2018
Bae Yumi Serem Save blong Yumi Abaot Wan Sevya
April 2018


Bae Yumi Serem Save blong Yumi Abaot Wan Sevya

I kamaot long wan toktok long Konfrens blong Ol Woman long Brigham Yang Yunivesiti, “The Knowledge of a Savior,” we hem i bin givim long 5 Mei 2017.

Mesej blong mifala i mesej blong pis, mo yufala i ol mesenja we yufala i stap prijim mesej ia. Yufala i save mekem hemia tru long ol niu mo gud wei blong teknoloji.

Pikja
tablet with christs image

Foto we i kam long Getty Images; Christ’s Image, we i kam long Heinrich Hofmann

Yumi Jos blong Jisas Kraes we i stanap long ol las dei. Long semfala wei we Lod i givim oda long ol disaepol blong Hem bifo, yumi tu, yumi kasem wok ia long ol las dei blong “mas go long evri ples long wol, [yumi] talemaot gud nius blong [Hem] long olgeta man” (Mak 16:15).

Profet blong bifo, Nifae, i talem sot misin mo mesej mo stamba tingting biaen long hemia: “Mo mifala i tokbaot Kraes, mifala i glad long Kraes, mifala i prij long saed blong Kraes, mifala i profesae long saed blong Kraes, mo mifala i raetem folem ol profesi blong mifala blong mekem se ol pikinini blong mifala i save gat save long wanem ples oli save lukluk long hem blong kam klin aot long ol sin blong olgeta” (2 Nifae 25:26).

Long buk blong Mosaea, yumi ridim olsem wanem profet blong Buk blong Momon blong bifo, King Benjamin, i pulum ol pipol blong hem raon long kantri oli kam tugeta long ples we tempol i stap long hem, mo i mekem se oli bildim wan taoa, mo hem i bin tijim olgeta. Taem hem i stap tijim olgeta, hem i bin profesae tu long olgeta abaot taem blong yumi: “Mo antap long samting ia, mi mi talem long yufala, se taem bae i kam we save blong Sevya bae i go aot olbaot long evri kantri, famle, lanwis, mo pipol” (Mosaea 3:20).

“Save Abaot Wan Sevya”

Wan long ol presen we i moa impoten blong lukaotgud long hem insaed long ol famli blong yumi mo blong givim long ol narawan, hem i “save abaot wan Sevya,” o abaot Jisas Kraes.

Wetem stat blong dispensesen blong taem we evri wok blong God i kamtru, wan laet i kam long evri man blong evri kaen mo wan wotafol blong bigfala teknoloji i kam wetem. Hem i tekem i kam taem blong indastri mo tul blong komunikesen, mo i mekem se profesi blong King Benjamin i kamtru.

Olsem wan memba blong Kworom blong Olgeta Twelef Aposol, we oli singaotem mi olsem wan spesel witnes “long nem blong Kraes long ful wol” (D&K 107:23) wetem spesel wok long saed blong Pablik Afea mo Komunikesen Seves Komiti, mi save lukluk nomo blong profesi ia i kamtru—se “save abaot wan Sevya” oli serem i go raon long wol—mo bae oli yusum ol las teknoloji we yumi gat i stap.

“I Go long Evri Kantri, Famli, Lanwis, mo Pipol”

Folem histri, ol divelopmen long saed blong fasin blong printim samting, taem oli mekem redio mo TV, i mekem se mesej blong Restoresen i go raon long wol. Yumi gat plante eksampol long hemia, mo sam yumi tingbaot olgeta.

Long 10 yia taem afta long Fas Visen, mo manis bifo Jos i bin oganaes, oli bin pablisim 5,000 kopi blong Buk blong Momon. Stat long tetaem ia i kam, oli bin printim ova 175 milian kopi.

Long eni Sandei moning, yu save lisin o yu save wajem brodkas blong Miusik mo Tabu Tok, we i stap kam kolosap long namba 5,000 brodkas blong hem nao. Fas brodkas i hapen long redio, laef, long 1929. Fas brodkas blong jeneral konfrens i hapen long TV long 1949.

I gud blong luk se, long 1996, Presiden David O. McKay (1873–1970) i stat blong tokbaot ol samting we bambae oli kam: “I gat ol samting we oli slip yet we bambae oli faenem we oli gat bigfala paoa i stap; bae oli kam blong save blesem man, o i save prapa spolem ol man, mo bae i putum responsabiliti blong kontrolem olgeta samting ia i stap long han blong man, mo responsabiliti ia i wan we i bigwan evriwan we oli eva putum long han blong man. … Taem naoia i fulap long ol denja we oli no save stop, mo tu, i gat ol samting we oli posibol we tingting i no save tingting long hem.”1

Long 1974, Presiden Spencer W. Kimball (1895–1985) i tokbaot visen blong hem abaot wan taem we bambae i kam yet long wei ia: “Lod i bin blesem wol wetem plante … satelaet. Oli stap antap evriwan long ol heven, oli stap pasem brodkas signol i stap go long kolosap evri kona blong graon blong wol ia. … I tru, sam long ol satelaet ia oli stat nomo blong wanem i stap yet blong kam long fiuja blong wol brodkas. … Mi biliv se Lod i wantem tumas blong putum, long han blong yumi, ol niu samting we, yumi olsem ol simpol man, yumi neva luk nating wan pis blong hem.”2

Wetem ol progres long saed blong komunikesen mo media we oli kam kwik moa wetem intanet, i luk se yumi bin witnesem, long ol laef blong yumi, we ol profesi blong King Benjamin, Presiden McKay, mo Presiden Kimbol oli kamtru.

I gat wan klia rod blong folem tu blong yusum ol teknoloji ia blong bildim kingdom blong Lod long wol ia. Mi wantem serem samfala eksampol wetem yufala.

LDS.org mo Mormon.org

Long 1996, Jos i stat blong yusum intanet olsem wan wei blong pasem mesej mo toktok. Stat long tetaem ia, i luk se i gat kolosap 260 websaet we Jos i sponsarem we oli statem, mo i tekem tu ol websaet long kolosap evri kantri we ol memba blong Jos oli stap laef long hem, long lokol lanwis blong olgeta.

Mi serem tufala eksampol blong ol websaet ia. Faswan, hem i LDS.org, we oli stanemap long 1996, we tedei, i gat ova long 24 milian visita long wan yia, mo ova 1 milian visita long evri wik. Plante memba oli faenem kurikulom blong tij mo ol toktok blong jeneral konfrens blong bifo oli stap ia. Sekenwan, hem i Mormon.org, wan websaet we oli putum blong presentem gospel long ol neiba mo ol fren we oli no ol memba blong Jos. Websaet ia i stap gat ova long 16 milian visita long wan yia.

Mobael Ap

Pikja
phone with mobile apps

Ol pikja foto oli kam long Getty Images

I tru, ol teknoloji oli muv long wan spid we i hariap tumas, mo i nidim fulap wok mo risos blong stap folem. Wetem ol smatfon we oli jes kamaot, paoa i kam tu blong joenem mo kasem plante plante infomesen long wan tul we yu holem long han nomo. Plante long ol infomesen ia, oli oganaesem long wei blong ol mobael aplikesen, o “ap.” Fas ap we Jos i sponsarem, i bin kamaot long 2007.

I gat fulap eksampol i stap abaot gudfala yus blong ol mobael ap blong serem “save blong yumi abaot wan Sevya.” Bae mi no tokbaot wanem i stap long ol fulap ap ia we oli stap long fingga blong yufala, be hemia samfala eksampol blong ol ap we maet yufala i save gud long olgeta:

  • Gospel Library

  • Mormon Janel

  • LDS Tools

  • LDS Music

  • Family Tree

Olgeta ap ia, ol milian man oli yusum ol milian taem long wan wik.

Sosol Media

Mining blong hem, sosol media i ol media kompiuta teknoloji we i letem wan man o woman, mo oganaesesen blong lukluk, krietem, mo serem infomesen, tingting mo nara wei blong toktok tru long onlaen komuniti mo netwok.

Stat long samples 2010, Jos i bin stat blong akseptem blong yusum sosol media blong mekem wok blong serem “save abaot wan Sevya.” Hemia i wan dijitol tul we i muv kwik mo i smat. Kolosap bae yu no save komperem spid we hem i stap jenis.

Wan samting we yumi save luk long sosol media i we, taem yumi stat blong filim gud mo save gud wetem wan setap, wan niuwan, we i bigwan moa, mo yumi luk se i gud moa i kamkamaot.

Bambae mi tokbaot faef sosol media setap we Jos i stap yusum olsem ol rod blong pasem toktok:

1. Facebook i gat moa long 2 bilian man i yusum raon long wol. Long ples ia, olgeta we oli yusum oli bildimap sosol netwok blong ol onlaen fren blong olgeta.

2. Instagram i wan sosol websaet we i lukluk moa long ol pikja mo ol vidio.

3. Pinterest i olsem wan intanet notis bod. Long ples ia, ol pikja we oli singaotem ol “pin” oli pinim olgeta long wan bod. Oli ol toktok we oli givim insperesen, mo ol foto we oli givim hop.

4. Twitter i wan sosol netwok we i letem olgeta we oli yusum blong sendem mo ridim ol sot mesej we oli singaotem “ol twit.”

5. Snapchat i stap soem ol foto mo ol sot vidio we oli lus stret afta o bifo 24 aoa i pas.

Olsem wan nomol samting, yumi stap yusum ol sosol media websaet ia long wan wei we i gat paoa.

Facebook (Fesbuk)

Yufala i save tingbaot naes konfrens mesej long saed blong sik blong tingting we Elda Jeffrey R. Holland blong Kworom blong Olgeta Twelef Aposol i bin serem sam yia i pas.3 Wetem toktok blong hem, oli mekem wan smol vidio we tu milian man i luk long Facebook hemwan, wetem plante taosen blong Laekem, Serem, mo ol gudfala tingting mo toktok.4

Instagram

Pikja
grandson in the cockpit

Long Ogis 2016, Presiden Dieter F. Uchtdorf i postem wan vidio long Instagram, we i tijim ol prinsipol blong gospel long apuboe blong hem, Erik insaed long—yu save faenem—!insaed long ples blong paelot blong wan plen!5 Post ia blong Presiden Uchtdorf, long Instagram, plante taosen oli bin laekem blong luk, mo plante gudfala toktok i bin kamaot long hemia.

Mo tu, Jos i bin pablisim, long Instagram pej blong hem long Novemba 2017, wan vidio blong Elda Dallin H. Oaks mo Elda M. Russel Ballard, we tufala i stap ansarem ol kwestin blong ol yang woman adalt abaot ol sista we oli go givim seves long misin. Storian ia, oli bin luk ova long 112,000 taem.

Pinterest

Long Pinterest, wan i save faenem ol handred blong ol pin we i kam long LDS.org. mo moa we oli kam long wanwan memba we i givim insperesen long ol narawan.

Eksampol, plante oli bin serem ol toktok blong ol profet—blong bifo mo blong tedei. Wan pin blong wan tijing blong Presiden Thomas S. Monson i rid olsem: “Plante samting long laef i dipen long fasin blong yumi.”6

Twitter

Wan twit blong Elda David A. Bednar blong Kworom blong Olgeta Twelef Aposol we hem i bin serem long las yia long Ista moning, oli bin lukluk 210,000 taem. Elda Bednar i soem se wan sot, simpol mesej: “Hem i no stap ia: from Hem i girap finis” (Matiu 28:6), i save tajem man bigwan mo blong wan longfala taem.

Snapchat

Laswan, ol pikja mo ol toktok we i serem wan long ol Fas Presidensi Mesej blong Presiden Monson i kamaot i no longtaem long Snapchat.

Ol Denja we I Go Wetem

Nao, naoia we yu kam blong luk evri gudfala saed blong ol niu teknoloji ia mo soemaot ol stret fasin blong yusum olgeta, mi ting se bae hem i nid blong toktok raon long samfala denja we i kam wetem ol teknoloji ia.

Yumi evriwan i mas save se sosol media mo ol mobael ap oli save kakae fulap taem. Fasin blong yusum sosol media i kam tu wetem denja ia blong daonem fasin blong toktok wetem man fes tu fes, we i save spolem gud ol sosol skil blong plante long ol yang pipol blong yumi.

Ol bigfala denja blong save kasem ol rabis samting, bae mifala i no save tokbaot inaf. I gat wan bigfala sik blong adiksen long ponografi insaed long sosaeti, we i stap spolem gud mo mekem fulap memba blong jos mo famli oli kam viktim long hem.

Laswan, mi wantem tokbaot tufala denja we i stap kam antap, we net blong ol denja ia i kavremap evriwan, wetem ol yang woman mo ol mama mo waef blong mileniom. Mi singaotem tufala denja ia, “drim ril laef” mo “krangke fasin blong komperem man.” Mi ting se bes wei blong tokbaot tufala denja ia i blong givim sam eksampol.

Blong talem nomo, ol pikja we oli stap putum long sosol media oli stap traem blong soem wan laef we i beswan, mo plante taem, wan laef we i no ril. Fulap taem, oli fulap long ol naes pikja blong ol naesfala haos, ol naesfala ples blong go holidei, mo plante wei blong rere gudfala kaekae. Denja, yes, i we, plante pipol oli givap from oli ting se oli no naf blong kasem mak ia blong kaen laef ia we i olsem wan drim nomo, wan drim ril laef.

Wetem insperesen blong wan pin blong wan “pankek” betdei kek, nis blong mi i putum post we hem i bin traem blong mekem semmak. Be, hem i no letem hemia blong i mekem tingting i fasfas, be hem i disaed blong givim insperesen long ol narawan taem hem i postem “Pinterest foldaon” (luk long foto blong pankek).

Pikja
pancake fail

Mi hop se bae yumi lan blong faenem moa fani samting be i no blong mekem yumi slakem tingting taem yumi fesem ol pikja we oli stap soem wan drim ril laef, mo plante taem i mekem se yumi stap krangke blong komperem yumi long olgeta samting ia.

Hemia i no jes wan saen blong taem blong yumi, be tu, taem yumi skelem ol toktok blong Pol, hemia tu i bin hapen long taem bifo: “Olgeta nomo oli putum mak blong makem olgeta, se hu i hae man mo hu i no haeman. Nao olgeta nomo oli stap jajem olgeta, from tingting blong olgeta. Be olgeta ia oli krangke nomo” (2 Korin 10:12).

Elda J. Devn Cornish blong Olgeta Seventi, i bin givim i no longtaem i pas, wan advaes we i kam long stret taem: “Yumi stap trabolem tingting blong yumiwan taem yumi stap kompit mo komperem yumi long ol narawan, we i no gat nid from. Yumi giaman long yumiwan mo stap jajem yumiwan tru long ol samting we yumi gat o no gat, mo tru long lukluk blong ol nara man. Sapos yumi mas komperem yumi, bae yumi komperem yumiwan long laef blong yumi bifo mo hemia blong tedei—mo tu, laef we yumi wantem gat long fiuja.”7

Bae mi serem wan long ol famli sikret blong mifala, we mifala i faenem long famli foto ia (luk long nekis pej) we mifala i tekem sam yia i pas nao, bifo sosol media i kamkamaot. Sapos oli tekem foto ia tedei, bambae oli postem, mo foto ia i presentem wan famli blong fofala naes boe, we oli putum olgeta folem kala, we oli gat gud fasin, we oli stap glad blong oli gat janis blong tekem olgeta long wan famli foto. ?Yu wantem save ril stori?”

Pikja
Stevenson family photo

Mi tingbaot yet telefon kol we i kam long waef blong mi. “?Gary, yu stap wea? Mifala i stap long open ea studio blong man blong tekem foto. Mifala evriwan i rere blong tekem foto. I bin isi blong mekem evri boe oli dresap, oli stanap stret, mo oli rere. ?Yu yu stap kolosap long ples ia?”

!Si. Be mi fogetem, mo mi no aot long ofis yet! Mi 30 minit let, mo ol samting oli no bin go gud taem mi no bin stap, kolosap i olbaot evriwan.

?Wanem nao i hapen? Okei, bigfala boe blong mi i stap ronron olbaot long yad mo i faenem wan apol tri, i pikimap sam apol, mo i stat blong stonem ol narafala boe wetem. Hem i kasem nambatri boe blong mitufala long baksaed blong hem wetem wan apol, i mekem hem i foldaon, mo boe ia i stat blong krae.

Long semtaem we hemia i stap hapen, nambatu boe blong mi i sidaon mo traoses blong hem i go antap smol. Ol narafala pikinini oli luk se stoking blong hem oli ol waet stoking blong man blong resis, i no ol stoking blong jos we mama blong hem i putum i stap blong hem i werem. Hem i askem boe: “?From wanem yu no werem ol stoking blong go long jos?”

Hem i talem: “Be, mi no laekem. Oli stap sikrasem mi.”

Mo taem hem i bin stap toktok long hem, boe blong mitufala we i gat tu yia i stap ronron tru long yad, i kikim wan samting, i foldaon mo nus blong hem i ron. Naoia i gat blad i ron i go long waet totel nek sot blong hem, mo i gat mak. Taem ia nao bambae mi mi kamkamaot. Wan wei nomo blong sevem pikja i blong tanem raon totel nek ia mo putum fored i go biaen, mo haedem ol mak blong blad long kamera.

Mo tu, taem we bigfala boe i bin stap ronron raon mo stap sakem ol apol, hem i bin foldaon mo i gat wan bigfala mak blong gras long ni blong hem. Mekem se, long pikja, han blong hem i no stap ia blong nating, han i stap kavremap mak blong gras.

Mo long nambatri boe blong mitufala, mifala i bin wet 20 minit blong ae blong hem i nomo red from hem i bin stap krae.

Mo yes, ol mak blong blad oli stap long baksaed blong sot blong yangfala boe.

Mo naoia, nambatu boe i putum han blong hem ova long waet atlet stoking blong mekem se evri samting i semmak kala.

Mo mi, Gary, mi stap insaed long haos blong dog, from se evri samting ia i hapen from se mi mi kam let.

So, taem yu luk naesfala pikja ia blong famli blong mifala, mo komplen se: “?From wanem yumi no save putum samting tugeta mo stap olsem wan stret famli evriwan olsem olgeta long pikja ia?” naoia, !bae yu save stret wanem i stap!

Sosol Media mo Misinari Wok

Pikja
pointing at tablet

Ol pikja foto oli kam long Getty Images

Olsem we yu save luk, yumi nidim blong yumi lukaot gud long ol denja mo ol ples we oli no stret, olsem blong gat ol drim ril laef mo krangke fasin blong komperem yu long ol narafala. Wol ia, plante taem, i no gudgud tumas olsem we i stap kamaot long sosol media. Be, i gat plante gud samting we i bin mo bambae i kamtru long ol ples ia blong komunikesen.

Misinari Dipatmen i bin putumaot sam niufala instraksen long 2017 long ol gudfala wei blong yusum sosol media blong mekem misinari wok. Ol dijitol risos we oli fulap i stap, yumi save yusum long sam wei we i gat paoa, i isi, i simpol, mo i wok gud.

I gat fulap aplikesen blong yusum teknoloji long wan stret wei, mo wei we i givim insperesen. Yumi sapos blong mekem evri samting we yumi save mekem blong tijim stret mo gud fasin blong yusum teknoloji long jeneresen ia we i stap kam antap, mo blong givim woning mo stopem fasin we i no stret mo gud blong yusum teknoloji mo ol defren denja we oli kam wetem tu. Hemia i blong talem long yumi se ol gud saed blong teknoloji bambae i moa hevi bitim ol denja.

“Ol Mesenja Ia Oli Naes Tumas”

Long taem we mi bin stap tingting hevi mo stap prea strong long saed blong mesej ia, mi wekap long eli moning wetem wan singsing mo simpol toktok blong hem long maen blong mi: “Ol mesenja ia we oli stap prijim gospel blong pis long yumi, oli naes tumas.”8

Mesej blong mifala i mesej blong pis, mo yufala i ol mesenja we yufala i stap prijim mesej ia. Yufala i save mekem hemia tru long ol niu mo gud wei blong teknoloji. Yumi stap laef blong wan spesel wol long taem we evri wok blong God bae oli kamtru, mo yumi gat paoa blong prijim gospel blong pis, mo hemia i stap long en blong fingga blong yumi nomo.

Yumi gat ol toktok blong ol profet blong bifo, we i talem stret abaot taem blong yumi mo oli soem rod long taem blong yumi: “Mo antap long samting ia, mi mi talem long yufala, se taem bae i kam we save blong Sevya bae i go aot olbaot long evri kantri, famli, lanwis, mo pipol” (Mosaea 3:20).

Yumi gat tu, ol toktok we oli kam long yumi tru long ol revelesen blong tedei, we oli tokbaot mo oli lidim yumi long taem blong yumi mo situesen blong yumi. Mi kwotem toktok blong Elda Bednar: “Mi biliv se taem i kam, blong yumi olsem ol disaepol blong Kraes blong yusum ol tul ia we oli kam tru long insperesen, blong yumi yusum olgeta long wan moa stret fasin mo long wan wei we i wok gud moa blong testifae abaot God, Papa we I No Save Finis, olsem Sevya blong wol; blong talemaot se Kambak blong gospel long ol las dei i wan tru samting, mo blong mekem wok blong Lod i hapen.”9

Mi stap invaetem wanwan long yufala blong tingting fulwan abaot rol blong yufala blong prijim gospel blong pis olsem ol naes mesenja. Bambae wanwan long yumi i mekem pat blong yumi blong serem “save blong yumi abaot wan Sevya” long evri kantri, famli, lanwis, mo pipol. Bes wei blong mekem hemia, i blong tekem wan step long wan taem, long wan spesel wei we i wok blong yu mo famli blong yu. Mi prea se bambae wanwan long yufala i gat strong paoa long tingting blong raetem blog, pinim toktok, laekem, serem, postem, frenem, twitim, snapem mo swaepem long wan wei we bae i givim glori, ona, mo respek long tingting blong Papa blong yumi long Heven we i lavem yumi, mo tekem save ia abaot Sevya i go long ol famli blong yufala, olgeta we yufala i lavem, mo ol fren—wetem tu ol fren blong yufala long sosol media.

Ol Not

  1. David O. McKay, insaed long Conference Report, Oct. 1966, 4.

  2. Spencer W. Kimball, “When the World Will Be Converted,” Ensign, Okt. 1974, 11, 10.

  3. Luk long Jeffrey R. Holland, “Like a Broken Vessel,” Liahona, Nov. 2013, 40–42.

  4. Luk long Jeffrey R. Holland, “Mormon Message: Like a Broken Vessel,” 20 Jun 2016, mormonnewsroom.org.

  5. Luk long “President Uchtdorf Relates Flying to Gospel in Post and Video with Grandson,” 30 Sept. 2016, LDS.org.

  6. Thomas S. Monson, “Living the Abundant Life,” Liahona, Jan. 2012, 4.

  7. J. Devn Cornish, “Am I Good Enough? Will I Make It?” Liahona, Nov 2012, 114.

  8. “How Lovely Are the Messengers,” hymnary.org.

  9. David A. Bednar, “Flood the Earth through Social Media,” Liahona, Ogis 2015, 50; luk tu long David A. Bednar, “Sweep the Earth as with a Flood” (video), LDS.org.