Konifelenisi Lahi
Ko hono Foaki e Māʻoniʻoní ki he ʻEikí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Ko hono Foaki e Māʻoniʻoní ki he ʻEikí

ʻOku siʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e feilaulaú ke “foaki atú” kae lahi ange ke “foaki ki” he ʻEikí.

Lolotonga ʻeku ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻĒsia Tokelaú he taʻu kuo ʻosí, naʻá ku maʻu ha telefoni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo fakaafeʻi au ke u hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé. Naʻá ne angalelei ʻo fakaafeʻi hoku uaifi ko Lōlié ke kau mai ki he fepōtalanoaʻakí. ʻI he ʻosi ko ia ʻa e telefoní naʻá ma kei taʻetui pē ki he meʻa ne hokó pea fehuʻi mai ʻe hoku uaifí, “He ko e hā koā e meʻa ʻoku fai ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé?” Hili ha kiʻi fakakaukau taimi nounou, naʻá ku tali ange, “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau!”

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai—pea hili mo ha ngaahi ongo fakatōkilalo mo e houngaʻia—ʻoku ou lava ʻo tali e fehuʻi hoku uaifí ʻaki ha mahino lahi ange. ʻOku tokangaʻi ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé ʻa e uelofea mo e ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe. ʻOku aʻu atu e ngāué ni ki he funga ʻo e māmaní pea faitāpuekina ai ha fānau tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻI heʻemau hoko ko ha Kau Pīsopeliki Pulé, ʻoku tokoniʻi kimautolu ʻe ha kau ngāue lelei ʻa e Siasí mo ha niʻihi kehe, ʻo kau ai ʻa e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻa ia ʻoku nau ngāue mo kimautolu ʻi he Kōmiti Pule ki he Uelofea mo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kita ʻa e Siasí. ʻI heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e kōmiti ko iá, ne kole mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí kiate au—kae pehē kia Sisitā Seiloni ʻĪupangikē, ʻa ia ne lea atu ʻane-efiafí—ke ma vahevahe atu e fakamatala fakamuimuitaha fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí kimui ní. Naʻa nau kole mai foki ke ma fakahā atu ʻa ʻenau loto-houngaʻia moʻoni—koeʻuhí ko kimoutolu kāinga kuo mou ʻai ke malava ʻa e ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ko iá.

ʻĪmisi
Ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá
ʻĪmisi
Ngaahi tokoni ʻofa fakaetangata lahi ange

ʻI heʻemau vakai mo loto-tokanga ki he ngaahi nunuʻa fakaʻekonōmika ʻo e COVID-19 ʻi he funga ʻo e māmaní, ne lava pē ke mau ʻamanaki atu ki ha hōloa ʻa e ngaahi tokoni fakapaʻanga ʻe lava ke foaki ʻe he Kāingalotú. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai hao hotau kāingalotú mei he ngaahi fakafeʻātungia ʻo e mahaki fakaʻauhá. Fakakaukau ki he ongo ne mau maʻú ʻi heʻemau vakai ki he fehangahangaí! Ne aʻu ʻa e ngaahi foaki ʻofa fakaetangata ʻi he 2020 ki he tuʻunga māʻolunga taha ʻi ha toe taimi kimuʻa—pea ʻoku toe lahi ange ia he taʻú ni. Koeʻuhí ko hoʻomou foaki lahí, kuo malava ai he Siasí ʻo aʻusia e tokoni lahi taha talu mei hono fokotuʻu e Paʻanga Tokoni ʻOfa Fakaetangatá, ʻo fakahoko ai ha polōseki tokoni COVID ʻe 1,500 tupu ʻi ha ngaahi fonua ʻe 150 tupu. Ko e ngaahi foakí ni, ʻa ia kuo mou fakahoko taʻesiokita ki he ʻEikí, kuo liliu ia ki ha meʻakai, ʻosikena, ʻū naunau fakafaitoʻo, mo ha ngaahi huhu maluʻi maʻanautolu naʻe ʻikai ke nau mei lava ʻo maʻu iá.

ʻĪmisi
Kau Kumi-hūfangá
ʻĪmisi
Kau Kumi-hūfangá
ʻĪmisi
Kau Kumi-hūfangá

ʻOku mahuʻinga tatau pē hono foaki ʻo e ʻū koloá mo hono foaki ʻo e taimí mo e iví ʻa ia ʻoku foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá. Neongo e fakautuutu ʻa e mahaki fakaʻauhá, ka kuo ʻikai hōloa ai e ngaahi fakatamaki fakanatulá, fekeʻikeʻi fakapuleʻangá, mo e taʻepau fakaʻekonōmiká pea kuo hokohoko atu ke tuli fakamālohiʻi ai ha kakai e laui miliona mei honau ngaahi ʻapí. ʻOku lipooti ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá he taimí ni kuo laka hake he kakai ʻe toko 82 miliona he māmaní kuo fakamālohiʻi ke nau mavahe mei honau ʻapí.1 Tānaki atu ki ai e laui miliona kuo nau fili ke hola mei he masivá pe ngaohikoviá ke fekumi ki ha moʻui ʻoku toe lelei angé maʻanautolu pe ko ʻenau fānaú, pea ʻe lava ke mou maʻu ai ha kihiʻi mahino ki he mafatukituki ʻo e tūkunga fakaemāmani lahi ko ʻení.

ʻOku ou fiefia ke lipooti atu ʻoku tālunga mo e taimi mo e ngaahi talēniti kuo foaki taʻetotongi ʻe ha kakai tokolahi, ʻoku fakalele ai ʻe he Siasí ha ngaahi senitā talitaliʻanga ʻo e kau kumi hūfangá mo e kau hikifonua maí ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulope. Pea mālō mo hoʻomou ngaahi foakí, ʻoku tau foaki ai ha koloa, paʻanga, mo e kau ngāue tokoni ke tokoniʻi ha ngaahi polokalama meimei tatau ʻoku fakalele ʻe ha ngaahi kautaha kehe ʻi he funga ʻo e māmaní.

Tuku muʻa ke u ʻoatu ʻa ʻeku loto-houngaʻia moʻoni ki he Kāingalotu kuo nau tokoni ke fafangaʻi, fakavalaʻi mo fakakaungāmeʻa ki he kau kumi hūfanga ko ʻení pea tokoni ke nau moʻui pē ʻiate kinautolú.

ʻI he efiafi ʻaneafí, ne vahevahe atu ʻe Sisitā ʻIupangikē ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue lelei ʻa e Kāingalotú ʻi he meʻá ni. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi ngaūé ni, ʻoku ou faʻa fakakaukau ai ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e feilaulaú pea mo e fehokotaki hangatonu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he ongo fekau lalahi ʻe ua ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí.

ʻI hono fakaʻaongaʻi fakaonopōní, kuo fokotuʻu mai ʻe he foʻi lea ko e feilaulaú ʻa e fakakaukau ko e “foaki atu” ha ngaahi meʻa maʻá e ʻEikí mo Hono puleʻangá. Ka, ʻi he kuonga muʻá, naʻe fehokotaki vāofi ange e ʻuhinga ʻo e foʻi lea feilaulaú ki hono tupuʻanga faka-Latina ʻe ua ko e: sacer, ʻoku ʻuhinga ko e “toputapu” pe “māʻoniʻoni,” mo e facere, ʻa ia ʻoku ʻuhinga “ke ngaohi.”2 Ko ia ai, ne ʻuhinga moʻoni ʻa e feilaulaú ʻi he kuonga muʻá “ke ngaohi ha meʻa pe tokotaha ke [māʻoniʻoni].”3 ʻI he vakai ko ia ki aí, ko e feilaulaú ko ha founga ia ʻo e hoko ʻo māʻoniʻoni pea ʻilo ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku hoko pe founga hono “foaki atu” ha ngaahi meʻa maʻá e ʻEikí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Kuó u holi ki he [manavaʻofá], kae ʻikai ki he feilaulaú; pea ko e ʻilo ki he ʻOtuá ʻo lahi hake ʻi he feilaulaú.”4 ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni,5 ke tau maʻu ʻa e manavaʻofá,6 pea ke ʻiloʻi Ia.7 Hangē ko ia ne akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Pea kapau te u ʻatu ʻeku ngaahi meʻa kotoa pē ke fafanga ʻaki ʻa e masivá, pea kapau te u foaki hoku sinó ke tutu, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofá, ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au.”8 Ko e taupotu tahá, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí hotau lotó; ʻokú Ne finangalo ke tau hoko ko ha fakatupu foʻou ʻia Kalaisi.9 Hangē ko ʻEne fakahinohino ki he kau Nīfaí, “Te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”10

ʻĪmisi
Māʻoniʻoni ki he ʻEikí

ʻOku siʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e feilaulaú ke “foaki atú” kae lahi ange ke “foaki ki” he ʻEikí. ʻOku tohi tongi ʻi he hūʻanga ki hotau ngaahi temipalé ʻa e ngaahi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí; ko e Fale ʻo e ʻEikí.” ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki ʻetau feilaulaú, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí; pea ʻi he ngaahi ʻōlita ʻo e temipale māʻoniʻoní, ʻoku tau foaki, ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala, ʻa ʻetau māʻoniʻoní ki he ʻEikí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē: “Ko e fakavaivaiʻi ko ia e fakakaukau [pe loto11] ʻo ha tahá, ko e meʻa fakafoʻituitui makehe pē ia kuo pau ke tau foaki ʻi he ʻōlita ʻo e ʻOtuá. … Ka neongo ia, ʻi he faifai pea tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻaki hono fakamoʻulaloaʻi hotau loto fakafoʻituituí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau foaki moʻoni leva ai ha meʻa kiate Ia!”12

ʻI he taimi ʻoku vakaiʻi ai ʻetau ngaahi feilaulaú ʻi he fakakaukau ʻo e “foaki atú,” ʻe lava ke tau vakai ko ha kavenga ia pea tau loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi pe fakapaleʻi ai ʻetau ngaahi feilaulaú. Ka, ʻi hono vakaiʻi mei he tafaʻaki ʻo e “foaki ki” he ʻEikí, ʻoku hoko ʻetau ngaahi feilaulau maʻá e niʻihi kehé ko ha ngaahi meʻaʻofa, pea ʻoku hoko leva e fiefia koeʻuhí ko e foaki lahí ko e palé ia. ʻI he tauʻatāina ko ia mei he fie maʻu ke ʻofaʻi, tali, pe fakahoungaʻi ʻe he niʻihi kehé, ʻoku hoko ʻa ʻetau ngaahi feilaulaú ko e fakahaaʻi haohaoa mo lahi taha ʻo ʻetau houngaʻia mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí mo hotau kāingá. ʻOku liliu ha faʻahinga fakakaukau hīkisia ʻi heʻete fakahoko ha feilaulaú ki ha ngaahi ongo ʻo e loto-houngaʻiá, loto foakí, fiemālié mo e fiefiá.13

ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi ha meʻa—ʻo tatau ai pē pe ko ʻetau moʻuí, koloá, hotau taimí, pe ngaahi talēnití—ʻo ʻikai ko hano foaki atu pē ka ʻi hono fakatapui14 ia ki he ʻEikí. ʻOku hoko e ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ko ha meʻaʻofa pehē. Ko e ola ia ʻo e ngaahi foaki fakataha mo fakatāpui ʻa e Kāingalotú, ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú.15

ʻĪmisi
Ko Sisitā Candield mo e niʻihi ʻokú ne ngāue tokoni ki aí

ʻOku fakafofongaʻi ʻe Sitivi mo ʻĀnita Kenifila ʻa e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa ia kuo nau aʻusia tonu ʻa e ngaahi tāpuaki liliu-moʻui ʻo e foaki ki he ʻEikí. ʻI he hoko ʻa e ongomātuʻa Kenifilá ko e ongo faifekau uelofea mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ne kole ange ke na fakahoko ha tokoni ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo e kau kumi hūfangá mo e ngaahi senitā ʻo e kau hikifonua ʻi ʻIulopé. ʻI he moʻui fakapalōfesinale ʻa Sisitā Kenifilá, kuó ne hoko ko ha tokotaha ʻiloa ʻaupito ʻi he teuteu lotofalé, pea naʻe totongi ia ʻe ha kakai tuʻumālie ke teuteuʻi honau ngaahi ʻapi fakaʻofoʻofá. Ne fakafokifā ʻa ʻene ʻilo hake kuó ne ʻi ha māmani ne fehangahangai moʻoni mo e meʻa ne anga ki aí, ʻi heʻene ngāue mo e kakai ne mole e meimei kotoa ʻo e koloa fakamāmani ne nau maʻú. ʻI heʻene fakamatalá, naʻá ne fetongi e “ngaahi lueʻanga maka māpelé ʻaki ʻa e hala kelekele,” pea ʻi heʻene fai iá naʻá ne maʻu ai ha fiefia taʻe-hano-tatau, ʻi heʻene kamata mo hono husepānití ke fakakaungāmeʻa—pea vave ke ʻofa mo fāʻofua—kiate kinautolu naʻa nau fie maʻu ʻa ʻena tokoní.

Naʻe pehē ʻe he ongomātuʻa Kenifilá, “Naʻe ʻikai ke ma ongoʻi naʻá ma ‘foaki atu’ ha meʻa ke ngāue maʻá e ʻEikí. Ko ʻema fakaʻamú pē ke ‘foaki kiate’ Ia ʻa homa taimí mo e iví ke tāpuakiʻi ʻaki ʻEne fānaú ʻi ha faʻahinga founga pē te Ne finangalo ke meʻangāue ʻaki kimauá. ʻI heʻema ngāue fakataha mo homa kāingá, ne mōlia atu ha faʻahinga fakafōtunga—ngaahi faikehekehe ʻi he puipuituʻá pe meʻa ne maʻú—pea faingofua ʻema vakai ki he loto ʻo ha taha. ʻOku ʻikai ha lavameʻa ʻi he ngāue maʻuʻanga moʻuí pe koloa fakamāmaní te ne lava ʻo fakatataua ʻa e founga kuo fakakoloa ʻaki kimaua ʻe he ngaahi aʻusiá ni, ʻa e ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e fānau loto-fakatōkilalo taha ʻa e ʻOtuá.”

Kuo tokoniʻi au ʻe he talanoa ʻo e ongomātuʻa Kenifilá mo ha ngaahi talanoa kehekehe tatau mo iá ke u houngaʻia ʻi he fakalea ʻo ha hiva faingofua kae ʻuhingamālie ʻa e Palaimelí:

Pehē vaitafé, “Foaki!”

Tafe ʻi he moʻungá;

“Kuó u siʻi ka ko e fē pē te u tō aí

Maʻuiʻui ʻa e mohukú.”

ʻIo, ʻoku tau siʻisiʻi kotoa, ka ʻi heʻetau ngāue fakataha ke foaki ki he ʻOtuá mo hotau kāingá, ʻe fakatupulaki mo mohu tāpuekina ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē te tau ʻalu ki aí.

ʻOku ʻikai ke loko ʻiloʻi lelei ʻa e veesi hono tolu ʻo e hiva ko ʻení ka ʻoku fakaʻosi ʻaki ia ʻa e fakaafe angaʻofa ko ʻení:

Foaki hangē ko Sīsū

ʻO foaki kotoa.

Hangē ko e motó mo e vaitafé

ʻOku moʻui e ʻOtuá.16

Siʻi kāinga, ʻi heʻetau moʻui maʻá e ʻOtuá mo e niʻihi kehé ʻaki ʻetau foaki atu ʻetau koloá, ko hotau taimí, ʻio, pea naʻa mo kitautolu, ʻoku tau tokoni ai ke maʻuiʻui ange ʻa e māmaní, pea fiefia ange ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ʻi he founga ko iá, ʻoku tau kiʻi māʻoniʻoni ange ai.

ʻOfa ke faitāpuekina lahi kimoutolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko e ngaahi feilaulau kuo mou foaki tauʻatāina kiate Iá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. “Ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoni ʻa hono huafá.”17 Ko Hono ʻAló ʻa Sīsū Kalaisi, pea ko e maʻuʻanga Ia ʻo e meʻaʻofa lelei kotoa pē.18 Fakatauange ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he feilaulaú, pea tau foaki ha ʻofa mo e māʻoniʻoni lahi ange ki he ʻEikí.19 ʻI he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Global Trends: Forced Displacement in 2020,” UNHCR report, June 18, 2021, unhcr.org.

  2. ʻOku faʻu e foʻi lea feilaulaú mei he lea faka-Latina ko e sacrificium, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ongo foʻi lea faka-Latina ʻe ua ko e sacer mo e facere, ʻo fakatatau mo e Merriam-Webster Dictionary (vakai, merriam-webster.com). Ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea sacer ko e “toputapu” pe “māʻoniʻoni,” pea ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea facere ke “ngaohi pe fakahoko,” ʻo fakatatau ki he Latin English Dictionary (vakai, latin-english.com).

  3. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Feilaulaú,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Hōsea 6:6; ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ʻaloʻofa ʻi he lea faka-Hepeluú ki he “manavaʻofa” pe “angaʻofa.” Vakai foki, Mātiu 9:10–13; 12:7.

  5. Vakai, Levitiko 11:44.

  6. Vakai, Molonai 7:47.

  7. Vakai, Mōsaia 5:13.

  8. 1 Kolinitō 13:3; vakai foki, Mōsaia 2:21.

  9. Vakai, 2 Kolinitō 5:17.

  10. 3 Nīfai 9:20, tānaki atu e fakamamafá; vakai foki ki he veesi 19.

  11. ʻOku tānaki atu heni e foʻi lea ko e lotó ko ha foʻi lea ʻuhinga tatau mo e fakakaukaú.

  12. Neal A. Maxwell, “Swallowed Up in the Will of the Father,” Ensign, Nov. 1995, 24; tānaki atu e fakamamafá. Vakai foki ki he ʻAmenai 1:26; Loma 12:1.

  13. Vakai, Molonai 10:3.

  14. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatapuí ke “fakahaaʻi pe vaheʻi ko ha meʻa toputapu,” ʻo fakatatau mo e American Heritage College Dictionary.

  15. Vakai, Mātiu 22:36–40.

  16. “Pehē kiʻi Vaitafé ‘Foaki,’” Tohi Hiva ʻa e Fānaú,, 116.

  17. Mōsese 6:57.

  18. Vakai, Molonai 10:18.

  19. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:8.