2014
Fili Faʻitelihá pe Tauʻatāina ke Fili ki he Totonú?
Okatopa 2014


Fili Faʻitelihá pe Tauʻatāina ke Fili ki he Totonú?

ʻOku hanga ʻe hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tauʻatāina ke filí ʻo ʻai ke tau lava pē ʻo toe fili pea fakatupulaki ʻetau malava ke fili totonú.

ʻĪmisi
composite of 2 photos of a young man in casual clothes and him in a suit.

Faitā ʻa Faitā ʻa Christina Smith; Ngaahi tā fakatātā ʻa Bryan Beach

ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku loto vēkeveke ʻi heʻeku teuteu ke talanoa ki he pīsopé ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne u fakakaukau pe ʻoku ou feʻunga nai. Hangē ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe ʻikai ke u “halaia ʻi ha ngaahi angahala lalahi pe kovi ʻaupito” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28), ka naʻá ku kei tailiili pē.

Naʻá ku manavasiʻi koeʻuhí he ne u fakakaukau ki hoku kaungāmeʻa ko Tení (kuo liliu e hingoá). ʻI ha ngaahi māhina naʻe talanoa ʻa Teni kau ki heʻene hanganaki atu ke ngāue fakafaifekaú. Ka naʻe liliu ia hili ʻene talanoa mo e pīsopé.

Koeʻuhí naʻe fai ʻe Teni ha ngaahi ʻulungaanga taʻe taau mo ha kau finemui, naʻá ne talamai kuo ʻikai ke toe lava ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻikai ke kei tauʻatāina ke fili ke ngāue fakafaifekau.

Ko Tení, ʻi he lea ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kuó ne tō ki he ʻahiʻahi ʻa Sētané “ke [ne] fakaʻaongaʻi hala ʻetau tauʻatāina ke filí.”1

ʻOku maʻu e tauʻatāina moʻoní ʻi hono akoʻi ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fili ke talangofuá. Naʻe ʻilo ʻe Teni ʻoku mole e taʻuʻatāiná ʻi he fili ke talangataʻá.

“Neongo ʻokú ke tauʻatāina ke fili ʻa e meʻa te ke faí, ka ʻoku ʻikai ke ke tauʻatāina ke fili hono nunuʻá. Pe ʻoku lelei pe kovi ʻa e nunuʻá, ka ʻoku muiaki mai ia ko e ola fakanatula pē ʻo e ngaahi fili naʻá ke faí.”2

Ko ha Kau Fakafofonga Maʻatautolu

Koeʻuhí ʻoku akoʻi ʻe he folofolá ʻoku tau “tauʻatāina ke fili,” “[tauʻatāina ke fai ha ngāue],” pea tauʻatāina ke fai ha faʻahinga meʻa “ko [ʻetau] fili tauʻatāina” (2 Nīfai 2:27; 10:23; T&F 58:27; Hilamani 14:30), ʻoku tau faʻa fakaʻaongaʻi e foʻi lea “fili faʻitelihá.”

Ka naʻá ke ʻilo nai ʻoku ʻikai ʻasi e kupuʻi lea “tauʻatāina ke filí” ʻi he folofolá? Ko hono moʻoní ʻoku akoʻi ʻe he folofolá “ke lava e tangata kotoa pē ʻo ngāue ʻi he tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻo kau ki he kahaʻú, ʻo fakatatau ki he tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻa ia kuó u foaki kiate iá, koeʻuhí ke lava ʻo ʻekeʻi meí he tangata kotoa pē ʻa ʻene ngaahi angahala ʻaʻaná” (T&F 101:78; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e foʻi lea tauʻatāina ke filí ʻi heʻene hā [he folofolá] ʻo tatau ai pē pe ʻoku tuʻu toko taha pe fakataha mo e foʻi lea ki he totonú. … ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e foʻi lea tauʻatāina ke fili ki he totonú, ʻoku tau fakamamafaʻi ai e ʻekeʻi meiate kita e meʻa ke fai pe taʻe faí ʻa ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e meʻafoaki fakalangi ʻo e tauʻatāina ke filí. Ko e kakai angatonu mo e kau fakafofonga kitautolu maʻatautolu, ʻoku tauʻatāina ke fili ka ʻoku ʻekeʻi foki meiate kitautolu ʻetau ngaahi filí.”3

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Peeka, “ʻOku fakaʻuhingaʻi e tauʻatāina ke filí ʻi he folofolá ko e “tauʻatāina ke fili ki he totonú” ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví.”4 ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻafoaki faka-ʻOtua ko ʻení ʻoku “tauʻatāina ʻa e tangatá … ke fili ʻa e tauʻatāina mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló” (2 Nīfai 2:27).

Ko e Tau ʻa Sētane mo e Tauʻatāina ke Filí

Koeʻuhí ʻoku ʻi ai e fatongia mahuʻinga ʻo e tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia ne feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻi he maama fakalaumālié. Naʻe kapusi ia ko ʻene angatuʻú pea ʻokú ne feinga ʻeni “ke kākaaʻi mo fakakuihi ʻa e tangatá, pea ke tataki pōpula ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá” (Mōsese 4:3–4).

ʻOku fie maʻu ʻe Sētane ke tau fai ʻa e ngaahi fili te ne fakangatangata ʻetau tauʻatāiná, tataki ki he ngaahi tōʻonga mo e maʻunimā koví, pea ʻikai ha mālohi ke fakafepakiʻi e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e lelei ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne ʻai ke tau ʻilo ʻetau ngaahi filí mo e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí. ʻOku hanga ʻe hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tauʻatāina ke filí ʻo ʻai ke tau lava pē ʻo toe fili pea fakatupulaki ʻetau malava ke fili totonú.

Ko e Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

ʻI hono fakamatalaʻi e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he Fakataha Lahi ʻi he Langí, naʻe fakahaaʻi mai ʻe he Fakamoʻuí e founga ke fakaʻaongaʻi totonu e tauʻatāina ke fili ki he totonú. Naʻá Ne pehē, “ʻE Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló, pea ke ʻoʻou ʻa e lāngilangí ʻo taʻengata” (Mōsese 4:2). Koeʻuhí he naʻá ne loto fiemālie ke fai e finangalo ʻo e Tamaí ʻi ai pea pehē ki he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí (vakai, Mātiu 26:39; Luke 22:42), naʻe totongi ʻe Sīsū ʻa ʻetau ngaahi fili koví pea ʻomai ʻa e hala ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai kitautolu ʻi he fakatomalá.

Kapau te tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, kae ʻoua ʻe pehē, “Te u fai e meʻa ʻoku ou fie maʻú,” te u fakahā, “te u fai e finangalo ʻo e Tamaí.”5 Te tau maʻu ʻi he founga ko ʻení ʻa e tauʻatāiná mo e fiefiá ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú.

ʻI heʻeku ʻalu ke talanoa mo e pīsopé ʻi heʻeku fuofua ʻinitaviu ke ngāue fakafaifekaú, ne u houngaʻia ne u fai ha ngaahi fili lelei. Hili ha ngaahi mahina siʻi ne u ngāue maʻá e ʻEikí ʻi Kuatemala—akoʻi e niʻihi kehé ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo e fatongia mahuʻinga ʻo e tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻi he palani ko iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “ʻOku ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá ni,” Liahona, Mē 2013, 8.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú,(2011), 2.

  3. D. Todd Christofferson, “Moral Agency,” Ensign, June 2009, 47.

  4. Boyd K. Packer, “ʻOku ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá ni,” 8.

  5. Vakai, Wolfgang H. Paul, “The Gift of Agency,” Liahona, May 2006, 35.