʻu ha mālohi ki he ʻaho ko iá pea foki ki ʻapi ki hoku uaifí mo e ʻofefiné. Ne ʻikai ke u vakai ki ha taimi ʻe ʻosi ai ʻeku faingataʻaʻiá, pea ne u fie foʻi maʻu pē. Ne u kolea loʻimataʻia e tokoni mei he langí he ngaahi ʻaho lahi. Naʻá ku lotu ʻo fakamātoato ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, ʻo kole ki he Taimi Hēvaní ke tokoniʻi au ke mahino e faingataʻa ko ʻení pea toʻo ia meiate au.

Ne u ongoʻi hē ʻi he fakapoʻulí mo e mamahí ʻi he ʻikai ke u ongoʻi e Laumālié. Ka ʻi he taimi naʻe hiki hake au ʻe he Laumālié mei he siva ʻo ʻeku ʻamanakí, ne u loto toʻa ke hokohoko atu—ke aʻu pē ki heʻeku lotu hokó. Ne u fakafalala lahi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha lotu pē he taimi kaí pe koloa pe ke fai ʻi he poʻulí. Ko hono olá, ne u ofi ange kiate Ia.

Tā ʻe he Ngaahi Peaú

Lolotonga ʻeku loto-hohaʻá mo e siva e ʻamanakí, ne u toe lau e fakamatala ki he kolosi ʻa e kau Sēletí ʻi he “fuʻu moaná” (ʻEta 2:25). Ne u lava pē ke fakakaukau ki heʻenau tailiili ʻi he ʻamanaki ke nau heka ki he ngaahi vaká. Mahalo ʻe fakatuʻutāmaki ʻenau fonongá, ka naʻa nau ʻilo naʻa nau fononga ki ha “fonua ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi fonua kehe kotoa pē” (ʻEta 2:15).

ʻOku tau lau kau ki heʻenau fononga ʻo pehē:

“Naʻe tuku ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ke angi mai ha fuʻu matangi fakamanavahē ʻi he funga ʻo e ngaahi vaí, ki he feituʻu ʻo e fonua ʻo e talaʻofá; ko ia naʻe fetekeʻaki ʻa kinautolu ʻi he ngaahi peau ʻo e tahí ʻe he matangí.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe tuʻo lahi ʻenau ngalo hifo ʻi he ngaahi loloto ʻo e tahí, koeʻuhi ko e ngaahi fuʻu peau lalahi naʻe lōmakiʻi ʻa kinautolú, pea mo e ngaahi fuʻu afā lalahi mo fakamanavahē ʻa ia naʻe fakatupu ʻe hono fuʻu mālohi ʻo e matangí.

“… ʻI he lōmekina ʻa kinautolu ʻe he ngaahi vai lahí naʻa nau tangi ki he ʻEikí, peá ne toe ʻohake ʻa kinautolu ki ʻolunga ʻi he ngaahi vaí.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai tuku ʻa e angi ʻa e matangí ki he feituʻu ʻo e fonua ʻo e talaʻofá lolotonga ʻenau ʻi he funga ʻo e ngaahi vaí; pea naʻe pehē ʻa hono tekeʻi atu ʻa kinautolu ʻe he matangí” (ʻEta 6:5–8).

Naʻe kaunga fakatāutaha kiate au e ngaahi veesi ko ʻení. Ne u ongoʻi naʻá ku ʻi hoku vaka ʻoʻokú, pea angi mai e ngaahi matangi ʻo e loto taʻotaʻomiá mo e ngaahi peau ʻo e mafasioa ʻo e ʻatamaí pea tanu au ʻi he ngaahi loloto ʻo e loto-foʻí. ʻI heʻeku “ngalo hifó” peá u tangi ki he ʻEikí, ne u maʻanu ki he fukahi vaí ka naʻe toe tanu hifo au.

Ne u toe lau e veesi 8: “Naʻe ʻikai tuku ʻa e angi ʻa e matangí ki he feituʻu ʻo e fonua ʻo e talaʻofá … pea naʻe pehē ʻa hono tekeʻi atu ʻa kinautolu ʻe he matangí” (ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ne ongo leva kiate au. Naʻe toe tāpuekina foki e kau Sēletí ʻi heʻenau fonongá ʻe he matangi ko ia naʻá ne ʻai e ngaahi peau lalahí ke tanumia e ngaahi vaká. Ne u kole ki he Tamai Hēvaní ke fakanonga e matangí mo e ngaahi peaú, ka ʻo kapau ke ʻikai kinautolu, mahalo he ʻikai ke aʻu ki he “fonua ʻo e talaʻofá” naʻá Ne tataki au ki aí.

Naʻe liliu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻeku fakakaukau ki he moʻuí. Naʻe fakatupulaki ʻe heʻeku loto hohaʻá mo e loto mafasia ʻo e ʻatamaí ʻeku falala ange ki he Tamai Hēvaní. Ka naʻe ʻikai e matangí mo e ngaahi peaú, mahalo naʻe ʻikai ke u ʻilo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia kuó u aʻusiá—pea mahalo naʻe ʻikai mei aʻu e kau Sēletí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

ʻI he taimi ní, hili ha ngaahi taʻu mei he aʻusia ko ʻení, ʻoku ʻikai ke kei angi mālohi hoku ngaahi matangi ʻo e loto hohaʻá pea ʻikai ke kei tanumia au ʻe heʻeku ngaahi peau ʻo e mafasia ʻo e ʻatamaí. Kapau ʻe toe hoko mai ai e taimi ʻo e faingataʻá, te u ui ki he ʻEikí pea fakamālō ʻi hono ʻilo ʻoku ʻikai ʻave ʻe he tofukī ʻa e tahí e ngaahi vaká ki he fonua ʻo e talaʻofá—ʻoku fai ia ʻe he tahi hoú.

Tā fakatātā ʻa Jerry Harston