2014
Naʻá ku Fanongo Ki he Fānaú
Okatopa 2014


Naʻá ku Fanongo Ki he Fānaú

Soi Koloma, Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
illustration of child praying by his bed

Naʻe ʻikai ke u toe fie maʻu ke maʻu au ʻe he mafasia ʻo e ʻatamaí. Ka ʻi he hili haʻaku hao mei ai ʻi ha taʻu ʻe 12 ne toe foki mai.

Naʻá ku ilifia mo loto-mamahi. Ne u fehuʻia ʻa e Tamai Hēvaní pea lotua ke maʻu ha mālohi ke ikunaʻi hoku faingataʻaʻiá. Naʻá ku kole foki kiate Ia ke ʻoua ʻe aʻu ʻo taʻu nima e mafasia hoku ʻatamaí hangē ko ia he kuohilí.

Ne u maʻu mo hoku husepānití ha fānau ʻe toko tolu, fānau tangata ʻe toko ua mo ha ʻofefine ʻo tāpuekina ʻaki kimaua ha makapuna ʻe toko 13. ʻI hono ʻilo e meʻa fakamamahi ne u fehangahangai mo iá, ne fokotuʻutuʻu ʻe hoku ʻofefiné ke ʻaukai mo lotu hoku fāmilí. Naʻe fie lotu kotoa e makapuna ʻe toko 10 maʻa Kulenimā, pea fie ʻaukai e toko tolu ne toki papitaisó. Ko ha meʻa fakafiemālie ke ʻilo ʻe ʻaukai mo lotu ʻa hoku husepānití, fānaú mo e makapuná maʻaku.

ʻI heʻeku ʻā hake he ʻaho hokó ʻi haʻaku kiʻi mohe, naʻe ʻikai fuʻu mālohi ʻeku ongoʻi mafasia hoku ʻatamaí. Naʻe toe lelei ange e ʻaho hono hokó. ʻI he ʻaho hono nimá ne mole fakaʻaufuli ʻa e ongoʻi mafasia hoku ʻatamaí. ʻI heʻeku fakakaukau ki he founga ʻo e mana ko ʻení, ne ongo ki hoku laumālié ha leʻo naʻe pehē mai, “Ne u fanongo ki he fānaú.” ʻOku fanongoa kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau lotomaʻá pea tali ʻenau lotu ʻi he loto fakatōkilaló, tuí mo e ʻofá.

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu, ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

“Ko ia ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻí ni, ko ia pē ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 18:3–4)).

Kuó u talanoa ki hoku makapuná ʻo fakamālō ki heʻenau ʻaukai mo lotu maʻakú. Ne u fakahā ange ʻeku ʻofa kiate kinautolú. Ne u talaange ne fanongo e Tamai Hēvaní kiate kinautolu pea tali ʻenau lotú.

ʻI he tupulaki hoku makapuná ʻi he ongoongoleleí, ʻoku ou ʻamanaki te nau manatuʻi e taimi naʻe folofola ai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻenau kui fefiné, “Ne u fanongo ki he fānaú.” Pea ʻoku ou ʻamanaki ʻe fakamālohia ʻe he aʻusia ko iá ʻenau fakamoʻoní pea tokoniʻi kinautolu ke mālohi ʻi he ongoongoleleí.

Naʻe fie lotu kotoa e makapuna taʻu 1 ki he 10 maʻa Kulenimā, pea ko e toko tolu ne ʻosi papitaisó ne nau fie ʻaukai.