2014
Ko Hono Taukaveʻi e Meʻa ʻOku Tau Tui ki Aí
Okatopa 2014


Ko Hono Taukaveʻi e Meʻa ʻOku Tau Tui ki Aí

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku sio e niʻihi ki he koví ko e lelei pea leleí ko e kovi, pea kuo pau ke tau poupouʻi e leleí. Ko e ngaahi fakamoʻoni ʻeni e kakai lalahi kei talavou ʻoku nau taukaveʻi e meʻa ʻoku nau tui ki aí. Naʻe ʻikai te nau fakakikihi pe ʻita pe taʻe ʻofa. Naʻa nau fakahaaʻi e “lototoʻá mo e fakaʻapaʻapá fakatouʻosi”1 pea ko hono olá, ne nau fakamālohia e niʻihi kehé (vakai, 3 Nīfai 12:44–45).

Naʻe ʻIkai Tali ʻe Hoku Tokouá ke Inu Semipeini

ʻĪmisi
Amber liquid in three of 4 wine glasses. All four glasses have red roses in them.

ʻI Falaniseé, ko e meʻa pau e ngāue fakakautaú. Naʻe fili hoku tehina taʻu 20 ko Loití ke ʻalu ʻo ako ke hoko ko ha lafitani. ʻI he ʻosi ʻene akó, naʻe fai ha polokalama fakafuakava ki he kau ʻōfisa foʻoú. Pea te nau fetongitongi ʻi hono lau e fakapapaú. Pea te ne inu ha ipu semipeini ʻoku ʻi ai ha matalaʻi lose—maʻu lōua. Naʻe kamata e tukufakaholo ko ʻení meia Napolioni Ponapate, pea talu mei ai mo e teʻeki taʻe fai ia ʻe ha ʻōfisa.

Naʻe talaange ʻe Loiti ki he kēnoló ʻoku ʻikai fakangofua ʻe heʻene tui fakalotú ke inu ʻolokaholo. Naʻe ʻi ai ha fuʻu lōngonoa ʻi he kole ʻa Loiti ke fakaʻatā iá. Ne tuʻu hake e kēnoló. Ne ʻikai fakamālohiʻi ʻa Loiti ke inu e semipeiní, ka naʻá ne talamonú kiate ia ki hono tauhi ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní neongo ʻa e faingataʻá, pea fakahaaʻi ʻokú ne laukau ke talitali e tangata angatonu ko ʻení ki heʻene konga kaú. Naʻa nau fetongi ʻa e semipeiní pea kau ʻa Loiti ki he polokalama fakafuakavaʻí.

Piea ʻAniana, Falanisē

Naʻe Fakaafeʻi Au ki ha Paati Fakafiefia

ʻĪmisi
Asian woman sitting at a desk looking very sad and emotional. She looks like she is ready to cry.

Hili e ʻunivēsití ne u ngāue mo hoku tokoua ko Kuleisí ki ha kautaha mo ha Kāingalotu kehe. Naʻe ʻikai kau ki he Siasí ʻemau pulé. ʻI he fakamaʻu hoku tokouá, ne palani ʻe heʻemau pulé ha paati fakafiefia ke fakaʻohovaleʻi ʻaki ia. Ne u ʻamanaki pē te ne fakaʻapaʻapaʻi ʻemau tuʻunga moʻuí, ka naʻá ne ʻota ha kava mālohi, kau tauʻolunga tangata, mo ha vitiō taʻe feʻunga.

Kimuʻa he polokalama maʻá e taʻahine malí, ne u ongoʻi e fakalotolahiʻi au ʻe he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamanatu ki heʻeku pulé ʻetau tuʻunga moʻuí. Ne u ala ki hoku kahoa Finemuí pea fakakaukau ki he ngaahi ngāue mo e feilaulau kotoa ne u fai ʻi heʻeku ʻi he Finemuí ke fakakakato ʻeku tohi fakalakalaka fakatāutahá. Naʻá ku lotu ke tataki au ke u lototoʻa ange ʻi he taimi ko ʻení. Ne u ʻave ha pōpoaki telefoni fekauʻaki mo ʻeku ngaahi hohaʻá ki heʻeku pulé, peá u fakakaukau ʻe lotomamahi. Ka neongo iá, ko ʻeku fakaʻamu taupotu tahá ke fakahōifua ki he Tamai Hēvaní.

ʻI he kamata ʻa e paati fakafiefiá, ne ʻikai talanoa pe malimali mai ʻeku pulé. Ka neongo iá, naʻá ne kaniseli e kau taʻolungá mo e vitioó.

ʻI he ngaahi ʻaho kimui hili ʻa e pātí, naʻe ʻikai talanoa mai ʻeku pulé pe te ma kakata fakataha hangē ko ia ne faʻa hoko kimuʻa he pātí. Ka neongo iá, ne u ongoʻi fiemālie koeʻuhí ne u ʻilo ne hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ne u faí. Hili ha uike mei ai, naʻe toe foki pē hoku vā mo e pulé ki he tuʻunga ʻi muʻá. ʻOku ou ʻilo ne fakamolū ʻe he ʻOtuá hono lotó pea tokoniʻi ia ke ne fakatokangaʻi ʻoku ou moʻui ʻaki e meʻa ʻoku ou tui ki aí.

Lami Lapitaki, Teleʻa Kakaianí, Filipaini

Naʻá ku Fanongo Ki he Ngaahi Lea Taʻefeʻunga ʻi he Kalasí

ʻĪmisi
High school sewing class full of young women.

ʻI hoku taʻu 18 nai, ne u toʻo ha kalasi ako tuitui. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe ngāue ʻaki ʻe ha tamaiki fefine ʻe toko tolu ne nau nofo ofi mai pē ha ngaahi lea taʻefeʻunga. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe te u tukunoaʻi ia ke ʻoua hoko ha fepaki pe ko ʻeku poupouʻi ʻeku tuʻunga moʻuí ʻo kole kiate kinautolu ke tuku. Faifai pē peá u lea fakalelei ange, “Kātaki ʻe lava ke mou tokanga ki he lea ʻoku mou fakaʻaongaʻí?”

Ne sio fakamamaʻu mai e lahi taha ʻi he tamaiki fefiné mo pehē mai, “Te mau talanoa faʻiteliha pē kimautolu.”

Naʻá ku pehē ange, “Ka ʻoku pau nai ke mou kapekape? ʻOku fakamamahi ia kiate au.”

Naʻá ne pehē, “Pea ʻoua te ke fanongo.”

Naʻe kamata ke u ʻita mo pehē, “ʻOku faingataʻa ke ʻoua te u fanongo he ʻoku mou talanoa leʻo lahi.”

Naʻá ne pehē, “Tukunoaʻi ia.”

Naʻá ku foʻi. Ne u loto ʻita ki he tamaiki fefiné, kae tautautefito kiate au. ʻIkai ke u tui te u hiki hoku leʻó ʻo leʻo lahi. Naʻe kei kapekape pē e tamaiki fefiné, pea ko ʻeni ne mau ʻita kotoa.

Hili ʻeku ongoʻi fiemālié, ne u sio ʻoku hoko ha palopalema ki he mīsini tuitui ʻa e tamaiki fefiné. Ne u ʻilo e meʻa naʻe hokó he naʻe hoko e palopalema tatau kiate au kimuʻa. Ne u fakahaaʻi ange e founga hono ngāhí. Ne u sio ki he liliu ʻi he fōtunga ʻo e taʻahine lahí. Naʻá ne pehē mai, “fakamolemole.” Ne ʻikai ke u tui—ʻe kole fakamolemole mai. Ne u talaange, “fakamolemole atu pē mo au. Naʻe ʻikai tonu ke u fuʻu ʻita pehē.”

Naʻá ku foki leva ki heʻeku mīsini tuituí pea ʻikai ke u toe fanongo ki ha kapekape. Naʻe akoʻi au ʻe he aʻusia ko iá mahalo he ʻikai lava ʻetau leá ʻo liliu e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé, ka ʻe lava ia ʻe he angaʻofá mo e ngāue tokoní.

Keiti Paike, ʻIutā, USA

Naʻá ku Taukaveʻi ʻa e Ngāue Fakafaifekaú

Naʻá ku kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 19, ko e fika ua au ʻi ha fānau tangata ʻe toko tolu peá u Siasi toko taha ʻi hoku fāmilí. Hili ha taimi nounou mei hoku papitaisó, ne kamata ke u ongoʻi ʻa e holi ke ngāue fakafaifekaú. Hili ha taʻu, ne talamai ʻe he Laumālié ʻoku totonu ke u ʻalu. Ne u talanoa mo ʻeku faʻeé, naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai totonu ke u ʻalu. Ne toloi ʻi ha taʻu ʻe taha, ka naʻe ʻikai pē mole ʻa e holi ke u ngāue fakafaifekaú. Lolotonga e taʻu ko iá, ne u ako e folofolá, fakahū ha paʻanga, teuteu ʻeku ngaahi meʻa fakapepá, fai kotoa e ngaahi sivi fakafaitoʻó, pea—ʻi he ʻosi hono fakakakato e meʻa kotoa—naʻá ku tatali ki he ʻEikí. Taimi nounou, ne u maʻu ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he Misiona Palāsila Kemipinasí.

Naʻe kei fakafepaki pē ʻa ʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku ʻaukai mo lotua mo fakahā ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻeku ngaahi manavasiʻí kotoa. Naʻá ku kole ke Ne ueʻi e loto ʻo ʻeku tamai fakaemāmaní. Naʻá Ne fai ia. Ne u ʻohovale he kau mai ʻeku tamaí ki he polokalama fakamāvae ne teuteu maʻaku ʻe hoku kaungāmeʻá ʻi he Tokonaki fakaʻosi peá u mavahé. Pea ne ʻave au ʻi he Mōnité ʻe heʻeku tamaí ki he malaʻe vakapuná.

Ne u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi heʻeku malangaʻi e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ngata e hoko ʻeku faʻeé ko e faʻeé, pea ʻi heʻeku foki ki ʻapí, ko ia naʻe fuofua fekita maí.

Naʻá ku ʻilo ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku mahulu hake ia ʻi ha fatongia pē; ko ha faingamālie mo ha taimi fakaʻofoʻofa ke fakalakalaka mo ako.

Keleasoni Uelingatoni ʻAmolimi Pulito, Palaipa, Palāsila

ʻOku Ou Fakamoʻoni ki he ʻOtuá

ʻĪmisi
High school classroom. Oriental students

ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha ako taʻu ʻuluaki ʻi he ʻunivēsiti lelei taha homau fonuá, ne u ongoʻi ʻa e fie maʻu ke fai hoku lelei tahá. Ne ʻi ai ha fakatanga, pea kamata ke u fehuʻia ʻeku tui ki he ongoongoleleí ʻi he fakamatala e tokolahi ʻo ʻeku kau palōfesá ki he meʻa ʻoku nau pehē ʻoku “moʻoní.” Ne uesia ha tokolahi ʻo hoku kaungā akó. Naʻe faingataʻa e ʻātakai ko ʻení ki hono pukepuke e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Ne u fakakaukau ke u liʻaki ia ka naʻá ku fili naʻe lelei ange ke u nofo. Ne u pehē kapau ko e niʻihi pē ʻoku feʻunga ke hū ki he ʻunivēsiti ko ʻení, pea ko e tokosiʻi pē ʻo kinautolu ko ha Kāingalotu, pea ʻoku totonu ke u nofo pea taukaveʻi e moʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe heʻeku palōfesa paiolosií, ko ha tokotaha naʻe ʻikai tui ʻOtua e saienisí taʻe ʻi ai ha tui ki ha Tokotaha Fakatupu. Ka ʻi he lahi ange ʻeku fanongo ki aí, ko hono fakamahinoʻi ange ia kiate au ʻoku ʻi ai ha Tokotaha Fakatupu—ko e ʻOtua, ko ʻetau Tamaí—naʻá Ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Naʻe fakakikihi ha niʻihi naʻe ʻikai mahino ʻa e fakakaukau ko ʻení. Naʻe fakalalahi ange ʻemau fetalanoaʻakí. Ne u loto vekeveke ke hiki hoku nimá pea fakamatala ʻoku ou tui ki he ʻOtuá ko e Fakatupú Ia.

Kuo hokosia e taimi ke fai ai ha fakamatalá. ʻI hoku ʻapiakó, naʻe angamaheni ʻaki pē ke pasipasi e kakaí, kaila pe muuʻi kinautolu ʻoku nau fakahā ʻenau fakakaukaú. Ne u tuʻu loto toʻa ʻo lea mahino ki he tafaʻaki fakafepakí: “Mahalo he ʻikai mahino kiate kimoutolu ʻa e tui ki he ʻOtuá, ka ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe mahino kotoa ai kiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku hoko kiate au he taimi ní.”

Talu mei he taimi ko iá, ne ʻikai ke u ongona hano muuʻi au ʻi heʻeku fakahā ʻeku tuí. Talu mei he taimi ko iá, ne u fakalakalaka ʻi he tuʻunga fakaakó, fakasōsialé mo fakalaumālié. Naʻe kamata ke u kau longomoʻui ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e tamaiki akó, pea ne fili au ki ha ngaahi tuʻunga lahi ʻi he akó.

Naʻá ku ʻilo ʻoku tokoni lahi e moʻui ʻaki e meʻa ʻoku moʻoní ʻo tatau ai pē pe ʻe tuʻo taha ʻetau ngaahi fili ʻi he kahaʻú.

Vēnisi A. Moleseni Jr., Minitanao, Filipaini

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá,” Liahona, Mē 2014, 6.