Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
ʻAokosi: ʻOku Fanongo mai mo Tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻEku Ngaahi Lotú


ʻAokosi

ʻOku Fanongo mai mo Tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻEku Ngaahi Lotú

“Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻi he uike takitaha ʻa e ngaahi founga ke (1) fakamahinoʻi ai ʻa e tokāteliné, (2) tokoni ke mahino ia ki he fānaú, pea (3) tokoni ke nau moʻui ʻaki ia. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: ʻOku akoʻi au ʻe he ngaahi folofolá ki he founga ʻo e lotú.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Puke hake ʻa e ngaahi folofolá peá ke ʻeke ange ki he fānaú ke nau tala atu ha ngaahi meʻa ʻoku tau ako ʻi he ngaahi folofolá. Talaange ki he fānaú ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau ako mei he folofolá ko e founga ko ia ʻo e lotú.

ʻĪmisi
ko ha fānau ʻoku nau lotu

ʻOku fakamānako mo moʻua ʻa e fānaú ʻiate kinautolu ʻi ha ngaahi meʻa kau ki he sió. ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻa e faingamālie ke fakahaaʻi ʻa e founga totonu ke lotu aí.

Poupouʻi ke mahino mo moʻui ʻaki (fanongo ki ha talanoa mei he folofolá): Fai ʻa e talanoa ʻo ʻAlamā mo ʻAmulekí ʻi hono akoʻi ʻo e Kau Sōlamí (vakai, ʻAlamā 31; 33–34). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakafaivaʻi ʻa e founga totonu ke lotú. Fehuʻi ange ki he fānaú pe ko e hā naʻe akoʻi mai ʻe he talanoá fekauʻaki mo e lotú. Hiki ha lisi ʻo ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e fānaú ke aleaʻi ʻa e anga hono fakafehoanaki mai ʻa e talanoá kiate kinautolú.

Uike 2: ʻOku fie maʻu mai ʻe he Tamai Hēvaní ke u lotu maʻu pē kiate Ia ʻi ha—faʻahinga taimi, pe feituʻu pē.

Poupouʻi ke mahino mo moʻui ʻaki (lau ʻa e ngaahi potufolofolá): Talaange ki he fānaú te nau lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi ha faʻahinga taimi pē, pe feituʻu. ʻAi ke nau sio ki he ʻAlamā 33:3–9. Lau fakataha ʻa e ngaahi vēsí pea fekau ʻa e fānaú ke hiki honau nimá ʻi he taimi kotoa pē te nau fanongo ai ki ha feituʻu naʻe lotu ai ʻa Seinosi. Tohiʻi ʻa e ngaahi feituʻu ko ʻení ʻi he palakipoé. Tokoniʻi e fānaú ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi feituʻu ko ʻení kiate kinautolu ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻi haʻo ʻai ha ngaahi kaati lea ke fakatatau mai ki he ngaahi ʻahó ni (hangē ko ʻení, ko ha feituʻu ʻokú ke ongoʻi hē pe tukuhausia ki he “maomaonganoá”; lotoʻā, malaʻe vaʻinga, pe paʻake ki he “ngoué;” mo ʻetau ngaahi kalasí mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he siasí ki he “ngaahi fakatahaʻangá”). Kole ange ke nau fakatauhoa ʻa e ngaahi kaati leá ki he ngaahi foʻi lea ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
ko hono tali ʻe he fānaú e ngaahi fehuʻí

Poupouʻi ke moʻui ʻaki (aleaʻi e lotú): Vahevahe e fānaú ki ha ngaahi kulupu pea kole kiate kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá ʻi haʻanau lotu ʻi he ngaahi feituʻu ne fakamatala ki ai ʻa Seinosí.

ʻĪmisi
ko e sio ʻa e fānaú ki he palakipoé

Fakamahinoʻi ʻi hoʻo fakafeʻiloaki ʻa e tokāteline ʻe ako ʻe he fānaú ʻi he uike takitaha. Fakakaukau foki ki hono fakaafeʻi kinautolu ke mou lau fakataha ʻi he kamataʻanga ʻo e taimi feʻinasiʻakí.

Uike 3 and 4: ʻOku haʻu e tali ʻo e ngaahi lotú mei he Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi founga lahi.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (fai ha foʻi vaʻinga): Kimuʻa ʻi he Palaimelí, tohiʻi ʻi he palakipoé, “Ko e ngaahi tali ʻo e lotú ʻoku haʻu ia mei he Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi founga lahi,” pea fakapuliki hifo ʻaki ha laʻipepa makehe. ʻAi ha tamasiʻi ke ne toʻo hifo ʻa e laʻipepa ʻe taha, pea kole ange ki he fānaú ke nau mateʻi mai pe ko e hā ʻa e sētesí. Toutou fai pehē pē kae ʻoua leva kuo ʻilo ʻe he fānaú ʻa e sētesí, peá ke kole ange kiate kinautolu ke lau fakataha mai.

Poupouʻi ke mahino (lau ʻa e ngaahi potufolofolá): Talaange ki he fānaú naʻe lotu ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ke kau ki aí. Lau fakataha ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17 ke ʻilo ʻa e founga ne tali ʻaki ʻene lotú (ʻi he hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi). Talaange ki he fānaú naʻe lotu ʻa ʻAlamā, ke ako ʻe hono fohá, ʻa ʻAlamā ko e Siʻí, ʻa e moʻoní. Lau fakataha ʻa e Mosaia 27:11 ke ʻilo ʻa e founga naʻe tali ʻaki e lotu ʻa ʻAlamaá (naʻe hā ha ʻangelo kia ʻAlamā ko e Siʻí). Fakamatalaʻi ʻoku tali ʻetau ngaahi lotú ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻI ha laʻipepa makehe, tohiʻi ai ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻeni ʻoku nau fakamatalaʻi ha ngaahi founga ʻoku malava ke tali mai ai ʻa e ngaahi lotú: T&F 6:22–23 (ʻi he ongoʻi fiemālié); T&F 8:2 (ʻi he ngaahi fakakaukau ʻi hotau ʻatamaí pe ngaahi ongo ʻi hotau lotó); Mosaia 27:36 (ʻi he ngaahi tōʻonga ʻa e kakaí); mo e 2 Nīfai 32:3 (ʻi he ngaahi folofolá). Tuku ʻa e ngaahi laʻipepá ʻi ha foʻi hina. ʻAi ha tamasiʻi ke ne toho ha taha ʻo lau. Mou kumi ʻa e folofola ko iá, ʻo lau fakataha, pea fehuʻi ange ki he fānaú pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he folofola takitaha fekauʻaki mo e ngaahi tali ʻa e Tamai Hēvaní ki he ngaahi lotú.

Poupouʻi ke moʻui ʻaki (fanongo ki ha ngaahi talanoa): Fakaafeʻi mai ha kau lea ke vahevahe ha talanoa ʻokú ne fakatātaaʻi mai ʻa e ngaahi founga tali ʻo e lotú. ʻE lava pē ke vahevahe mai ia ʻi ha ngaahi aʻusia, makasini ʻa e Siasí, pe ko e folofolá. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fehuʻi ki honau fāmilí fekauʻaki mo ha tali ʻo ʻenau ngaahi lotú.

Ngaahi tokoni maʻá e faihivá

Ke tokoniʻi e fānaú ke nau ako ʻa e “Lotu ʻa ha kiʻi Tamasiʻi” (THF, 6–7), fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Kole ange ki he fānaú ke nau sio loto ki haʻanau mavahe mei honau fāmilí ʻi ha taimi fuoloa pea faifai pea nau toki foki ki ʻapi; ʻoku nau fakaava atu ʻa e matapaá pea ʻoku ʻātakai ia ʻe he fiemālie mo e ʻofa. Fakamatalaʻi ange ko e lotú ʻoku hangē ia ko e fakaava ʻo e matapaá ki he Tamai Hēvaní; ʻOkú Ne ʻi ai tonu ke fakafiemālieʻi mo ʻofaʻi kitautolu, pea ʻokú Ne fie fanongo mo tali ʻa e lotu ʻa e tamasiʻi kotoa.

  • Kole ange ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he ngaahi lea ko e “ʻi ai” mo e “lotu” ʻi hono hivaʻi ʻo e ongo laine ʻe ua ʻo e “Lotu ʻa ha kiʻi Tamasiʻí.” ʻAi e fānaú ke nau ala ki honau telingá ʻi heʻenau fanongo ki he ongo foʻi leá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau hivaʻi e ongo foʻi laine ko iá fakataha mo koe. Hokohoko atu ki he toenga ʻo e hivá, ʻo ʻai e fānaú ke nau fanongo ki he ngaahi lea ʻoku ongo tatau ʻi he laine takitaha.

  • Hivaʻi ʻa e veesi hono uá fakakupuʻi lea, peá ke kole ange ki he fānaú ke nau angimui mai ki he ngaahi kupuʻi leá ʻi he taimi te ke tuhu ai ki aí. Vahevahe e fānaú ki he kulupu ʻe ua pea kole ange ki he kulupu ʻuluakí ke nau hivaʻi ʻa e konga ʻuluaki ʻo e kupuʻi lea takitaha (hangē ko ʻení, “Lotu”) pea ko e kulupu ʻe tahá ke nau fakaʻosi mai ʻa e toenga ʻo e kupuʻi leá (“ʻokú ne ʻi ai”). Fakaafeʻi kotoa e fānaú ke nau tuʻu ʻo hiva, “He ʻoku ʻa moutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e Langí.”

ʻĪmisi
ko e hiva ʻa e fānaú