2014
Ko e Kemikale Kona Manakoá
Okatopa 2014


Ko e Kemikale Kona Manakoa

ʻAlisoni L. Lenitolo, ʻIutā, USA

ʻĪmisi
illustration of ants in a garden

ʻI heʻeku hū atu ʻi he matapā ʻi muʻá ke ʻomai e nusipepá, ne u vakai ki ha meʻa ne ʻikai lelei. Naʻe ʻi ai ha tuʻunga lō kula ne faʻu he poʻulí ʻi he vahaʻa ʻo e musié mo e lueʻangá.

Neongo naʻe teʻeki fuoloa ʻeku nofo mo hoku husepānití ʻi Tekisisi, USA, ne u ʻiloʻi mei ha aʻusia ne fuʻu mamahi ʻa e uʻu ʻa e loó, ʻikai ko honau lanú ne maʻu mei ai hono hingoa fakatenetené. Ne u ʻalu leva ki he tauʻanga meʻalelé ne ʻi ai e faitoʻo ʻinisēkité. Ne u lau leva e fakahinohino he takafí.

Naʻe pehē “ʻOku manakoa ʻa e faitoʻo ko ʻení ki he lō kulá. Te nau ʻave ia ki honau nofoʻangá, ʻoange ki honau kuiní pea ʻe mate leva e tuʻunga loó.” Naʻe fakahinohino mai ʻi he takafí ke u afuhi ha niʻihi ʻi he funga tuʻunga loó pea ʻi he tafaʻakí. ʻE fai leva ʻe he fanga loó hono toé.

Naʻá ku taʻe tui. Hangē ne ngali poto ʻaupito kiate au e lō kulá, ne nau lava ke langa ha tuʻunga lō māʻolunga ʻi ha pō pē ʻe taha. Ne u taʻe tui te nau tō ki ha kemikale kona, ka naʻá ku afuhi pē ia ai.

Hili ha kiʻi taimi ne u fakatokangaʻi e tuʻunga loó ʻoku nau feleleaki. Ne u tuʻu mei he mamaʻó ka u sio pē. Ne nau hohaʻa hangē ʻoku ʻi ai ha ʻuha mana mei he langí. Ne nau toʻo e fanga kiʻi kongokonga faitoʻo hinehiná ʻo nau fepakipaki ʻi heʻenau feinga fakavave ke fetuku e kemikale koná ki honau tuʻunga loó.

Ne u mamata pē mo ʻohovale. Naʻa nau loto fiemālie ʻi hono ʻoatu e kemikale koná ki honau ʻapí. Ko hono moʻoní naʻe ʻikai ko ha fakalahi ʻa e pehē “manakoa.” Naʻe ʻi ai ha founga naʻe lava ai e kautaha kemikalé ʻo ngaohi ha meʻa ʻoku kovi—mo fakatuʻutāmaki—ke hā lelei ʻaupito.

Naʻe teʻeki ke u sio ʻi ha sīpinga lelei ange ʻo e founga ʻe lava ai e koví ke hā ngali leleí. Ne u fakakaukau ai ki he founga ʻoku fai ai ʻe Sētane ʻa e meʻa tatau. Naʻá ku ongoʻi fiemālie ke ʻiloʻi neongo te ne lava ʻo afuhi ha kemikale kona ʻi hotau ʻapí, he ʻikai ke ne lava ʻo ʻomai ia ki loto—kae ʻouá kuó u fakaʻatā ia. Te u taʻofi fēfē ia ʻi tuʻá?

Ne u fakakaukau ki ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou saiʻia aí: “He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí meí he koví.” ʻI he laumālie ko iá, ne fakamatala ʻa Molomona te tau “ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa” pe ʻoku mei he ʻOtuá pe meia Sētane (Molonai 7:16).

Naʻe hoko e aʻusia ʻo e vakai ki ha fanga lō ne fakakonahí ʻo fakafonu au ʻi he houngaʻia ke u lava mo hoku husepānití ʻo fili pea ʻilo pe ʻe fakaʻatā ha meʻa ki homau ʻapí. Ko homa fatongiá ke akoʻi ʻema fānaú ke muimui ʻi he Laumālie ʻo Kalaisí ke nau ʻilo foki e kemikale koná ʻi haʻanau fetaulaki mo ia.

ʻI heʻeku tuʻu ʻi aí, ʻo vakai ki hono fetuku ʻe he fanga kiʻi ʻinesēkité e faitoʻó ki honau punungá, ne u tukupā ai ke fai hoku lelei tahá ke taʻofi e kemikale koná mei homau ʻapí.

Naʻe fakahinohinoʻi au ʻi he takafí ke afuhi ha konga ʻi ʻolunga pea takatakai ʻi he tuʻunga loó. ʻE fai ʻe he fanga loó hono toé.