2023
Mo Le Manuia o a Outou Fanau
Novema 2023


Mo Le Manuia o a Outou Fanau

Aua le avea [oe] ma sooga vaivai i lenei sootaga matagofie o le faatuatua na e amataina, pe na e mauaina, o se talatuu. Ia avea oe ma [sooga] malosi.

I ni nai tausaga ua mavae, a o ou auauna atu i le Eria o Amerika i Saute Matusisifo ma ou nofo ai i Peru, sa ou maua ai se aafiaga matagofie ou te fia faasoa atu ia te outou.

Sa tupu ina ua ou toe foi atu i le fale ina ua mavae se faaiuga pisi o le vaiaso i tofiga. Ina ua maea le faagasologa o femalagaaiga i le malaevaalele, sa ou maua se avetaavale laupasese agalelei o faatalitali mai mo a’u mai la matou auaunaga masani o taavale laupasese. Sa ia aveina atu a’u i lana taavale, ma sa ou nofo i le pito i tua, ua sauni e malolo ma fiafia i se malaga filemu i le fale. I le mavae ai o le tietie i ni nai magaala, sa maua e le avetaavale se telefoni mai lona supavaisa, ma tau atu ia te ia e sese le taavale laupasese lea sa ou pu’eina. Sa i ai se isi taavale na faapolopolo mo a’u, ma sa talosagaina o ia e le supavaisa e toe ave a’u i le malaevaalele pe afai ou te manao e sui taavale. Sa ou fai atu ia te ia e le manaomia, ma e mafai ona ma faaauau pea. Ina ua mavae ni nai minute o le filemu, sa ia tilotilo mai ia te au i le faaata ma fesili mai, “O oe o se Mamona, a ea?”

Ia, ina ua mavae lena fesili valaaulia, sa ou iloaina ua uma ou taimi filemu. Sa le mafai ona ou teena le suesueina o le mea o le a ave i ai i ma’ua e lana fesili.

Sa ou iloaina o lona igoa o Omar, o le igoa o lona faletua o Maria Teresa, ma e toalua le la fanau—o Karolaina, e 14 tausaga, ma Rodrigo, e 10 tausaga. Sa avea Omar ma se tagata o le Ekalesia talu mai lona laitiiti. Sa toaaga lona aiga, ae i se taimi, sa le toe o ona matua i le lotu. Sa matuai le toaga lava Omar ina ua 15 ona tausaga. Ua 40 nei ona tausaga.

I lena taimi sa ou iloaina ai e le’i sese le taavale sa ou pu’eina. Sa le o se mea na tupu faafuasei! Sa ou ta’u atu ia te ia o ai a’u ma sa ou i ai i lana taavale la’u pasese ona o loo toe valaauina mai o ia e le Alii i Lana lafu.

Ona ma talanoa lea e uiga i le taimi na malolosi ai o ia ma lona aiga i le Lotu. Sa i ai ni ona manatuaga faapelepele o taimi matagofie o afiafi faaleaiga, ma ni pese Peraimeri. Ona ia usuina lemu lea o ni nai upu o le “O A’u o se Atalii o le Atua.”1

Ina ua maua lona tuatusi, numera o le telefoni, ma le faatagaga e faasoa atu ai i lona epikopo, sa ou fai atu ia te ia o le a ou sailia se auala ia i ai i le falesa i lona aso muamua e toe foi mai ai i le lotu. Na faamaeaina le ma malaga mai le malaevaalele i lo’u fale, faapea foi ma le ma tama’i malaga i lona taimi ua tuanai, ma sa ma o eseese loa.

I ni nai vaiaso mulimuli ane na valaau mai ai lona epikopo ia te a’u, e ta’u mai ua fuafua Omar e auai i le lotu i se Aso Sa faapitoa. Sa ou ta’u atu ia te ia o le a ou i ai iina. I lena Aso Sa, sa i ai iina Omar ma lona atalii. E lei fia auai lona toalua ma lona afafine. I ni nai masina mulimuli ane, sa toe valaau mai ai lona epikopo ia te au, o le taimi la lenei e ta’u mai ai o le a papatisoina e Omar lona toalua ma lana fanau e toalua, ma sa ia valaaulia au ia ou i ai iina. O le ata lenei o le Aso Sa sa faamauina ai i latou o ni tagata o le Ekalesia.

Ata
O Elder Godoy ma le aiga o Omar i le Aso Sa na faamauina ai i latou.

O lena lava Aso Sa, sa ou tau atu ai ia Omar ma lona aiga afai latou te saunia, i le tasi tausaga o le a faamamaluina au e faataunuuina la latou faamauga i le Malumalu o Lima Peru. O se ata lenei o lena taimi e manatua pea mo i matou uma, na pueina i le tasi le tausaga mulimuli ane.

Ata
O Elder Godoy ma le aiga o Omar i le malumalu.

Aisea ua ou faasoa atu ai lenei aafiaga ia te outou? O loo ou faasoaina atu mo ni faamoemoega se lua.

Muamua, e talanoaina ai na tagata lelei lea ua pauu ese atu ai mai le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, ona o se mafuaaga. Lona lua, ia talanoaina foi na tagata auai i aso nei o e atonu e le o faamaoni ia latou feagaiga e pei ona tatau ai. I tulaga uma e lua, e aafia ai augatupulaga o i luma atu, ma o faamanuiaga ma folafolaga sa faapolopolo mo a latou fanau ua lamatia.

Sei o tatou amata i se ata faataitai muamua, o tagata lelei o e ua tuua le ala o feagaiga, e pei ona tupu i lau uo Peru o Omar. Ina ua ou fesili atu ia te ia pe aisea na ia filifili ai e toe foi mai, sa ia fai mai, ona sa la lagonaina ma lona toalua o le a sili atu le fiafia o le la fanau i le olaga i le talalelei a Iesu Keriso. Sa ia lagonaina ua oo i le taimi e toe foi ai i le lotu mo le manuia o le la fanau.

E matuai faanoanoa lava pe a tatou vaaia ni tagata le toaaga o le Ekalesia po o tagata e le auai i le Ekalesia o e sa i ai se taimi na i ai le talalelei i o latou aiga ma leiloloa ai ona o le faaiuga a o latou matua po o matua matutua e malolo mai le Ekalesia. O lena faaiuga e mafai ona i ai se aafiaga i a latou fanau e faavavau!

Ua taofia mai a latou fanau ma fanau a fanau i le puipuiga ma faamanuiaga o le talalelei a Iesu Keriso i o latou olaga. E sili atu foi le lotonutimomoia, ua aveesea mai ia i latou folafolaga o se aiga e faavavau lea sa i ai i se taimi na muamua atu. O le faaiuga a se toatasi ua aafia ai le toatele o e tupuga mai ia te ia. Ua motusia se talatuu o le faatuatua.

Peitai, e pei ona tatou silafia, o soo se mea e motusia e mafai ona soosoo e ala ia Iesu Keriso. Mo lenei mafuaaga, faamolemole mafaufau i lenei valaaulia mai ia Peresitene Russell M. Nelson: “Ia, afai la ua e laa ese mai le ala, ou te fia valaaulia oe ma le faamoemoe atoa i lo’u loto ina ia faamolemole toe foi mai. Po o a lava ou atugaluga, po o a lava ou luitau, o loo i ai se faamoemoega mo oe i lenei, le Ekalesia a le Alii. O le a faamanuiaina oe ma augatupulaga e lei faananau mai e ala ia outou galuega i le taimi nei ina ia toe foi mai i le ala o le feagaiga.”2

Ia, sei o tatou talanoaina le tulaga lona lua, o tagata auai o le ekalesia o loo auai i le asō atonu e le o faamaoni e pei ona tatau ai. E pei lava o faaiuga ananafi e aafia ai mea moni o aso nei, o faaiuga o aso nei o le a aafia ai lo tatou lumanai ma le lumanai o tagata o o tatou aiga.

Na aoao mai i tatou e Peresitene Dallin H. Oaks:

Ua uunaia e le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso i tatou ia mafaufau e uiga i le lumanai. … Ua ia aoao mai manatu maoae e uiga i le lumanai e taiala ai a tatou faatinoga i le aso nei.

I se eseesega, ua tatou iloa uma ni tagata e na o nei lava e popole i ai: faaalu uma i le aso nei, olioli i le aso nei, ma e leai ma se mafaufau mo le lumanai.

“… A o tatou faia ni faaiuga i le taimi nei, e tatau ona tatou fesili i taimi uma, ‘O fea o le a tau atu i ai lenei faaiuga?’”3 Pe o a tatou faaiuga o le a taitai atu ai i tatou i le olioli i le taimi nei ma i le faavavau, pe o le a latou taitai atu ai i tatou i le faanoanoa ma loimata?

Atonu e manatu nisi, “E le manaomia ona tatou auai i le lotu i Aso Sa uma,” po o le “O le a tatou totogiina le sefuluai pe a faasolo ina lelei mea uma,” po o le “O le a ou le lagolagoina taitai o le Ekalesia i lenei mataupu.”

“Ae,” latou te fai mai, “matou te iloa e moni le Ekalesia, ma o le a tatou le tuua lava le talalelei a Iesu Keriso.”

O i latou e i ai mafaufauga faapenei e le o iloaina le aafiaga le lelei o lenei ituaiga o tagata auai “faaleogalua” o le a i ai i o latou olaga ma olaga o a latou fanau. E mafai ona tumau le toaaga o matua, ae o le a sili atu le tulaga lamatia o le leiloloa o a latou fanau—i lenei olaga ma i le faavavau.

E faatatau ia i latou o e o le a le mautofi i le mamalu selesitila faatasi ma o latou aiga, ua fetalai mai ai le Alii, “O i latou ia o e e le totoa i le molimau ia Iesu; o le mea lea, latou te lē maua le pale i luga o le malo o lo tatou Atua.”4 Pe o le mea ea lena tatou te mananao i ai mo i tatou lava po o a tatou fanau? Pe le tatau ea ona tatou totoa atili ma faaitiitia le faaleogalua mo lo tatou lava manuia faapea ma a tatou fanau?

Na talanoaina foi e Peresitene M. Russell Ballard se atugaluga faapea foi:

“Mo nisi, o le valaaulia a Keriso ia talitonu ma tumau pea o loo faaauau pea ona faigata. … O nisi soo e faigata ona malamalama i se aiaiga faavae patino po o se aoaoga a le Ekalesia. O isi e atugalu lava i lo tatou talafaasolopito po o ni le atoatoa o nisi o tagata ma taitai o le ekalesia, i le tuanai ma le taimi nei. “… 

“… O le faaiuga o le ‘le toe feoai’ ma tagata o le Ekalesia ma taitai filifilia a le Alii o le a i ai sona aafiaga mo se taimi umi lea e le mafai ona vaaia pea i le taimi nei.”5

Oka se talatuu faanoanoa e tuufaasolo mai—ma o le a le mafuaaga? Po o le a lava, e le lava le le amanaiaina o aafiaga faaleagaga le lelei o le a fatuina mo augatupulaga o i luma atu.

O’u uso e ma tuafafine pele, afai o loo outou feagai ma se tasi o nei tulaga e lua na ou ta’ua i la’u savali, faamolemole toe mafaufau i lau faatinoga. Ua e silafia o loo i ai se fuafuaga mo i tatou i lenei olaga. Ua e silafia e mafai ona faavavau aiga. Aisea e tuu ai lou [aiga] i se tulaga lamatia? Aua le avea [oe] ma sooga vaivai i lenei sootaga matagofie o le faatuatua na e amataina, pe na e mauaina, o se talatuu. Ia avea oe ma [sooga] malosi. O lou taimi lea e fai ai, ma e mafai e le Alii ona fesoasoani ia te oe.

Mai le taele o lo’u loto, ou te valaaulia outou ia mafaufau i ai, ia tepa i luma ma iloilo “po o fea o le a tau atu i ai lenei mea” ma, afai e tatau ai, ia lava le lototoa e toe fuatai ai lou ala mo le manuia o au fanau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.