2021
Ko ha Moʻui ki he [Ngāue] Leleí: Ko e Tākiekina ʻo ha Faʻē Angatonu
Sepitema 2021


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Ko ha Moʻui ki he [Ngāue] Leleí: Ko e Tākiekina ʻo ha Faʻē Angatonu

ʻI he taimi ne kau ai ʻa e husepāniti ʻo Leoné ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1965, naʻe ʻikai ke ne fuʻu tokanga ki he tui fakalotú. Naʻe kamata ke fakamolū ʻene fakakaukau ki he siasi ʻa hono husepānití, pea tali ʻe Leone ʻa e ngaahi lēsoni mei he kau faifekau sisitā faivelenga ʻi Lokihemitoni, Kuinisilaní.

ʻI he 1968, neongo naʻe teʻeki ai pē ke ne fuʻu maʻu ha fakamoʻoni, ka naʻá ne fili ke ne papitaiso ʻi he fakamanatua ʻo e ʻaho fāʻeleʻi hono husepānití, ko haʻane meʻaʻofa kiate ia. Mahalo ne ʻikai ko ha ʻuhinga lelei ia ke kau ai ʻi ha tui fakalotu foʻou, ka naʻe pehē ʻe Leone naʻe hoko ʻene kau ki he Siasí ko e taha ia ʻo e ngaahi fili lelei taha kuó ne fakahokó.

ʻI he taimi naʻá ne mālōlō ai ʻi he 2012, ne hoko ʻa Leone ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu ʻe 40 tupu. ʻOku vahevahe heʻene fānaú, makapuná mo e makapuna uá ha ngaahi manatu melie mahuʻinga kau kia Leone ʻi heʻenau hokohoko atu ke maʻumonū mei he tukufakaholo ʻo ʻene tuí.

Naʻe fāʻeleʻi ia ko Leone Singikī ʻi Melipoane, Vikatōlia ʻi he 1926. Naʻe tupu fiemālie mo faingamālie hake ʻa Leone mo hono ongo tuongaʻané, ʻi he hoko ʻenau tamaí ko ha tokotaha pisinisi ola lelei. Naʻe tokolahi hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻe sai ʻaupito ʻi he sipotí, naʻá ne saiʻia ʻi he hulohulá mo e ʻalu ki he ʻfale faiváʼ ʻi he pō Tokonaki kotoa pē, ka naʻe saiʻia taha pē ʻa Leone ʻi he taimi mo e fāmilí. ʻOku pehē ʻe heʻene tama fefine ko Lisá, “Naʻe mahuʻinga ʻaupito hono fāmilí kiate ia, pea ko e ʻofa ko ʻeni ʻi he fāmilí ne hoko atu ia ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.”

Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Leone ʻene ongomātuʻá. Naʻá na angaʻofa mo angalelei, pea naʻá na fakatōkakano ʻa e ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga mahuʻinga ʻi heʻena fānaú, ʻa ia ne tokoni lelei ia kia Leone ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ne hoko maí.

Naʻá ne fetaulaki mo Falangikē Penalake ʻi he akó. Naʻá ne faitatau mo Leone ʻi he manako ki he hulohulá pea naʻá ne hoko ko hono hoa polo ki he paati fakafeʻiloaki ʻo e kau finemuí ki he sōsaietí ʻi he taimi ne taʻu 18 ai ʻa Leoné. Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻá na palani fakataha hona kahaʻú.

Naʻe kamata lelei ʻena moʻui nofo-malí. Naʻe tātānaki ʻe Leone mo Falangikē ke fakatau ha konga kelekele pea langa ai ha fale, ʻa ia ne na fakahoko ia ʻi ha taimi nounou pē hili ʻena fuofua ʻeveʻeva ko ha ongo meʻa malí (honeymoon). Naʻe fiefia ʻa e ongomeʻa mali foʻoú ʻi he luelue ʻeveʻeva lōloa fakatahá, vaʻinga pele mo e ngaahi kaungāmeʻá mo ʻalu ki he ngaahi hulohula poló, pea ʻi he taimi ne na talitali lelei ai ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko nima ki hona fāmilí, naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Leone ʻene hoko ko ha faʻeé. ʻOku pehē ʻe Lisa, “ʻI he kotoa ʻo ʻemau tupu haké mo ʻemau moʻuí, ne mau ongoʻi maʻu pē naʻe ʻofaʻi kimautolu.”

Hili ha ngaahi taimi, ne liliu e ngaahi monū ʻo e fāmilí. Naʻe mole honau ʻapí pea naʻe pau ke nau fehikitaki holo ʻi ha ngaahi taimi lahi ke kumi ʻe Falangikē ha ngāue falalaʻanga. Ne hoko ʻeni ko ha taimi ne faingataʻa, ka ne ʻikai teitei lāunga ʻa Leone. Naʻe pehē ʻe Lisa, “Naʻe fakahaaʻi maʻu pē ʻe Mami ha kātaki lahi fau.” Naʻá ne hoko ko ha taha feimeʻatokoni lelei ʻaupito he naʻá ne fakafiefiaʻi e ngaahi ʻaho ʻo ʻene fānaú ʻaki ha meʻakai ifo moʻoni mo e ngaahi ʻekitivitī fakafiefia. “Ne u ʻilo pē ne ʻikai ke mau tuʻumālie fēfē, kae fakamālō kia Mami, ne ʻikai pē ke ʻi ai haʻaku ʻilo ki he tuʻunga masiva moʻoni ne mau ʻi aí.”

Fakaofiofi ki he taimi ko ení ne kau ai ʻa Leone ki he Siasí. Naʻe tokoniʻi ia ʻi he tupulaki ʻene tuí mo ʻene ʻofa ʻi he ongoongoleleí ke ne ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa ne lahi ange.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi hili ʻene papitaisó, naʻá ne hoko ko ha mātuʻa taautaha ki ha fānau ʻe toko fā ne kei nofo pē ʻi ʻapi pea naʻá ne tokangaʻi mo ʻene faʻē ʻi he fonó. Ko e fuofua taimi ia talu mei he mali ʻa Leone ʻi ha meimei taʻu ʻe 30 kimuʻá, ne fie maʻu ai ke ne ngāue.

Lolotonga iá ne tupulaki e fakamoʻoni ʻa Leone ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Naʻá ne hoko ko ha ākonga mateaki ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí; peá ne tui ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki fakaofo naʻá ne ʻomi kiate ia mo hono fāmilí.

ʻI he 1976, ne ʻave ʻe Leone hono fāmilí ki ʻAtelaite ke nau ofi ki heʻene tama fefine lahi taha (ne ʻosi malí), ʻa ia ne pehē ai ʻe Lisa, “ne tokoniʻi kimautolu ʻe ha uooti lelei moʻoni, mo ha pīsope angaʻofa mo e kau faiako fakaʻapi lelei ʻaupito.” Naʻe tali ai ʻe Leone ha uiuiʻi ke ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa, ʻa ia naʻá ne ʻuluaki manavasiʻi ke fakahokó. Ka naʻe manatuʻi ʻe Lisa “naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene tuí peá ne fakahoko ha ngāue lelei ʻaupito.” Ne hokohoko atu hono fakamālohia e fakamoʻoni ʻa Leone ki he ongoongoleleí ʻi heʻene ngāue ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he uōtí kimuʻa pea ui ia ko ha tokotaha ngāue fakatemipale ʻi he Temipale Adelaide Australia. Naʻe lava ke manatuʻi ʻe Leone ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻe fie maʻu ke ne manatuʻi ki he fatongia toputapu ko iá, koeʻuhi ko e tui naʻá ne maʻú. ʻOku pehē ʻe Lisa, “Naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi hono ngaahi taʻu ngāue ʻi he temipalé,” pea naʻe fiefia makehe ʻa Mami ʻi he taimi ne ō ange ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi naʻá ne ngāue aí.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi lavameʻa lelei taha ʻa Leoné naʻe hoko ia ʻi ʻapi fakataha mo hono fāmilí. Naʻá ne tā ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e lotu fakaʻahó mo e lau folofolá, pea naʻá ne tauhi foki mo haʻane tohinoa talu mei he 1981. Naʻe fiefia ʻa Leone ʻi heʻene mamata tonu ki he ngāue fakafaifekau ʻene fānaú mo e makapuná, sila ki honau ngaahi hoa malí ʻi he temipalé, maʻu hanau fānau ʻanautolu pē, mo kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻenau fua fatongia ʻi ha ngaahi uiuiʻi fakatakimuʻa kehekehe. Naʻe hoʻata mai heni e veesi folofola naʻá ne saiʻia taha aí, naʻe maʻu ia ʻi he 3 Sione 1:4 “ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.”

ʻI hono taʻu 50 tupú naʻá ne hiki ʻo nofo fakataha mo e fāmili ʻene tama fefiné, pea ne hokohoko faivelenga atu ʻa Leone ke tokoni mo ʻofa. ʻI ha manatu ha mokopuna tangata ʻe taha, “Naʻe ʻikai teitei ʻi ai ha fakamanatua ʻo ha Kilisimasi, Toetuʻú pe ha ʻaho fāʻeleʻi ʻe taha [ne ʻikai] maʻu ai ʻe he makapuna takitaha ha meʻa meia Nana. Ne ʻikai ha taimi ne ngalo ai ʻiate ia . . . ne mau ʻiloʻi kotoa ʻi heʻene angaʻofá mo e ngaahi ngāué naʻá ne ʻofa ʻiate kimautolu takitaha.

Kimuʻa peá ne mālōloó, ne fakahaaʻi fakaʻosi ʻe Leone ʻene hoko ko ha faʻē mateakí, ʻaki ʻene fai ha tohi makehe, mo fakataautaha ki heʻene fānau ʻe toko nimá mo honau ngaahi fāmilí takitaha. Naʻe hoko hono maʻu ʻo e ngaahi tohí ni hili e pekia ʻa Leoné ko ha fakaʻohovale ne fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga fau pea ne ongo ia ki honau lotó ʻi ha taimi ne fakamamahi.

Naʻe ʻiloa ia ʻaki ha ngaahi hingoa kehekehe ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí: Leone, Mami, Nana, Sisitā Penalake . . . kae mahalo ko ʻene lavameʻa lahi taha ʻi heʻene hoko ko ha faʻeé ko e “[hokohoko atu] ʻa e tupu hake ʻene fānaú ʻo ui ia ko e monūʻiá.” (Lea Fakatātā 31:28)