2014
ʻApí: Ko e Tefitoʻi Akoʻangá
Okatopa 2014


ʻApí: Ko e Tefitoʻi Akoʻangá

ʻI he fepoupouaki e meʻa ʻoku ako ʻi he lotú mo ʻapí, ʻokú ke langa ai ha fakavaʻe mālohi ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

“Kātaki ʻo fakapapauʻi ʻokú ke fai ʻa e laukonga ne vahe atu ki he lēsoni ʻo e uike kahaʻú.” ʻOku ongo maheni nai e ngaahi lea ko iá? ʻOku faʻa fehuʻi ia ʻe ha faiako ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasi he lotú.

Neongo e mahuʻinga ʻaupito ke mateuteu ki hoʻo ngaahi lēsoni he Sāpaté, ka ʻokú ke faʻa ongoʻi nai e tefitoʻi taumuʻa hoʻo akó mo e fakakaukaulotó ke mateuteu ange ki he Sāpaté?

Ko hono moʻoní ko hono fehangahangaí.

Ko e kotoa ʻo e “ngaahi akonaki, ngaahi polokalama, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatefito ʻi ʻapí pea poupou ki ai e Siasí.”1 ʻOku ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga mālie ʻetau ngaahi fakataha ʻi he Siasí ke poupouʻi ʻa e ako fakafoʻituituí mo e fakafāmilí. Hangē ko e akonaki ʻa e Pīsopeliki Pulé Pīsope Keuli E. Sitīvenisoní, “ʻI he taimi ʻoku fakatefito ai ʻa e akó mo e akoʻí ʻi he ʻapí, 2 te ne ʻomi ha mālohi te ne lava ʻo tataki ki he uluí.

Ko e pōpoaki ia ʻo e ako fakataʻu ʻa e ngaahi houalotú ki he 2014, Ako mo Akoʻi ʻi he ʻApí mo e Siasí, te ke lava ke maʻu ʻi he ʻinitanetí ʻi he annualtraining.lds.org. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu te ne fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e akoʻi ʻoku fakahoko ʻi he falelotú pe ʻi he fale fakatahaʻangá. Kuo tau fai kotoa ia ʻi he kotoa ʻetau moʻuí, ka ʻoku totonu ke tau fakahoko ia he momeniti kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.” 3 ʻI hoʻo fai e ako ko iá he taimi kotoa pē, te ke lava ke fokotuʻu ha fakavaʻe mālohi ki ha “fale ʻo e ako” (T&F 88:119) ʻa ia te ne ʻoatu ki ho fāmilí ha nofoʻanga mo ha maluʻanga fakalaumālie.

Ko e Ako ʻi ʻApí

Mahalo he ʻikai ke ke sio maʻu pē ki he olá he taimi ko iá, ka ʻi he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi momeniti faingofua ki he akó mo e akoʻí ʻi hoʻo ngāue fakaʻahó, ʻe lava ke tokoni lahi ia. Ko e founga ʻeni ne fakatokangaʻi ai ʻe he ngaahi fāmili e ivi tākiekiná ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi Momeniti Faingofua

ʻĪmisi
A father and son carrying skateboards as they walk down a wet road.

“ʻOku tau ongoʻi faingataʻaʻia he taimi ʻe niʻihi ke talanoa mahino ʻo kau ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Kuo tāpuekina moʻoni kimaua ke ma akoʻi ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ki heʻema fānaú ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOku lahi ange ʻa e fanga kiʻi taimi akoʻi ʻoku maʻu he ʻahó, ʻi he taimi tukupaú, ko ia ʻokú ma puke ai e ngaahi faingamālie ko iá ke akoʻi ʻema fānaú ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga. Hangē ko ʻení, ʻoku ou akoʻi e faitotonú lolotonga ʻemau fakataú. ʻOku faingofua ange hono ako ʻe heʻeku fānaú e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻenau sio ki he founga hono fakahokó.”

Mona Villanueva, Filipaini

Fefonongaʻakí mo e Fepōtalanoaʻakí

ʻĪmisi
A mother and her young daughters sitting together on a sofa. They are looking at a magazine.

“ʻOku ou ʻalu pasi maʻu pē he pongipongi kotoa ʻo ʻave ʻeku ongo tama fefiné ki he akó, pea ʻoku ou maʻu ai ha faingamālie lahi ke mau talanoa. Ne mau fakatokangaʻi kimuí ni mai ha taʻefemahinoʻaki ha husepāniti mo ha uaifi. Ne tafoki vave mai ʻeku ongo tama fefiné ke u fai ha fakamatala. Ka naʻá ku fehuʻi ange pe ko e hā ʻena ongo ki he meʻa ne hokó. Naʻá na pehē ʻokú na fakakaukau ʻoku ʻikai totonu ke lea pehē ha tangata ki hano uaifi. Hili iá, ne mau talanoa kau ki he nofomalí mo e vā fetuʻutakí. Ne iku ʻo fakatupulaki mo langaki moʻui ʻemau fononga pasi miniti ʻe 30.”

Mario Lorenz, Kuatemala

Fetuʻutaki Vāofi ʻi he Taimi ʻo e Kiʻi Kai Maʻamaʻá

ʻĪmisi
Mother and children making cookies.

“Kuo tokoni mai ʻa e ngaahi taimi akoʻi ʻi ha faʻahinga taimi peé ke lelei ange ʻeku vā fetuʻutaki mo ʻeku fānaú. ʻI heʻemau tangutu ʻi he tēpile kaí ʻo fai ha kiʻi kai maʻamaʻa he tuku ʻa e akó, ʻoku mau talanoaʻi e meʻa ne hoko heʻenau ʻaho akó. ʻOku nau faʻa lea ʻaki ha lea ʻa ha kaungāmeʻa pe ko e ongo ne nau maʻu ʻi ha lea pe meʻa ne fai ʻe ha taha. ʻOku ou lava leva ke fai ha fakamoʻoni fakatāutaha mo aleaʻi e ongo ne maʻu ʻe heʻeku tamá ʻi he tūkunga ko iá. ʻOku ou tui ʻi hono fai ha fealēleaʻaki tauʻatāina he taimi ʻoku fiemālie ai ʻa e fānaú, te nau loto fiemālie ange ke aleaʻi e ngaahi meʻa mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku ʻohake aí koeʻuhí ʻoku nau maʻu e falala, pea ʻiloʻi ʻe fanongo ʻenau mātuʻá.”

Alyson Frost, Kalisi

Ko ha ʻĀtakai ʻo e Tokangá

ʻĪmisi
Young family in New Zealand. The parents are holding their two boys.

“Ne u ʻiloʻi mo hoku uaifí ko homa ʻuluaki fatongiá ke akoʻi ʻema fānaú kae ʻikai ko e kau takí, ka ʻokú ma fakamālōʻia koeʻuhí ko e meʻa ʻoku nau faí pea ʻokú ma tokoni ʻi he meʻa te ma lavá. ʻOku ʻi ai ha kau taki lelei ʻi homau uōtí ʻoku nau fuʻu tokanga taha ki he toʻu tupú mo e fānaú pea ʻoku nau fai ʻa e lahi taha te nau lavá ke tokoni ke nau sio ki he meʻa te nau malavá ʻo fakatatau ki he meʻa kuo fai ʻe he mātuʻá. Kuó u talanoa mo e pīsopé ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea ʻoku ou faʻa fetuʻutaki maʻu pē mo e kau taki ʻo e toʻu tupú ʻoku nau ʻeke mai maʻu pē kau ki heʻeku fānaú mo ʻena fakalakalaká. ʻOku tokoni ʻemau talanoa maʻu pē ki he fakalakalaka ʻo ʻema fānaú ke mahino kiate kimautolu kotoa e founga ke tokoniʻi fakatāutaha ai kinautolú.”

Jesse N. Arumugam, Saute ʻAfilika

Ko e Mālohi ʻi he Folofolá

ʻĪmisi
Man studying the scriptures.

“ʻOku tokoniʻi au ʻe hono ako e folofolá ke u ʻilo ʻa Kalaisi pea mo Hono ngaahi ʻulungāngá ke u hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOkú ne ʻomi foki kiate au ha Laumālie lahi ange, ʻa ia ʻokú ne tataki pea akoʻi au ki he founga ʻe lava ke u fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kuó u akó ke mateuteu ai ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻe ʻahiʻahiʻi ʻaki au ʻe Sētané. Ka naʻe ʻikai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou ʻilo te u tōnounou mei he meʻa te u malava ko ha foha ʻo e ʻOtuá.”

Nathan Woodward, ʻIngilani

Ako ʻi he Siasí: Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻe 10 ʻOku Totonu Ke ʻIlo ʻe he Faiako Kotoa Pē

Tānaki atu ki hono fakamālohia ʻo e mālohi ʻo e akó mo e akoʻi ʻi he ʻapí, te tau lava foki ʻo fakamālohia e aʻusia he lokiakó ʻi he siasí. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau faiakó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe 10 ko ʻení, te nau fakatupulaki ai ʻa e uluí ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻí.

  1. Fealēleaʻaki mo e mātuʻá, ʻa ia ʻoku nau tefitoʻi fatongia ʻaki e faiakó, ke ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí, pea toki akoʻi leva ia kiate kinautolu.

  2. Mateuteu pea akoʻi ʻaki ʻa e Laumālié. ʻIloʻi e ngaahi fehuʻi mo e ʻekitivitī ako ko ia te ne ʻomi ha ngaahi fealēleaʻaki tataki faka-Laumālié pea tanumaki fakalaumālie e kau mēmipa ʻo e kalasí.

  3. Akoʻi ʻa e kakaí, kae ʻikai ko e lēsoní.

  4. Tokanga taha ki he ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongoleleí.

  5. Akoʻi fakamātoato ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha pe ua kae ʻikai feinga ke fakakakato kotoa e nāunau ki he lēsoní.

  6. Fakaafeʻi e Laumālié ʻaki hono ʻai ke kau e tokotaha kotoa (vakai, T&F 88:122).

  7. Fakakau ha fakaafe mālohi ke ngāue—ʻikai ko ha meʻa ke ʻalu mo ia ki ʻapi ʻo lau ka ko ha meʻa ke ne foki mo ia ki ʻapi pea moʻui ʻaki.

  8. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni kau ki he tokāteliné—ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí pea mo ha faʻahinga taimi pē ʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālié.

  9. Moʻui ʻaki e ongoongoleleí, pea “fakamaau” ho fale ʻoʻoú (vakai, T&F 93:43–44, 50).

  10. Fekumi ki ha ngaahi founga ke kei hokohoko atu ai e akoʻí ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻi he moʻui fakaʻahó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.4.

  2. Gary E. Stevenson, ʻi he “The Ward Council—We’re All in This Together” (ako fakataʻu ʻa e ngaahi houalotú ki he 2014), annualtraining.lds.org.

  3. Jeffrey R. Holland, ʻi he “Learning and Teaching in the Home and the Church—the Home” (ako fakataʻu ʻa e ngaahi houalotú ki he 2014), annualtraining.lds.org.