2014
Mālō, Misa Sei
Okatopa 2014


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Mālō, Misa Sei

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Nevata, USA.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he laumālie, tukupā, teuteu, mo e ʻofa ʻa e kau tamaioʻeiki ngāue fakamātoato taʻefaʻalaua ʻi he Siasí.

Ne u talaange ki heʻeku tama fefine taʻu nimá ʻi heʻene feinga ke hukí, “Ko e Sāpate ʻapongipongi.” Naʻá ne malimali.

Naʻá ne pehē, “Sai, te u sio leva ai kia Misa Sei.”

Ne fonu hoku lotó ʻi he fakafetaʻi. Ne u ongoʻi fakamālōʻia koeʻuhí ko ha faiako Palaimeli ʻofa mo tokanga kuó ne fakafaingofuaʻi ʻemau hiki atu ki ha uooti foʻou ʻi he feituʻu foʻoú. Mavahe mei homau ʻapi ʻi he Uhouhonga Fakahihifo ʻo ʻAmeliká ʻi ha maile ʻe 1,350 (2,173 km) ʻa ia ko ha fuʻu liliu lahi ki he fāmilí kotoa kae tautautefito ki heʻema kiʻi tama ko Sīsoní. Ne natula mā, pea ilifia ʻi ha ngaahi tūkunga foʻou pea momou ke ʻalu ki he lotú ʻi he ʻuluaki uiké ʻi ha uooti foʻou.

Ko Misa Seí ko ha tangata angavaivai mo mateaki, naʻe poto he fakakatá pea tokanga ke ne maʻu e falala ʻa Sīsoní. ʻI he ʻuluaki Sāpaté naʻá ne tulolo hifo, puke hono nimá pea vakai ki hono fofongá ʻo pehē, “Haʻu, te ke fiefia ʻi heʻetau kalasí.”

Hili ha ngaahi uike, ne lahi ange e hanganaki ʻa Sīsoni ki he Sāpaté ʻi ha toe ʻaho ʻo e uiké. ʻI heʻemau aʻu pē ki he lotú, te ne fakasio e haʻofangá ke sio ki heʻene faiakó. Te ne malimali mai ki ai.

Ne lauitaʻu ʻa hono foaki ʻe Misa Sei ha ngaahi meʻaʻofa iiki ki he fānau ako takitaha ʻi he ʻaho mālōloó mo e ʻaho fāʻeleʻi. ʻI he ofi ki he ʻaho fāʻeleʻi ʻo Sīsoní, ko e fakaafe mahuʻinga taha naʻá ne fie maʻu ke fakaafeʻi ki he pātí ko Misa Sei.

Naʻá ne ʻilo nai hono ivi takiekina lahi ʻi he moʻui ʻa ʻema tama fefiné? Naʻá ne ʻilo nai e tokoni lahi ʻa ʻene ngaahi leá mo e tōʻongá ki heʻene kalasi Palaimeli taʻu nimá? Te ne lava nai ke ʻilo ʻa ʻeku houngaʻiá ko ha faʻē ʻi heʻene hoko ko e konga ʻo e moʻui ʻa ʻeku tama fefiné?

Ne hiki ʻa Sīsoni kimui ange ai ki he kalasi ʻa Misa ʻEtuaté, pea hokohoko atu ʻene aʻusia lelei ʻi he Palaimelí. ʻOku ou fakamālō ko e kau tangata mo fafine ʻoku nau tokanga, mateuteu, loto fakatōkilalo ne nau hoko ko ha ivi takiekina fakalaumālie lelei ʻi he moʻui ʻa Sīsoní.

Kuo faitāpuekina homau fāmilí kotoa ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui mateaki ne nau tokoniʻi kimautolu ʻi heʻemau fononga ki he tupulaki fakalaumālié. ʻOku ou manatu ki ha Taki Sikauti makehe, ki ha ʻetivaisa kātaki fuoloa ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí, ki ha faiako Semineli faʻa kātaki, ki ha kau palesitenisī makehe ʻo e Kau Finemuí pea mo ha pīsope ʻofa.

Neongo e mohu tāpuekina homau fāmilí, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke mau makehe. ʻE lava ha niʻihi tokolahi ʻo hangē ko “Misa Seí,” he ʻoku tokolahi ha kāinga fai mateaki kuo tokoniʻi ʻe heʻenau ngāué ha moʻui ʻa ha ngaahi fāmili hangē ko kimautolú. ʻOku mau fakafetaʻi koeʻuhí ko honau laumālié, tukupaá, teuteú mo e ʻofá.

Fakamālō atu ki he kau tamaioʻeiki ngāue fakamātoato taʻefaʻalaua ʻi he Siasí kuo nau tokoniʻi homau fāmilí.

ʻAho Fāʻeleʻi Fiefia!

Faitā ʻa Nikolai Sorokin/Hemera/Thinkstock