2019
Pe e te Alu?
Fepuari 2019


E te Alu?

Afai e fesili atu le Alii e te alu, e te alu e auauna atu i se misiona?

Ata
young Elder Evans

Ata na tusia e Ben Simonsen

O ou tausaga i le aoga maualuga ma lou tausaga muamua i le kolisi na tupu i le taimi o le taua i Vietinami. E oo i le taimi na ou amata ai i le kolisi, sa faia ai se maliega a le Ekalesia ma le malo o Amerika e faatatau i le aofai o faifeautalai e mafai ona galulue. O le maliega e faapea e auina atu e uarota taitasi ia le na o le lua faifeautalai i le tausaga, ae o isi alii talavoua o le a le valaauina ma e atonu e auina atu i le militeli. E ui lava i lou manao e faia se misiona i lou olaga atoa, e foliga mai e le mafai ona ou alu.

Sa ou auai i le Iunivesete o Iuta i le tauto’ulu o le 1969. I le faaiuga o Ianuari i le 1970, na ou feiloai ma faauo ai i le na fai ma ou toalua mulimuli ane, ma i lena lava tautotogo ua faatumuina i maua i le alofa o le tasi i le isi.

Ua Valaau Mai le Epikopo

I se tasi aoauli vevela ia Iulai, sa ou sau ai i le fale ma sa fai mai lou tina ia te au, “Tavita, na valaau mai le epikopo. O loo fia feiloai ia te oe.”

Na ou tali atu, “Ou te pisi.”

Na tilotilo mai lou tina ia te au ma fai mai, “Afai e te pisi tele e alu e feiloai ma le epikopo, sii i luga le telefoni ma valaau ia te ia ma fai i ai lau tala lena.“

Na ou iloa sa ou le pisi tele, o lea sa ou alu ai ma feiloai ma lau epikopo i lona ofisa. Sa nofo o ia i lana kesi, e le masani ona mama lelei. Sa vave ona ou iloa o le faatalanoaga lenei e le o se mea sa ou manatu o le a oo iai.

“Tavita,” sa ia fai mai ai, “e iai le isi uarota ua le mafai ona faaaoga le tasi o lo latou avanoa mo se faifeautalai. Ua tuuina mai le avanoa ia i tatou e auina atu ai se isi faifeautalai e toatasi. I le avea ai ma se au epikopo, sa lagona le uunaiga e fesili atu i le Tama Faalelagi pe iai se tasi e tatau ona alu i le taimi nei. O le mea ou te fia tau atu ia te oe e faapea: o le taimi lenei ua finagalo le Alii e te auauna atu ai i se misiona.“

Sa ou taia i le mea na ia fai mai ai. Sa ou mafaufau e faapea ona o le taua ma le numera faatapulaaina, o le a le mafai lava ona ou alu i se misiona. Sa ou fesili mo sina taimi e mafaufau ai iai. Na ia fesili pe o le a le umi o le taimi ou te manaomia, ma sa ou fai atu ou te manaomia se vaiaso.

Ona faamaea lea o le faatalanoaga, ma e sa ou savali atu i fafo—o taia pea—i lau taavale. Sa amata ona ou ave atu faataamilo i le Aai o Sate Leki, ma mafaufau loloto i mea sa tutupu i le aoauli.

Filifiliga e Auauna Atu

I ni nai minute, sa ou toe ave atu lau taavale i le falesa, faatu le taavale, ma toe savali atu i le ofisa o le epikopo. Sa ia nofo ai pea iina e matua aunoa ma se mea i luga o lana kesi.

Sa ou vaai atu ia te ia ma fai atu, “Epikopo, o a au mea o lo o fai?”

Sa ia tali filemu mai, “O lea ou te faatali mo oe.“

Ona ou faiatu lea, “Ia Epikopo, afai o le taimi lenei ua finagalo le Alii ou te auauna atu ai, ioe o le a ou auauna atu.“

Ina ua ou taunuu i le fale, sa i le umukuka lou tina. Sa ou popole pe a ou tau uma ia te ia mea sa ou lagona, ona amata loa lea ona ou tagi. O lea sa ou faiatu ai, “Tina, e le mafai ona ou talanoa i lena mea i le taimi nei, ae e tatau ona e iloa o le a ou alu i le misiona, ma o le a ou alu nei lava.“

Mulimuli ane i lena aoauli, sa ou talanoa ai i lou tama e uiga i la’u faaiuga. Na ia tuuina mai ia te au le fautuaga sili ona suamalie ma le faaosofia lagona. Ona ou maua lea o lau uo tamaitai (lea ua avea nei ma ou toalua) ma tau atu ia te ia e uiga i lau faaiuga. Sa ma savalivali ma talanoa ma fetagisi ma toe talanoa pea. Ae sa leai se faatuai o se tasi o i maua. A faapea ou te alu, e tatau ona ou alu, ma o le a ou alu.

Na maua lou valaauga e auauna atu i Iapani ia Aokuso, ma ia Oketopa 10, 1970, sa ou tuua ai mo lau misiona.

Pe a Valaau mai le Alii, Pe Ete Alu?

I le mataupu 24 o Alema, o Aneti-Nifae-Liae e le i leva ona liliu mai ua faia se folafolaga ina ia le toe faamasaaina lava se toto. Ina ua osofaia i latou e o latou fili, ua latou malilie e feoti nai lo le solia o la latou folafolaga. I le mataupu 27, na fautua atu Amona i le tupu ina ia latou tuua le laueleele ma auai faatasi ma Sa Nifae, ae sa le talia e le tupu, ma le talitonuga o le a le talia foi e Sa Nifae i latou (tagai Alema 27:3–6). Ma sa fesili atu Amona i le tupu, O le a ou alu ma ole atu i le Alii, ma afai ua ia fetalai mai ia i tatou, e o … , pe tatou te o ea?“ (Alema 27:7). Sa fai mai le tupu o Aneti-Nifae-Liae, “Ole atu i le Alii, ma afai e fetalai mai o ia ia te i matou e o, o le a matou o; a leai o le a matou fano pea i le laueleele“ (Alema 27:10). Sa ole atu Amona, ma sa poloaiina i latou e le Alii e o. E aunoa ma se faatuai, ua o ese ia Aneti-Nifae-Liae.

I le faagasologa o lou olaga, o le a fesili atu le Alii ia te oe e te “alu.“ Afai e fesili mai o Ia, pe ete alu ea? Pe mafai ona e faia pe a finagalo o Ia e te faia? Ou te iloa mai ou lava aafiaga o le tele o le ola faaleagaga ma faamanuiaga tatou te maua i o tatou olaga e fesootai lelei lava i a tatou faaiuga e tali atu pe a valaau mai le Alii. Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson, “O aso taitasi o se aso o filifiliga, ma o a tatou filifiliga e fuafua iai lo matou taunuuga,“ (“Filifiliga mo le Faavavau,“ Liahona, Nov. 2013, 108).

I lau misiona i Iapani, sa ou maua ai se avanoa e aoao atu ai le talalelei i tagata sa ou alofa iai. I le 1998, 26 tausaga ina ua tuanai lau misiona, sa valaauina au o se peresitene o le misiona i Iapani. Sa ese le eria na ou iai i le taimi lenei, ae sa ou toe faatasi ma tagata sa ou alofa iai ma e alolofa mai ia te au. O lou aiga atoa na mafai ona auai i lenei aafiaga matagofie e atiinaeina le Ekalesia a le Alii i Iapani.

I ni nai tausaga talu ona toe taliu mai la maua misiona, na fesili mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) e feiloai ma ia. I lena feiloaiga, na ia tuuina mai ai ia te au se valaauga e auauna atu ai o se tasi o le Pulega Sili. Sa ia toe tepa i lou aafiaga o se faifeautalai talavou ma se peresitene o le misiona ma tau mai ia i maua e ui ina toatele tagata e agavaa mo le tofiga o le Aupulega Aoao, o le a faaaoga e le Alii au ona o ou aafiaga muamua ma au filifiliga.

Talu ona faailoa mai e Peresitene Thomas S. Monson le suiga i tausaga o faifeautalai, ua fautuaina tagata talavou e fautuaina e o latou matua, fautuaina e le epikopo, ma fautuaina e le Alii e ala i le tatalo. Pe a e iloa o le taimi sao lea e alu ai, e tatau loa ona e alu. A o iai lou onosai ma galueaina lou faatuatua, ou te iloa o le a faaalia mai e le Alii lona finagalo ia te oe.

Ou te molimau atu afai e te usiusitai i le finagalo o le Alii, o le sili atu ona faamanuiaina oe.