2010–2019
Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo
ʻEpeleli 2018


Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo

Ko e angamaluú ko ha tefitoʻi ʻulungāanga ia ʻo e Huhuʻí pea ʻoku fakafōtunga ia ʻe he talangofua māʻoniʻoní, fakavaivai loto fiemālié, pea mo e mapuleʻi moʻoni kitá.

ʻOku ou fiefia ʻi he faingamālie toputapu ke hikinimaʻi ai hotau kau taki ʻi he Siasí, pea ʻoku ou talitali loto māfana kakato ʻa ʻEletā Gong mo ʻEletā Soares ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻE tāpuekina ʻe he ngāue ʻa e ongo tangata faivelengá ni, ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmili ʻi he funga ʻo e māmaní, pea ʻoku ou vēkeveke ke ngāue pea mo ako meiate kinaua.

ʻOku ou lotua ke akoʻi mo fakamaamaʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau ako fakataha ki ha tafaʻaki mahuʻinga ʻo e natula fakaʻotua ʻo e Fakamoʻuí,1 ʻa ē ʻoku totonu ke tau takitaha feinga ke faʻifaʻitakí.

Te u ʻoatu ha ngaahi sīpinga ʻoku nau fakamahinoʻi e ʻulungaanga faka-Kalaisí ni kimuʻa peá u toki fakamahinoʻi atu e ʻulungaanga makehé, ʻi he konga kimui ʻo ʻeku pōpoakí. Kātaki ʻo fakafanongo tokanga ki he sīpinga takitaha pea tau fakakaukauʻi mo au ha ngaahi tali ʻe ala maʻu ki he ngaahi fehuʻi te u ʻoatú.

Sīpinga #1. Ko e Talavou Koloaʻiá mo ʻAmuleki

ʻOku tau ako ʻi he Fuakava Foʻoú ki ha talavou koloaʻia naʻá ne fehuʻi kia Sīsū, “ʻEiki Lelei, ko e hā ha meʻa lelei te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?”2 Naʻe ʻuluaki faleʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ke ne tauhi e ngaahi fekaú. Pea hoko ai mo hano ʻoange ʻe he ʻEikí ki he talavoú ha fie maʻu makehe, ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi fie maʻu tukupaú mo hono tūkungá.

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Kapau ko ho lotó ke ke haohaoa, ʻalu ʻo fakatau ʻa ia ʻoku ʻaʻaú, mo foaki ki he masivá, pea te ke maʻu ai ʻa e koloa ʻi he langí: peá ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.

“Ka ʻi he fanongo ʻa e talavoú ki he lea ko iá, naʻe ʻalu mamahi: he naʻe lahi ʻene koloá.”3

Fakafehoanaki e aʻusia ʻa e talavou koloaʻiá mo e ʻausia ʻa ʻAmulekí, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko ʻAmulekí ko ha tangata faʻa ngāue mo koloaʻia pea tokolahi hono kāingá mo e ngaahi kaungāmeʻá.4 Naʻá ne fakamatalaʻi pē ia ko ha tangata naʻe tuʻo lahi hono uí kae ʻikai fiefanongo; ko ha tangata naʻá ne ʻilo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ka naʻe ʻikai ke ne fie ʻiloʻi.5 Ko ha tangata lelei pē ʻa ʻAmuleki, ka naʻe tohoakiʻi ia ʻe he ngaahi hohaʻa ʻo e māmaní ʻo tatau pē mo e talavou koloaʻia ne fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú.

Neongo naʻe ʻuluaki fakafefeka ʻe ʻAmuleki hono lotó, ka naʻá ne talangofua ki he leʻo ʻo ha ʻāngelo, ʻo talitali e palōfita ko ʻAlamaá ki hono ʻapí, mo fafangaʻi ia. Naʻe fakaake fakalaumālie ia lolotonga e ʻaʻahi ʻa ʻAlamaá pea uiuʻi ia ke ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻe siʻaki leva ʻe ʻAmuleki ʻa “ʻene koulá, mo e siliva, mo ʻene meʻa mahuʻinga kotoa pē … koeʻuhí ko e folofola ʻa e ʻOtuá, [pea naʻe] fakafisinga ia ʻe kinautolu [naʻa] nau hoko ko hono ngaahi kaumeʻá kaeʻumaʻā foki ʻene tamaí mo hono kāingá.”6

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻokú ne fakamatalaʻi e faikehekehe ʻi he tali ʻa e talavou koloaʻiá mo ʻAmulekí?

Sīpinga #2. Peiholani

Lolotonga e vahaʻataimi fakatuʻutāmaki ʻo e fetauʻaki ne fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fetohiʻaki ʻa Molonai, ko e ʻeikitau ʻo e ngaahi kongakau ʻa e kau Nīfaí, mo Peiholani, ko e tuʻi fakamaau lahi mo e kōvana ʻo e fonuá. Naʻe tohi ʻa Molonai kia Peiholani, ʻi he faingataʻaʻia ʻene kau taú ʻi he ʻikai feʻunga e tokoni mei he puleʻangá, “ʻo valokiʻi”7 mo tukuakiʻi ia mo hono kaungā-takí ʻoku nau taʻefakaʻatuʻi, fakapikopiko, taʻetokanga, pea nau hoko foki ko ha kau lavaki.8

Naʻe mei faingofua pē ke fakafepakiʻi ʻe Peiholani ʻa Molonai mo ʻene tukuakiʻi halá, ka naʻe ʻikai ke ne fai ia. Naʻá ne fai ange ha tali ʻi he manavaʻofa mo fakamatalaʻi ne fai ha angatuʻu ki he puleʻangá, naʻe ʻikai ʻilo ki ai ʻa Molonai ia. Pea pehē ʻe Peiholani:

“Vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, ʻe Molonai, ʻoku ʻikai te u fiefia ʻi homou ngaahi fuʻu faingataʻaʻiá, ʻio, ʻoku fakamamahi ia ki hoku laumālié. …

“… Kuó ke fakahalaʻi au ʻi hoʻo tohí, ka ʻoku tatau ai pē; ʻoku ʻikai te u ʻita, ka ʻoku ou fiefia ʻi he toʻa ʻa ho lotó.”9

ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe tali mokomoko ai ʻe Peiholani e ngaahi tukuakiʻi ʻa Molonaí?

Sīpinga #3. Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo Palesiteni Henelī B. ʻAealingi

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi he māhina ʻe ono kuohilí ʻa ʻene tali ki he fakaafe ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke ako, fakalaulauloto, mo fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē, “Kuó u feinga ke muimui ki heʻene faleʻí. Ne u lisi e ngaahi meʻa kau ki he Tohi ʻa Molomoná, meʻa ʻoku ʻi aí, meʻa ʻokú ne fakapapauʻí, meʻa ʻokú ne fakahalakí, meʻa ʻokú ne fakakakató, meʻa ʻokú ne fakamaʻalaʻalá, mo e meʻa ʻokú ne fakahāʻí. Ko ha meʻa fakamāfana mo fakafiefia ʻa e vakai ki he Tohi ʻa Molomoná he founga ko ʻení! ʻOku ou fokotuʻu atu ke ke fai ia.”10

Naʻe fakamamafaʻi peheʻi pē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi hono mahuʻinga ki heʻene moʻuí e kole ʻa Palesiteni Monisoní. Naʻá ne pehē:

“Ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē ʻi ha taʻu ʻe 50 tupu. Koeʻuhí kuó u lau ia, ne u fakakaukau mahalo naʻa ko e lea ʻa Palesiteni Monisoní ia ki ha taha kehe. Kae hangē pē ko e tokolahi ʻo kimoutolu, ne u ongoʻi naʻe hanga ʻe he fakalotolahi mo e talaʻofa ʻa e palōfitá ʻo fakaafeʻi au ke u toe feinga lahi ange. …

Ko e ola fakafiefia kiate au mo e tokolahi ʻo kimoutolú, ʻa e meʻa ko ia ne talaʻofa mai ʻe he palōfitá.”11

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ʻe he tali vave mo fakamātoato ne fai ʻe he ongo taki ko ʻeni ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ki he fakaafe ʻa Palesiteni Monisoní?

ʻOku ʻikai ko ʻeku fokotuʻu atú ʻoku fakamatalaʻi ʻe he tali fakalaumālie lelei ʻa ʻAmuleki, Peiholani, Palesiteni Nalesoni mo Palesiteni ʻAealingí ha foʻi anga faka-Kalaisi pē ʻe taha. Ko e moʻoni, ʻoku iku ha ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi aʻusia ʻoku nau fekauʻaki, ki he matuʻotuʻa fakalaumālie ne hā ʻi he moʻui ʻa e kau tamaioʻeiki fakaʻeiʻeiki ʻe toko faá ni. Ka kuo fakamahino ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfitá ha ʻulungaanga mahuʻinga ʻoku tau fie maʻu kotoa ke mahino kakato ange pea tau feinga ke fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí.

Angamaluú

Kātaki ʻo fakatokangaʻi e ʻulungaanga ne fakamatalaʻi ʻaki Ia ʻe he ʻEikí ʻi he potufolofola ko ʻení: “Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.”12

Naʻe fili ʻe he Fakamoʻuí ke ne fakamamafaʻi ʻa e angamaluú mei he ngaahi ʻulunganga mo e natula haohaoa kotoa naʻá Ne mei filí.

ʻOku ʻasi ha sīpinga pehē ʻi ha fakahā naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1829. Naʻe fakahā ʻa e ʻEikí, “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au.”13

Ko e angamaluú ko ha tefitoʻi ʻulungāanga ia ʻo e Huhuʻí pea ʻoku fakafōtunga ia ʻe he talangofua māʻoniʻoní, fakavaivai loto fiemālié, pea mo e mapuleʻi moʻoni kitá. ʻOku tokoni e ʻulungaanga lelei ko ʻení ke mahino kakato ange ai kiate kitautolu e ngaahi tali mokomoko ʻa ʻAmuleki, Peiholani, Palesiteni Nalesoni, mo Palesiteni ʻAealingí.

Hangē ko ʻení, naʻe tali vave mo angatonu ʻe Palesiteni Nalesoni mo Palesiteni ʻAealingi e fakalotolahi ʻa Palesiteni Monisoni ke tau lau mo ako e Tohi ʻa Molomoná.Neongo ne fakatou ngāue ʻa e ongo tangatá ni ʻi ha ngaahi tuʻunga faka-Siasi mahuʻinga mo ʻiloa peá na ʻosi ako lahi e folofolá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka naʻe ʻikai haʻana toe momou pe ongoʻi fie-mahuʻinga.

Naʻe talangofua loto lelei pē ʻa ʻAmuleki ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, tali ha ui ke malangaʻi e ongoongoleleí, pea siʻaki hono ngaahi tūkunga fiemālié mo e ngaahi feohi angamahení. Pea naʻe tāpuakiʻi ʻa Peiholani ʻaki e mahino mo ne mapuleʻi lelei ia ke ne ngāue, kae ʻikai tali lotoʻita, ʻi heʻene fakamatalaʻi kia Molonai e ngaahi palopalema ne tupu mei ha angatuʻu ki he puleʻangá.

ʻOku faʻa ʻave halaʻi e ʻulungaanga faka-Kalaisi ko e angamaluú ʻi hotau māmani fakaeonopōní. ʻOku mālohi e angamaluú, kae ʻikai ko e vaivai; loto vēkeveke; lototoʻa, kae ʻikai lotosiʻi; ʻoku fakamaʻumaʻu, kae ʻikai tōtuʻa; fakafeʻunga pē, kae ʻikai fiemāʻolunga; mo angaʻofa, kae ʻikai fiemeʻa.Ko e taha angamaluú ʻoku ʻikai ʻitangofua, fakangalingali, pe fiepule pea ʻokú ne fakahaaʻi fiefia e lavameʻa ʻa e niʻihi kehé.

Neongo ʻoku fakahoʻata ʻe he loto fakatōkilaló ʻa e fakafalala ki he ʻOtuá pea mo e fie maʻu taʻetūkua ʻo ʻEne fakahinohinó mo e tokoní, he ko ha ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻo e angamaluú ko ha ongoʻingofua fakalaumālie ke ako mei he Laumālie Māʻoniʻoní mo e kakai ʻoku ngali taʻemalavá, ʻikai fuʻu taukei, pe poto he akó, ʻoku ʻikai hanau lakanga māʻolungá, pe ʻikai lahi ha meʻa ia ke nau tokoni ai. Fakakaukau kia Neamani, ko e ʻeikitau ʻo e kau tau ʻa e tuʻi ʻo Sīliá, mo ʻene ikunaʻi e loto hīkisiá ka ne tali angamalū e faleʻi ʻene tamaioʻeikí ke talangofua ki he palōfita ko ʻIlaisá ʻo kaukau tuʻo fitu he vaitafe Soataní.14 Ko e angamaluú ko e tefitoʻi maluʻi ia mei hono fakakuihi kita ʻe he hīkisiá, ʻa ia ʻoku faʻa tupu mei he manakoá, lakangá, mafaí, tuʻumālié mo e fakalāngilangí.

Angamaluú—ko ha ʻUlungaanga Faka-Kalaisi mo ha Meʻafoaki Fakalaumālile

Ko e angamaluú ko ha ʻulungaanga ia ʻoku fakatupulaki ʻi he loto-holi, mo hono fakaʻaongaʻi māʻoniʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí, mo e feinga maʻu pē ke pukepuke ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.15 Ko ha meʻafoaki fakalaumālie foki ia te tau lava lelei ke kumia.16 Ka neongo ia, ʻoku totonu ke tau manatuʻi e taumuʻa ʻoku foaki mai ai ʻa e faʻahinga tāpuaki peheé, ke ʻaonga mo faitokonia ai e fānau ʻa e ʻOtuá.17

ʻI he taimi ʻoku tau omi ai mo muimui ʻi he Fakamoʻuí, ʻoku fakautuutu māmālie leva ʻetau lava ke hoko ʻo tatau mo Iá.ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he Laumālié ʻaki e mapuleʻi kitá mo ha ʻulungaanga nonga mo fiemālie. Ko ia, ko e angamaluú ʻa e meʻa ʻoku tau aʻusia heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻa e ʻEikí, ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku tau fai.

“Naʻe akonakiʻi ʻa Mōsese ʻi he poto kotoa pē ʻo e kakai ʻIsipité, pea naʻe mālohi ia ʻi he leá mo e ngāué.”18 Ka, naʻe “angavaivai ia, ʻo lahi hake ʻi he kau tangata kotoa pē naʻe ʻi he funga ʻo māmaní.”9 Naʻe mei lava pē ke hanga ʻe heʻene ʻiló mo e taukeí ʻo fakatupunga haʻane hīkisia. Ka, naʻe hanga ʻe he ʻulungaanga mo e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e angamalū naʻá ne maʻú, ʻo holoki e loto e pōlepolé ʻi heʻene moʻuí ka ne fakatupulaki ʻa Mōsese ke hoko ko ha meʻangāue ke fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá.

Ko e ʻEikí ko e Faʻitaʻitakiʻanga Ia ʻo e Angamaluú

ʻOku maʻu e sīpinga fakaʻeiʻeiki taha mo ʻaonga ʻo e angamaluú ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí tonu pē.

Naʻe hanga ʻe he Huhuʻi Maʻongoʻonga, naʻe “hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē,”20 ʻo mamahi, tautaʻa toto, mo pekia “ke fakamaʻa ʻa kitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa peé,”21 ʻo fufulu fakalelei e vaʻe efua ʻo ʻEne kau ākongá.22 Ko e faʻahinga angamalū peheé ko ha ʻulungaanga fisifisimuʻa ia ʻo e ʻEikí, heʻene hoko ko ha tamaioʻeiki mo e takí.

ʻOku ʻomi ʻe Sīsū ʻa e sīpinga taupotu taha ʻo e talangofua māʻoniʻoní mo e tali loto fiemālié, ʻi Heʻene fuesia e mamahi lahi ʻi Ketisemaní.

“Pea kuo hoko ia ki he potú, peá ne pehē kiate kinautolu, [Mou] lotu ke ʻoua naʻa mou hinga ki he ʻahiʻahí.

“Peá [ne] … tūʻulutui, ʻo lotu,

“ʻO ne pehē, ʻe Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”23

ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he angamalū ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he meʻa mahuʻinga taʻengata mo vivili ko ʻení, ʻa hono mahuʻinga ke fakamuʻomuʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi hotau potó.

Ko e fenāpasi ʻo e tali fakavaivai loto fiemālie, mo e mapuleʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻEne moʻuí, ʻoku fakatou fakaofo mo fakamaama ia kiate kitautolu kotoa. Ko e taimi ne aʻu atu ai ha kau leʻo ʻo e temipalé mo e kau sōtia Loma kuo fakamahafú ki Ketisemani ke puke mo ʻave pōpula ʻa Sīsuú, naʻe unuhi ʻe Pita ʻene heletaá ʻo tuʻusi e telinga e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí.24 Naʻe ala leva e Fakamoʻuí ki he telinga ʻo e tamaioʻeikí ʻo fakamoʻui ia.25 Kātaki ʻo fakatokangaʻi naʻe ala atu ʻo tāpuakiʻi e tokotaha naʻe ʻamanaki ke ne ʻave pōpula iá, ʻo Ne fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi fakalangi tataup naʻá Ne mei taʻofi ʻaki ke ʻoua naʻa puke pōpula mo tutuki Iá.

Toe fakakaukau angé ki hono tukuakiʻi mo fakahalaiaʻi e ʻEikí he ʻao ʻo Pailató ke tutukí.26 Naʻe fakahā ʻe Sīsū lolotonga hono lavakiʻí Iá, “ʻOkú ke mahalo ʻe ʻikai te u faʻa lotú ni ki heʻeku Tamaí, pea te ne tuku levá ni kiate au ʻa e kau ʻāngelo ke lahi ʻi he lisione ʻe hongofulu mā uá?”27 Ka, ko e “Fakamaau Taʻengata ʻo e moʻui mo e maté fakatouʻosi”28 naʻe fakamaauʻi ia ʻo kehe ʻi he ʻao ʻo ha taha naʻe fokotuʻu fakapolitikale fakataimi. “Ka naʻe ʻikai ʻaupito lea [ʻa Sīsū] ki ai; ko ia naʻe ofo lahi ʻaupito ai ʻa e pulé.”29 ʻOku hā e angamalū ʻa Sīsuú ʻi heʻene tali mokomoko, faʻa fakamaʻumaʻu, mo ʻikai ke ne fie ngāue ʻaki Hono mālohi taʻe-fakangatangatá ki heʻene lelei fakatāutahá.

Palōmesí mo e Fakamoʻoní

ʻOku pehē ʻe Molomona ko e angamaluú ko e fakavaʻe ia ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi ivi mo e meʻafoaki fakalaumālie kotoa pē.

“Ko ia, kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻa e tuí kuo pau ke ne maʻu mo e ʻamanaki leleí; he kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻamanaki ʻe ʻikai lava ke ʻi ai ha tui.

“Pea ko e tahá, vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e tuí mo e ʻamanakí, kapau ʻoku ʻikai te ne angamalū mo loto-fakatōkilalo.

“Ka pehē, ʻoku taʻeʻaonga ʻene tuí mo e ʻamanaki leleí, he ʻoku ʻikai ha taha ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá, ka ko e angamaluú mo e loto-fakatōkilaló; pea kapau ʻoku angamalū mo loto-fakatōkilalo ha tangata, ʻo ne fakamoʻoniʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí, kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá; he kapau ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e manavaʻofá ko e meʻa noa pē ia; ko ia kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá.”30

Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOku monūʻia ʻa e angamaluú: he te nau maʻu [ʻa e māmaní].”31 Ko e angamaluú ko ha tafaʻaki mahuʻinga ia ʻo e natula faka-ʻOtuá pea ʻe lava ke maʻu mo fakatupulaki ia ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko hotau Huhuʻi Ia kuo toetuʻu mo moʻuí. Pea ʻoku ou palōmesi atu te Ne tataki, maluʻi mo fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono laumālié. ʻOku ou fakamoʻoni pau ki he ngaahi moʻoni mo e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.