Konifelenisi Lahi
Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Masivá mo e Faingataʻaʻiá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Masivá mo e Faingataʻaʻiá

ʻOku tukupā e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻoku toe tukupā foki ke ngāue fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he ngāue ko iá.

Kāinga, ʻe toki lea ʻetau Palesiteni ʻofeiná, Lāsolo M. Nalesoni ʻamui ange ʻi he fakatahá ni. Kuó ne kole mai kiate au ke u ʻuluaki lea.

Ko ʻeku kaveinga ʻi he ʻaho ní ʻoku fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku foaki mo fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo hono kāingalotú maʻá e masivá mo e faingataʻaʻiá. Te u toe lea foki ki he foaki tatau mei he kakai lelei kehé. Ko e foaki ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻi he ngaahi lotu faka-Ēpalahame kotoa pē pea mo e ngaahi lotu kehé foki.

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuohilí, ne fuofua lipooti ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e lahi ʻo ʻetau ngāue tokoni ʻofa fakaetangata fakaemāmani lahí.1 Ko ʻetau fakamole ʻi he 2021 ki hono tokoniʻi ʻo e kau faingataʻaʻia ʻi he fonua ʻe 188 ʻi he māmaní ne aʻu ki he $906 miliona—meimei aʻu pē ki he paʻanga ʻe taha pilioná. Makehe mei aí, ne ngāue ʻofa hotau kāingalotú ʻi ha houa ʻe 6 miliona tupu ʻi he taumuʻa tatau.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai kakato ʻi he ngaahi fika ko iá hono lipooti ʻo ʻetau foakí mo e tokoní. ʻOku ʻikai ke kau ai e ngaahi ngāue tokoni fakataautaha hotau kāingalotú, ʻi heʻenau fengāueʻaki fakaetauhi ʻi honau ngaahi fatongia uiuiʻí mo e ngāue tokoni taʻe totongi ʻa e mēmipa ki he mēmipá. ʻOku ʻikai ke ʻasi ʻi heʻetau lipooti ki he 2021, e ngāue fakafoʻituitui ne fai ʻe hotau kāingalotú ʻi he ngaahi kautaha tokoni ʻofa lahi ʻoku ʻikai ke fengāueʻaki mo hotau Siasí. Te u kamata ʻaki e ngaahi meʻá ni.

ʻI he 1831, teʻeki ke taʻu ʻe ua mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, ne foaki mai ʻe he ʻEikí e fakahā ko ʻení ke tataki ʻaki hono kāingalotú, pea ʻoku ou tui, ne kau ki ai mo ʻEne fānaú kotoa ʻi he māmaní:

“He vakai, ʻoku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamālohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia, ka ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki anga-fakapotopoto. …

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi;

“He ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mālohi, ʻa ia ʻoku nau hoko ai ko e niʻihi ke fili maʻanautolu. Pea kapau ʻe fai ʻe he tangatá ʻa e ngāue lelei, he ʻikai ke teitei mole ʻa ʻenau totongí.”2

Kuó u mamata ʻi he taʻu ʻe 38 tupu ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, pea ʻi he taʻu ʻe 30 tupu ʻo ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻui fakapalōfesinalé, ki he ngaahi ngāue lahi ʻa ha ngaahi kautaha mo ha kakai ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he fakahaá ni “ko ha ngāue lelei” pea “[hoko ai] ʻa e māʻoniʻoni lahi.” ʻOku ʻi ai ha ngaahi sīpinga taʻe-faʻa-laua ʻo e ngāue tokoni ko iá ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku fakalaka atu ia ʻi hotau ngaahi kauʻāfonuá pea mahulu atu ʻi heʻetau ʻilo angamahení. ʻI he fakalaulauloto ki he meʻá ni, ʻoku ou fakakaukau ai ki he palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e Tuʻi ko Penisimaní, ʻa ia naʻe kau ʻi heʻene malangá ʻa e moʻoni taʻengata ko ʻení, “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”3

ʻOku akoʻi mo fakahoko e ngaahi ngāue tokoni uelofea mo fakaetangata lahi ki hotau ngaahi kaungāʻapí ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo kitautolu ko hono kāingalotú. Hangē ko ʻení, ʻoku tau ʻaukai he kamataʻanga ʻo e māhina takitaha pea foaki ʻo fakatatau mo e lahi ʻo e meʻakai ne ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi he vahaʻataimi ko iá ke tokoniʻi hotau kāingalotu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku toe fai foki ʻe he Siasí ha foaki lahi ki he ngaahi tokoni ʻofa fakaetangata mo e ngaahi ngāue tokoni kehe ʻi he māmaní.

Neongo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fakahoko fakahangatonu ʻe hotau Siasí, ko e lahi taha ʻo e tokoni ʻofa fakaetangata ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻoku fakahoko ia ʻe ha kakai mo ha ngaahi kautaha ʻoku ʻikai ke nau fengāueʻaki pau mo hotau Siasí. ʻO hangē ko ia ne vakai ki ai ʻe ha taha ʻo ʻetau kau ʻAposetoló: “ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha kakai tokolahi ki hono fakahoko ʻene ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó. … ʻOku fuʻu lahi fau, fuʻu faingataʻa, ke fai pē ʻe ha toko taha.”4 ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo houngaʻia lahi ange ʻi he tokoni ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé.

ʻOku tukupā e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni kia kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻoku toe tukupā foki ke ngāue fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he ngāue ko iá. Ne tau toki ʻavé ni ha fuʻu meʻaʻofa lahi ki he Polokalama Meʻatokoni ʻa e Puleʻanga Fakatahataha ʻo e Māmaní. Kuo lauitaʻu ʻetau ngāue ʻi he ʻofa fakaetangatá pea kuo hanga ʻe he ngaahi fengāueʻaki mo e ongo kautaha ʻo e Kolosi Kulá mo e Red Crescent, ʻi ha ngaahi fonua lahi ʻo foaki ha fakafiemālie mahuʻinga ki he fānau ʻa e ʻOtuá lolotonga e ngaahi fakatamaki fakaenatulá mo e fepakipakí. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻi ai haʻatau fengāueʻaki lahi mo e Ngāue Tokoni ʻa e Katoliká. Kuo akoʻi lahi kitautolu ʻe he ngaahi kautahá ni ki hono tokoniʻi e kakai ʻo e māmaní.

Kuo tau toe fengāueʻaki lelei foki mo ha ngaahi kautaha kehe, ʻo kau ai ʻa e Tokoni ʻa e Mosilemí, Vai maʻá e Kakaí, mo e IsraAID, ko e hingoa pē ʻo ha niʻihi. Neongo ʻoku ʻi ai e ʻēlia ʻoku fakatefito ki ai e kautaha tokoni ʻofa fakaetangata takitaha, ka ʻoku tatau ʻetau taumuʻá ko hono fakafiemālieʻi e faingataʻaʻia ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ko ha konga ia ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

ʻOku akoʻi ʻe he fakahā ʻo onopōní ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa e “maama moʻoni ʻoku fakamaama ʻa e tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní.”5 Ko ia ai, ʻoku fakamāmaʻi e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ke nau tauhi kiate Ia mo fetauhiʻaki ʻiate kinautolu pē ʻi he lelei taha ʻo ʻenau ʻiló mo malavá.

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná “ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá.”6

Hoko atú:

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí. …

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, … ʻi hoʻomou ʻiloʻi ʻa e maama ʻa ia te mou faʻa fakamāuʻi ʻakí, pea ko e maama ko iá ʻa e maama ʻa Kalaisí.”7

Ko ha sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo hono tokoniʻi ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e fānau kehe ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga taha ki he moʻuí ʻo e meʻakaí, tokangaekina fakafaitoʻó, mo e faiakó:

ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuohilí, ne fokotuʻu fakataautaha pē ʻe he fāmili Kanitalí, ko ha husepāniti mo ha uaifi Siiki ʻi he Ngaahi Fonua Fakatahataha ʻo ʻAlepeá ha polokalama fakaʻofoʻofa ke fafangaʻi e fiekaiá. ʻI he fou atu ʻi he temipale Guru Nanak Darbar Sikh, ʻokú na lolotonga ʻoatu ha meʻakai moʻui lelei ʻe 30,000 tupu ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike kotoa pē ki ha faʻahinga taha pē ʻe hū ʻi hona matapaá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻene tui fakalotú pe matakalí. ʻOku pehē ʻe Dr. Kanitali, “ʻOkú ma tui ʻoku tau taha kotoa pē; ko e fānau kitautolu ʻa ha ʻOtua pē ʻe taha, pea ʻokú ma ʻi hení ke tokoniʻi e faʻahinga ʻo e tangatá.”8

Ko ha sīpinga ʻe tahá ʻa hono foaki ha meʻa fakafaitoʻo mo tokangaʻi e nifo ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI Sikākoó, ne u feʻiloaki ai mo ha toketā Sīlia-ʻAmelika, ko Dr. Saha Sahulu, ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻingá. Ko e taha ia ʻo kinautolu ne nau fokotuʻu e MedGlobal, ʻa ia ʻoku nau fokotuʻutuʻu e kau mataotao fakafaitoʻó ke nau ngāue taʻe totongi ʻaki honau taimí, taukeí, ʻiló, mo e tuʻunga fakatakimuʻá ke tokoniʻi e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá, hangē ko ia ʻi he tau ʻi Sīliá, ʻa ia ne mei matuʻutāmaki ai e moʻui ʻa Dr. Sahulú ʻi hono tokangaʻi fakafaitoʻo e kakai siviliané. ʻOku fakahaaʻi ʻe he MedGlobal mo e ngaahi kautaha tatau (kau ai e Kāingalotu ngāue fakapalōfesinale) ʻoku ueʻi ʻe he ʻOtuá e kakai palōfesinale tui fakalotú ke ʻomi e fakafiemālie ʻoku fuʻu fie maʻu fakaemāmani lahí ki he kau masivá.9

ʻOku tokolahi ha fānau taʻesiokita ʻa e ʻOtuá ʻoku nau kau ʻi he ngaahi ngāue fakafaiakó, ʻi he funga ʻo e māmaní foki. Ko ha sīpinga lelei kuo mau ʻiloʻi mei heʻemau ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá, ko e ngāue ʻa e tangata ko Misa Kepueli, ʻa ia kuó ne hoko ko ha tokotaha kumi hūfanga mei he ngaahi fepaki kehekehe ʻi he ngaahi meʻa lahi. Naʻá ne fakatokangaʻi kimuí ni hono fiemaʻu ʻe he fānau kumi hūfanga ʻe laukilu mei ʻAfilika Hahaké ha tokoni ke nau kei maʻu ha ʻamanaki lelei mo longomoʻui honau ʻatamaí. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ha kau faiako kehe mei he kakai kumi hūfangá ʻo nau ui ia ko e “ngaahi ʻapiako he fuʻu ʻakaú,” ʻa ia ne fakataha mai e fānaú ki he malumalu ʻo e fuʻu ʻakaú ke fakahoko ai e ngaahi lēsoní. Naʻe ʻikai ke ne toe tatali ki ha niʻihi kehe ke fokotuʻutuʻu pe tataki ka naʻá ne taki fakataautaha pē ha ngaahi feinga kuo ʻoatu ai ha ngaahi faingamālie ako maʻá e fānau lautohi ʻe lauafe lolotonga e ngaahi taʻu fakamamahi ʻo ʻenau kumi hūfangá.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻuhinga e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻe tolú, ko e meʻa kotoa pē ne lea ʻaki mo fakahoko ʻe he ngaahi kautahá pe fakafoʻituituí ʻoku nau pehē ʻoku lelei pe mei he ʻOtuá ʻoku moʻoni ia. Ka ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi sīpingá ni ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ueʻi ha ngaahi kautaha mo ha niʻihi fakafoʻituitui lahi ke nau fai ha ngāue lelei lahi. ʻOkú ne toe fakahaaʻi foki ʻa e totonu ke fakatokangaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí e ngāue lelei ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé pea ke poupouʻi ia ʻi heʻetau maʻu e taimi mo e koloa ke fai peheé.

Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo e ngāue ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ʻa ia ʻoku toe poupou foki ki ai mo hotau kāingalotú mo e kakai lelei kehé mo e ngaahi kautahá ʻaki hano foaki fakafoʻituitui ʻo e taimí mo e paʻangá.

ʻOku ou kamata ʻaki e tauʻatāina fakalotú. ʻI hono poupouʻi iá, ʻoku tau tokoni ʻi hono fakahoko e meʻa ʻoku lelei kiate kitautolú, kae pehē foki ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei ki he ngaahi tui fakalotu kehé. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe hotau ʻuluaki Palesiteni, ko Siosefa Sāmitá, “ʻOku mau ʻekea ʻa e faingamālie ke hū ki he ʻOtua Māfimafí ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa homau konisēnisi ʻomautolú pē, pea tuku ki he kakai kotoa pē ʻa e faingamālie tatau, ʻo tukuange ke nau lotu, pe ʻe founga fēfē, pe ʻe fai ʻi fē, pe ko e hā te nau lotu ki aí.”10

Ko e ngaahi sīpinga kehe ʻo e tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasi kuo fakafoki maí mo e ngaahi foaki kehe ʻoku toe tokoni ʻofa ai hotau kāingalotú ko hotau ngaahi ʻapiakó, kolisí, mo e ʻunivēsiti ʻiloá mo ʻetau foaki lahi ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻiloʻi ka kuo pulusi atu he taimí ni ki hono tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻia mei he fakaʻauha mo e fakamamahi ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatula hangē ko e ʻahiohió mo e mofuiké.

ʻOku fuʻu lahi ke lisi atu e ngaahi ʻekitivitī angaʻofa ʻoku fai ʻe hotau kāingalotú ke tokoni ʻaki ʻenau foakí mo e ngāue taʻe-fakakounaʻí, ka ʻoku tala pē ʻe he fanga kiʻi meʻá ni ʻa honau kehekehé mo e mahuʻingá: ko hono fakafepakiʻi ʻo e lau lanú mo e ngaahi loto-tāufehiʻa kehé; fakatotolo ki he founga fakaʻehiʻehí mo hono faitoʻo ʻo e ngaahi mahakí; tokoniʻi e faingataʻaʻia fakaesinó; poupouʻi e ngaahi kautaha mūsiká; mo fakaleleiʻi e ʻātakai fakaeʻulungaanga mo fakatuʻasinó maʻá e taha kotoa pē.

ʻOku feinga e ngāue tokoni ʻofa fakaetangata kotoa pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke muimui ki he sīpinga ʻo ha kakai angatonu ne fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ia, ʻi heʻenau tuʻumālié, naʻe ʻikai te nau tekeʻi ha tokotaha ʻa ia naʻe telefua, pe naʻe fiekaia, pe naʻe fieinua, pe naʻe puke, … ko ia naʻa nau … angalelei ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ki he lalahi mo e iiki, ʻa e pōpula mo e tauʻatāina, ʻa e tangata mo e fefine, pe naʻe taʻekau ki he siasí pe naʻe kau ki he siasí.”11

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku tataki kotoa kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻe Heʻene māmá mo e Laumālié ʻi hono tokoniʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.